Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Oluja Ofelija otkrila kostur iz željeznog doba na irskoj obali
Oluja Ofelija otkrila kostur iz željeznog doba na irskoj obali
Screenshot: YouTube
OLUJA Ofelija otkrila je drevni kostur s dijelovima kože nakon što je odlomila dio šetališta na zapadnoj obali Irske.
Ostatke su u utorak popodne uočili prolaznici na plaži u selu Kilmore Quay. Patologinja Marie Cassidy u srijedu je pregledala kostur i zaključila da najvjerojatnije potječe iz željeznog doba, koje je u Irskoj završilo prije oko 1600 godina.
"Izgleda da se radi o grobu, a ne nasumce bačenom tijelu", rekao je za Irish Daily Mirror lokalni vijećnik Jim Moore.
Ostaci će biti prebačeni u Nacionalni muzej u Dublinu kako bi se odredila njihova točna starost. Stručnjaci smatraju da bi ostaci mogli biti dio velikog drevnog groblja koje bi uskoro mogli otkriti.
Naime, Putin je na radni tučak s hrvatskom predsjednicom, iako to nije bilo najavljeno ni Uredu predsjednice ni novinarima koji su pratili njezin posjet Rusiji, pozvao Hermana Grefa, šefa uprave ruske Sberbanke, kojoj Agrokor duguje više od milijarde eura.
"Rusija ne odustaje od svojih potraživanja"
Što je Putin htio postići takvim potezom i kakvu je poruku Hrvatskoj htio postići, pitali smo bivšeg hrvatskog veleposlanika u Rusiji, Božu Kovačevića.
"Nije teško iščitati koja je poruka, ona je jasna - Rusija ne odustaje od svojih potraživanja", rekao je Kovačević u razgovoru za Index.
"Rusi optužuju vladu zbog donošenja Lex Agrokora"
Sama predsjednica Hrvatske je u Rusiji u nekoliko navrata rekla kako je Agrokor i dalje privatna kompanija, što formalno jest točno. No, isto tako je točno da je hrvatska vlada preko Lex Agrokora preuzela kontrolu nad prezaduženim Agrokorom i da njime upravlja preko izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka. Iz Sberbanke su u nekoliko navrata poručili da ta moćna ruska banka želi povrat svog novca i to u cijelosti. Božu Kovačevića Kako se to uopće može riješiti?
"Vrlo teško, jer već sada je očito da dugovi Agrokora premašuju vrijednost imovine i da će vjerovnici teško naplatiti svoja potraživanja. Toga su svjesni i u Sberbanku, ali oni zapravo optužuju vladu da je donošenjem Lex Agrokora i podrškom tom zakonu otežala naplatu njihovih potraživanja, jer prioritet imaju drugi vjerovnici", pojasnio je Kovačević.
"Predsjednica tu ne može posredovati"
Predsjednica se u Rusiji ponudila kao posrednica na dva polja - prvo je rekla da Hrvatska može biti posrednica između Rusije s jedne strane te NATO-a i zapadne Europe s druge strane, a potom je rekla i kako može posredovati u rješenju problema naplate potraživanja između ruske Sberbanke i Agrokora. Kako to Kovačević komentira?
"Što se tiče Sberbanka i Agrokora, ona tu ne može posredovati. Ona eventualno može pokušati utjecati na odluke državnih tijela, ali njezina zadaća je da provodi hrvatsku državnu politiku, a ne da posreduje u takvim stvarima. Što se pak tiče ovog posredovanja na globalnoj razini, postoje i drugi kanali kojima Rusija može iskomunicirati sve što želi", jasan je bio Kovačević.
*
Pucali i vikali "Heil Hitler" nakon govora ekstremnog desničara u Americi
Pucali i vikali "Heil Hitler" nakon govora ekstremnog desničara u Americi
Screenshot: ABC
AMERIČKA policija uhapsila je trojicu muškaraca iz Teksasa zbog pucnjave nakon govora neonacista Richarda Spencera.
Tyler Tenbrink (28), William Fears (30) i Colton Fears (28) napali su skupinu ljudi na autobusnoj stanici odmah nakon Spencerovog govora na sveučilištu u Floridi u četvrtak.
Policija je objavila da su počeli izvikivati "Heil Hitler" i druge nacističke pozdrave, a kada im se jedna osoba iz skupine suprotstavila, izašli su iz svog vozila i počeli prijetiti smrću. Tenbrink je zapucao i srećom promašio potencijalnu žrtvu.
Sva trojica su optužena za pokušaj ubojstva. Tenbrink je osuđivani prijestupnik, a ostala dvojica su ga nagovarala da puca i ubije ljude iz skupine, stoji u policijskom izvješću.
*
VIDEO U Njemačkoj otkriveni fosili zuba stari 10 milijuna godina: "Ovo mijenja ljudsku povijest"
VIDEO U Njemačkoj otkriveni fosili zuba stari 10 milijuna godina: "Ovo mijenja ljudsku povijest"
Screenshot: YouTube
NJEMAČKI arheolozi pronašli su fosile zuba stare najmanje 9,7 milijuna godina.
Ostaci su pronađeni iskopavanjem u nekadašnjem koritu rijeke Rajne u blizini grada Eppelsheima, a znanstvenici tvrde da bi mogli dovesti do "prepravljanja ljudske povijesti".
Fosili su slični onima koji su pripadali "Lucy", kosturu ljudskog pretka starom 3,2 milijuna godina pronađenom u Etiopiji. Međutim, ne sliče ostacima ni jedne vrste pronađene u Europi ili Aziji.
"Ovo je nevjerojatna sreća, ali i ogroman misterij"
Znanstvenici su bili toliko zbunjeni ovim pronalaskom da su godinu dana odgađali njegovu objavu, piše Die Welt. Direktor Prirodoslovnog muzeja Mainz, Herbert Lutz, izjavio je za lokalne medije:
"Očito je da se radi o zubima primata. Njihove karakteristike slične su pronalascima u Africi, koji su 4 do 5 milijuna godina mlađi od ovih u Eppelsheimu. Ovo je nevjerojatna sreća, ali i ogromni misterij".
"Ne želim biti previše dramatičan, ali moja pretpostavka je da ćemo nakon ovog otkrića morati početi ispravljati zapisanu povijest čovječanstva", dodao je Lutz.
*
Španjolski kralj u emotivnom govoru prozvao katalonske separatiste
Španjolski kralj u emotivnom govoru prozvao katalonske separatiste
Screenshot: YouTube
ŠPANJOLSKI kralj Felipe VI. osudio je u petak "neprihvatljiv pokušaj odcjepljenja", smjerajući na Kataloniju, koju je nazvao "bitnim dijelom Španjolske 21. stoljeća" a koja želi proglasiti neovisnost.
"Španjolska mora odgovoriti na neprihvatljiv pokušaj odcjepljenja dijela svog državnog teritorija i ona će na njega odgovoriti putem svojih legitimnih demokratskih institucija, uz poštovanje našeg ustava", rekao je kralj u Oviedu, predajući Europskoj uniji nagradu Princeze od Asturije.
"Ne želimo se odreći onoga što smo zajedno gradili"
Kralj koji dosad nije izravno govorio o pokušaju "odcjepljenja", u svom je govoru oduševljeno stao u obranu izgradnje demokracije u Španjolskoj nakon smrti diktatora Francisca Franca (1939 - 1975).
Španjolska je, rekao je, zemlja u kojoj su "svi građani (...) imali mogućnost pronaći svoje mjesto u miru i u slobodi, bez bojazni i straha od samovolje, daleko od mržnje i kidanja veza".
"Ne želimo se odreći onoga što smo zajedno gradili", rekao je još u emotivnom govoru, u društvu predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska i predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija.
Ovo je drugi put da kralj, koji se rijetko očituje o španjolskoj politici, govori u javnosti od izbijanja krize između Madrida i katalonskih separatističkih čelnika, nakon održavanja zabranjenog referenduma o samoodređenju Katalonije 1. oktobara.
Predsjednik Europskog parlamenta žestoko napao "one koji siju razdor"
Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani u petak se žestoko obrušio na "one koji siju razdor", u jeku krize između Madrida i katalonskih separatističkih čelnika.
"Kada neki siju razdor i svjesno zanemaruju zakone, moramo upozoriti na važnost vladavine prava", rekao je Antonio Tajani u govoru u Oviedu, na sjeveru Španjolske, u prigodi predaje EU-u nagrade Princeze od Asturije za slogu.
"Nitko u EU i ne pomišlja kršiti zakone"
"Nitko u Europskoj uniji i ne pomišlja kršiti zakone koje su svi prihvatili", dodao je u društvu španjolskoj kralja koji je poslije osudio "neprihvatljiv pokušaj odcjepljenja" Katalonije.
Većina zastupnika u katalonskom parlamentu i katalonska vlada više ne priznaju španjolski Ustavni sud.
"Pravi je čas da se prisjetimo, u ova vremena kada se javljaju uski nacionalistički egoizmi (...), da napredak svih koristi i onima koji najviše pridonose", istaknuo je predsjednik EP-a u govoru koji je popraćen ovacijama.
"Populisti i nacionalisti nas žele podijeliti"
Katalonski separatisti tvrde da njihova bogata pokrajina plaća previše poreza španjolskoj državi a zauzvrat malo dobiva.
"Ne podižimo granice između Europljana", dodao je Tajani. "Mogućnost promjene granica dosad se prečesto prikazivala kao čarobni lijek, a pretvarala se u beskrajni kaos".
"U Europi postoje populisti i nacionalisti koji troše vrijeme i novac da bi nas podijelili. Bilo bi im bolje da rade na slozi", zaključio je europski čelnik.
Predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker podsjetio je u svom nastupu da "nam vladavina prava (...) omogućuje da živimo zajedno u skladnom suživotu i u poštovanju razlika".
*
Njemački list o "potresima u Hrvatskoj": "Agrokor je fijasko, hoće li vlada preživjeti znat će se idući mjesec"
Njemački list o "potresima u Hrvatskoj": "Agrokor je fijasko, hoće li vlada preživjeti znat će se idući mjesec"
Foto: Hina/FAZ
NJEMAČKI konzervativni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je u današnjem tiskanom izdanju dva teksta koja se bave Agrokorom. Duži je članak na 21. stranici pod naslovom “Hrvatska pati zbog fijaska svojeg najvećeg koncerna” posvećen situaciji u Agrokoru, a kraći je komentar na 22. stranici pod naslovom “Hrvatska se trese”, koji potpisuje Christian Geinitz.
U članku se ističe da je "Agrokor toliko zadužen da su ugroženi i vlada i banke" te da slijedi “oluja koja bi mogla očistiti” ekonomsku situaciju u Hrvatskoj. Napominje se da bi propast Agrokora mogla sa sobom u bezdan povući i brojne dobavljače te konstatiraju da Kraš ne bi uspio preživjeti otpis Agrokorova duga veći od 50 posto. Propast Agrokora ima "ogromne implikacije za hrvatsko gospodarstvo", piše FAZ, te podsjeća da je Ivica Todorić poslovnu karijeru započeo kao cvjećar, a sada vladu optužuje da je ilegalno preuzela vođenje Agrokora.
Već duže vremena je Agrokorovo poslovanje bilo sumnjivo
FAZ citira Guntera Deubera iz Raiffeisen Research koji kaže da su “Agrokorove poslovne prakse i moral u vezi plaćanja već duže kritički promatrani” te navodi kako se koncern često spominjao u kontekstu korupcije u Hrvatskoj. "Postavlja se pitanje kako je koncern s jednom tako nesolidnom bazom i dubioznim poslovnim ponašanjem mogao toliko narasti", ističe ovaj stručnjak. Dodaje se i da je dugogodišnja recesija u Hrvatskoj imala utjecaja na pad Agrokora te da bi se tek 2020. Hrvatska trebala vratiti na gospodarski nivo iz 2007.
Trećina svih Agrokorovih dugova odnosi se na ruske banke VTB i Sberbank, piše FAZ, te opet citira Guntera Deubera, koji upozorava da je hrvatska vlada slaba i da bi krizu Agrokora trebala iskoristiti da konsolidira financije u državi, umjesto da još više troši. "Aktualna koalicija može puknuti, što ne bi bilo nužno loše za Hrvatsku", zaključio je ovaj stručnjak.
Todorićeva klika gajila je "fantazije o svemoći"
Komentar počinje s rečenicom "Kada se divovi ruše, zemlja se trese", te se konstatira da se to upravo događa u Hrvatskoj i ističe da dugovi Agrokora iznose 15 posto hrvatskog BDP-a. "Sljedeći mjeseci pokazat će hoće li vlada, vjerovnici i dobavljači preživjeti ovaj potres", piše FAZ i dodaje da je recesija u Hrvatskoj svojim trajanjem sve iznenadila, ali da je u tom periodu Todorić svoje širenje financirao samo kreditima.
Navodi se i da je njegovo poslovanje očito bilo u nekim aspektima kriminalno te da su Todorić i njegova klika gajili "fantazije o svemoći", što su političari pak podržavali. "Ipak, moglo bi nešto dobro izaći iz ovog fijaska: razbijanje netransparentnih povezanosti, privođenje odgovornih pravdi i opreznije ponašanje kreditora. Vrijeme je za poštene biznismene u Hrvatskoj."
*
Glavni grad Islamske države je oslobođen, ali rat nije gotov
Glavni grad Islamske države je oslobođen, ali rat nije gotov
Foto: FaH
SJEDINJENE Države su u petak izrazile zadovoljstvo zbog "presudne" pobjede arapsko-kurdskih snaga u Raqqi uz potporu međunarodne koalicije, upozorivši ipak da rat protiv džihadista nije gotov.
"Oslobađanje Raqqe je presudna faza u međunarodnoj borbi sa skupinom Islamskom državom (IS)", istaknuo je u priopćenju američki državni tajnik Rex Tillerson. No "gubitak Raqqe" (koji je pretrpio IS) ne znači da je naša borba s IS-om gotova", upozorio je Tillerson.
"Međunarodna koalicija će se i ubuduće oslanjati na sve elemente državne vlasti - vojsku, obavještajnu službu, diplomaciju, gospodarstvo, redarstvo - te na snagu naših zajednica, sve dok se svi Sirijci ne oslobode IS-ova nasilja i dok ne budemo sigurni da on više neće izvoziti svoj teror diljem svijeta", dodao je državni tajnik.
Borbe s ostacima Islamske države
Skupina IS je zauzela Raqqu, na sjeveru Sirije, 2014. i pretvorila je u svoje uporište. Sirijske demokratske snage (SDF), kurdsko-arapski savez koji Washington podupire, ovog tjedna su oslobodile grad nakon četveromjesečne borbe.
"Borimo se s ostacima (IS-a) u Iraku i u Siriji te ćemo i dalje sudjelovati u humanitarnim naporima kako bismo pomogli građanima koji trpe grubu okupaciju", rekao je pak u priopćenju američki general Paul Funk, zapovjednik međunarodne koalicije koju predvodi SAD. "Čeka nas još jedna teška borba", zaključio je.
