POGLEDAJTE KAKO TO IZGLEDA Sto hiljada Rumunja prosvjeduje protiv korupcije, ne smeta im ni snijeg ni hladnoća
POGLEDAJTE KAKO TO IZGLEDA Sto hiljada Rumunja prosvjeduje protiv korupcije, ne smeta im ni snijeg ni hladnoća
Screenshot: Euronews
DONJI dom rumunjskog parlamenta, kojim dominiraju socijaldemokrati, usvojio je na burnom sastanku u prosincu dva vrlo sporna zakona koji bi, prema mišljenju oporbe, mogli suziti neovisnost pravosuđa i oslabiti borbu protiv korupcije. Ti zakoni bili su razlog prosvjeda koji su se održavali u više navrata i tokom prošle godine, na hiljade ljudi je prosvjedovalo i tražilo da se odustane od tih zakona. No, sredinom prosinca ipak su usvojeni sa 177 glasova za i 79 protiv. Ti zakoni smanjuju prava antikorupcijskog tužiteljstva (DNA), koje više neće moći istraživati suce te ublažavaju a u nekim slučajevima čak i eliminiraju sankcije zastupnicima i javnim dužnosnicima koji se nađu u sukobu interesa.
Rumunjska i Hrvatska (i Bugarska) sinonim za korupciju
Al Jazeera navodi kako je Rumunjska jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu prema listi Transparency Internationala.
A 2016. godine i Europski je parlament naručio istraživanje o korupciji prema kojemu su Hrvatska, Rumunjska i Bugarska u najkorumpiranije države EU-a. "Hrvatska, Rumunjska i Bugarska predvode skupinu od četrnaest zemalja EU-a koje imaju iznadprosječnu razinu korupcije, stoji u istraživanju, a po indeksu rizika od korupcije u javnoj nabavi Hrvatska je na samom vrhu, ispred Cipra, Litve i Rumunjske. Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Latvija zbog korupcije godišnje izgube oko 15 posto BDP-a. Analiza neprofitnog instituta RAND Europe, koja se temelji na tri scenarija i nekoliko metodoloških pristupa, pokazala je da korupcija Europsku uniju godišnje košta između 179 i 990 milijardi eura", pisalo se prije dvije godine.
Kako rumunjska vlada nastavlja s ublažavanjem i drugih zakona protiv korupcije, a prošlog tjedan dobili su i novu premijerku Vioricu Dancilu, prvu u povijesti, koja je bliska saveznica moćnog čelnika Socijaldemokratske stranke - PSD-a, Liviua Dragnee i za koju tvrde da uopće nema iskustva da bi vodila zemlju, građani su opet odlučili izaći na ulice. Dancila je prije nego je postala premijerka bila potpredsjednica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
60 hiljada ljudi na prosvjedu
Prvi ovogodišnji prosvjed održan je jučer u Bukureštu, a nije poznat točan broj sudionika, mediji javljaju da se u Bukureštu okupilo od 30 do 60 hiljada ljudi, te da su se građani okupljali i u drugim gradovima pa se procjenjuje da je ukupno u prosvjedima diljem zemlje sudjelovalo oko sto hiljada ljudi.
"U prošlosti samo zvijezde poput AC/DC-a i Andre Rieua su uspjeli napuniti Piata Constitutiei. Jučer ne samo da je taj trg bio pun već je nepregledna masa ljudi zauzela i ogromnu aveniju između trga i rumunjskog parlamenta”, piše Deutsche Welle koji navodi kako je na ulice Rumunjske izašlo oko 100 hiljada ljudi, a da je u Bukureštu bilo preko 60 hiljada ljudi.
Reuters piše kako se procjenjuje da je sa Sveučilišnog trga, s kojeg su kretali svi veliki prosvjedi od 1989. godine, prema parlamentu marširalo oko 50 hiljada ljudi zviždeći, mašući zastavama i uzvikujući "Lopovi".
"Imam dva mala sina i oni zaslužuju bolji život u ovoj europskoj zemlji. Zato sam ovdje. Iskreno, ne vjerujem da možemo ove odluke koje su donijeli, ali moramo pokušati", rekla je za Reuters 34-godišnja Florentina Caval.
*
Vijeće sigurnosti u ponedjeljak se sastaje zbog Turskog vojnog napada na Siriju
Vijeće sigurnosti u ponedjeljak se sastaje zbog Turskog vojnog napada na Siriju
Foto: Hina
VIJEĆE sigurnosti raspravljat će u ponedjeljak o stanju u Siriji, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean Yves Le Drian u nedjelju, dok Washington traži suzdržanost od Turske koja je započela kopnenu ofenzivu u Siriji, javile su agencije.
Le Drian je ranije tokom dana rekao da je Francuska pozvala na hitnu sjednicu VS-a, nakon što je Turska u nedjelju ušla u sjevernu sirijsku pokrajinu Afrin.
Turske kopnene snage ušle su u nedjelju u tu pokrajinu gdje su pojačani i turski topnički napadi na kurdske militante koje žele udaljiti od svoje granice, javili su mediji pozivajući se na izjavu turskog premijera Binalija Yildrima.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan je dan ranije objavio početak vojne operacije u Afrinu, pokrajini pod kurdskom kontrolom, nakon što je turska vojska počela gađati ciljeve s druge strane granice.
Ankara tvrdi da to područje koriste militanti triju kurdskih skupina - Radničke stranke (PKK), sirijske Stranke demokraske unije (PYD) i sirijsko-kurdske milicije YPG koja uživa potporu SAD-a, ali je Ankara smatra terorističkom organizacijom.
Le Drian je također osudio bombardiranje koje provodi sirijski režim na pokrajinu Idlib i zatražio da se hitno omogući da humanitarna pomoć uđe u Gutu gdje se 400.000 ljudi nalazi u kritičnoj situaciji.
Vojna operacija, poručio je na Twitteru Erdoganov glasnogovornik Ibrahim Kalin, ima za cilj osigurati "mir i sigurnost za naš narod, zaštititi teritorijalni integritet Sirije i ukloniti sve terorističke elemente u regiji".
SAD traži suzdržanost
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Sjedinjene Države zatražile su od Turske da pokaže suzdržanost i ograniči svoje operacije.
Američki državni tajnik Rex Tillerson razgovarao je telefonski s turskim i ruskim kolegom u subotu kako bi im izrazio zabrinutost oko stanja u Siriji.
Iako razumijemo zabrinutost Ankare za njezinu sigurnost, "tražimo od Turske da pokaže suzdržanost i osigura da vojne operacije ostanu limitirane u opsegu i trajanju i da vodi računa da se izbjegnu civilne žrtve", kaže Washington.
SAD žele da sve strane ostanu fokusirane na središnji cilj, da se porazi Islamska država, stoji u priopćenju State Departmenta.
Američki ministar obrane Jim Mattis rekao je da je Turska obavijestila Washington da će krenuti sa zračnim udarima protiv kurdske milicije.
Izravna vojna akcija na teritoriju koji drže kurdski militanti otvara novu frontu u sirijskome građanskom ratu. U trenutku kad su odnosi Ankare i Washingtona na prijelomnoj točki, ovom se vojnom akcijom Ankara sukobljava s Kurdima koji imaju američku potporu.
Turska smatra YPG produženom rukom Radničke stranke Kurdistana, organizacije koju Ankara smatra terorističkom a koja vodi gerilske napada na turskom tlu od 1984.
Stoga Ankara smatra YPG opasnošću za svoju nacionalnu sigurnost i već godinu dana tvrdi da ta skupina gađa turska mjesta uz granicu.
*
Detalji napada na hotel u Kabulu: Borba po hodnicima trajala je cijelu noć, ljudi su bježali pomoću plahta
Detalji napada na hotel u Kabulu: Borba po hodnicima trajala je cijelu noć, ljudi su bježali pomoću plahta
Foto: Hina
NAORUŽANI napadači u vojnim odorama koji su upali u kabulski hotel Intercontinental u subotu navečer i borili se s afganistanskim specijalcima cijelu noć ubili su najmanje 19 ljudi i ranili još 12, no konačan broj mrtvih i ranjenih mogao bi biti i veći.
Glasnogovornik ministarstva javnog zdravstva rekao je da je u gradske bolnice dovezeno 19 tijela a ustanovljeno je da su među žrtvama šestero stranci. Broj ubijenih mogao bi rasti, rekao je.
Svih pet napadača je ubijeno, izvijestio je glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova.
Mjesna zrakoplovna tvrtka Kam Air priopćila je da je od oko 40 njezinih pilota i članove posade koji su odsjeli u hotelu, a mnogi od njih su stranci, čak 10 ubijeno.
Prema lokalnim medijima među ubijenima ima Venezuelaca i Ukrajinaca.
Zamjenik direktora zrakoplovne tvrtke rekao je da još uvijek pokušavaju locirati osoblje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Više od 150 gostiju uspjelo je pobjeći kad je vatra zahvatila dijelove hotela. Neki su svezali plahte i tako se spuštali s prozora viših katova, druge su spasili afganistanski vojnici.
Odgovornost za napad preuzeli su talibani, koji su isti hotel napali i 2011.
Napad na luksuzni hotel u Kabulu završen je u nedjelju ujutro nakon 12 sati otpora oružane skupine koja je upala u hotel u subotu navečer pucajući na goste i osoblje.
Skupina je ušla u hotel u subotu eksplozijom a potom otvorila nasumičnu paljbu.
Tijekom noći posebne snage uz pomoć snaga NATO-a postupno su preuzele kontrolu nad katovima.
Hotel Intercontinental u Kabulu, jedan od dva hotela s pet zvjezdica u gradu, često ugošćuje vjenčanja, konferencije i političke skupove.
*
Španjolska traži hapšenje Puigdemonta ako otputuje u Dansku
Španjolska traži hapšenje Puigdemonta ako otputuje u Dansku
Foto: Hina
ŠPANJOLSKO državno odvjetništvo reklo je da će tražiti hapšenje bivšeg katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta ako će on u ponedjeljak iz Belgije doputovati u Dansku kako bi prisustvovao tamošnjoj debati.
Puigdemont je u Belgiju stigao u oktobaru nakon što je njegova regionalna vlada 27. tog mjeseca proglasila nezavisnost od Španjolske nakon referenduma koje su središnje vlasti u Madridu proglasile ilegalnim.
Španjolska vlada je smijenila njegov kabinet i uspostavila izravnu vlast nad tom bogatom regijom.
Španjolski vrhovni sud izdao je međunarodnu tjeralicu za katalonskim čelnikom, no povukao ju je prosincu kako bi se izbjegla mogućnost da mu belgijske vlasti odobre azil.
Španjolsko tužiteljstvo je reklo da će od suca zaduženog za Puigdemontov slučaj odmah zatražiti ponovno raspisivanje tjeralice i zahtjeva od danskih vlasti da ga uhapse kad potvrdi svoj plan puta.
Puigdemont sutra na fakultetu u Kopenhagenu?
Sveučilište u Kopenhagenu u petak je objavilo da će Puigdemont u ponedjeljak prisustvovati događaju na njihovom politološkom odjelu nazvanom "Katalonija i Europa na raskrižju za demokraciju? Debata s Carlesom Puigdemontom".
Puigdemontov odvjetnik Jaume Alonso-Cuevillas rekao je u nedjelju za katalonski javni radio da je rizik da će njegov klijent biti uhapšen u Danskoj "veoma visok", iako vjeruje i da će danske vlasti odbiti djelovati po tjeralici.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Glasnogovornik danskog državnog odvjetnika rekao je kako će "pratiti situaciju" i nije otkrio više detalja o daljnjem djelovanju.
Puigdemont još uvijek nije komentirao svoje putovanje u Dansku, no u petak je podijelio objavu s Twittera danskog političara Pellea Dragsteda u kojoj je on izrazio dobrodošlicu katalonskom čelniku u danski parlament idućeg tjedna.
To bi bilo prvi put da Puigdemont napusti Belgiju otkad je u oktobaru stigao u tu zemlju sa četiri ministra iz svog kabineta. Ako se vrati u Španjolsku, prijeti mu vjerojatno hapšenje i istraga o poticanju pobune, zloupotrebi javnog novca, kršenju povjerenja i nelojalnosti.
Puigdemontova stranka Zajedno za Kataloniju na izborima 21. prosinca pokazala se kao najveća separatistička stranka, a većinu u regionalnom parlamentu ponovno su osvojile stranke za neovisnost.
Puigdemont traži načine da ga parlament imenuje novim katalonskim predsjednikom dok je u Bruxellesu, te je natuknuo da bi regijom mogao vladati preko videolinka.
Španjolski premijer Mariano Rajoy odbacio je tu ideju i najavio da će Madrid osporiti takvu odluku na sudovima. Katalonski parlamentarni odbor mora do 31. siječnja odlučiti hoće li dopustiti Puigdemontu takvo upravljanje.
*
Kina tvrdi da je američki razarač ušao u njihovo more, kažu da će napraviti "potrebne mjere". Što im to znači?
Kina tvrdi da je američki razarač ušao u njihovo more, kažu da će napraviti "potrebne mjere". Što im to znači?
Screenshot: YouTube
AMERIČKI razarač ovaj mjesec je plovio pored sprudi Scarborough, sporne lagune u Južnome kineskome moru na koju pravo polaže Kina, rekli su američki dužnosnici u subotu a Peking je najavio da će poduzeti "potrebne mjere" da zaštiti svoj suverenitet.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da je razarač USS Hopper naoružan projektilima uplovio unutar 12 nautičkih milja kod otoka Huangyana, u prostor poznatiji kao laguna Scarborough, na koji prava polažu i Filipini, povijesni saveznici SAD-a.
To je najnovija američka mornarička operacija koja se odvija u vrijeme kada čak i administracija američkoga predsjednika Donalda Trumpa traži kinesku suradnju u rješavanju problema sjevernokorejskoga nuklearnog programa i pokusnog ispaljivanja projektila.
Dvojica američkih dužnosnika potvrdila su da je USS Hopper plovio unutar 12 milja od lagune Scarborough, glavnoga ribolovnog područja zahvaljujući obilnom ulovu i mirnim vodama.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Stalno prisutna s velikim brodovima obalne straže, Kina je blokirala lagunu Scarborough više od četiri godine no okončala je to u oktobaru 2016. na zahtjev filipinskoga predsjednika Rodriga Dutertea, koji je rekao da to šteti filipinskim ribarima.
Američki dužnosnici, koji su željeli ostati anonimni, rekli su da je ophodnja bila u skladu s međunarodnim pravom te da je to bio "nedužan prolaz" u kojem su ratni brodovi priznali teritorijalno more brzo ga prošavši bez zaustavljanja.
Dvanaest nautičkih milja međunarodno je priznat teritorijalni limit.
Premda je smještena unutar filipinskih 200 nautičkih milja ekskluzivne ekonomske zone, međunarodni sud je 2016. presudio da je sprud Scarborough tradicionalno ribolovno područje na koje ni jedna zemlja nema isključivo pravo na njegovo korištenje.
Američka vojska rekla je da izvodi operacije slobodne plovidbe širom svijeta uključujući područja na koja prava polažu saveznici te da je to odvojeno od političkih razmatranja.
*
VIDEO Ovaj Trumpov oglas o imigrantima mogao bi razljutiti brojne Amerikance
VIDEO Ovaj Trumpov oglas o imigrantima mogao bi razljutiti brojne Amerikance
Screenshot: Youtube
KAMPANJA američkog predsjednika Donalda Trumpa je objavila novi video oglas u kojem je demokrate nazvao "sudionicima" u ubojstvima što su ih počinili strani ilegalni imigranti.
Trumpova kampanja objavila je oglas pod nazivom "Kompetentno" koji je usredotočen na slučaj imigranta Luisa Bracamontesa, optuženoga za ubojstva dvaju policijskih službenika 2014. godine u Sacramentu.
Novi oglas vjerojatno će razljutiti demokrate i zagovornike imigracijske politike pa bi mogao potpaliti napetosti na Capitol Hillu, gdje su demokrati i republikanci tokom vikenda radili na sporazumu koji bi trebao ponovno omogućiti rad vladi.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Već su objavljene i prve reakcije. Glasnogovornik šefa demokrata Chucka Schumera poslao je medijima priopćenje u kojemu kaže da je ovo Trumpov pokušaj da se odvuče pažnja od paralize američke vlade. "Umjesto da objavljuje ovakve oglase, trebao bi raditi svoj posao i razgovarati o tome da se što prije vladi omogući normalan rad", prenosi Reuters.
"Ovo je oglas čija je namjera da bude ekstreman, no on je totalno udaljen od stvarnosti i pun je straha i mržnje", komentirala je Melanie Nezer, potpredsjednica HIAS-a, agencije za izbjeglice.
*
U Americi rade samo ključne službe, sve drugo se zatvara zbog paralize državne uprave
U Americi rade samo ključne službe, sve drugo se zatvara zbog paralize državne uprave
Foto: nps.gov
KIP SLOBODE i muzej posvećen useljenicima na otoku Ellis u New Yorku zatvoreni su zbog paralize američke državne uprave koja je nastupila u petak u ponoć nakon što demokrati i republikanci u Senatu nisu uspjeli postići dogovor o financiranju savezne vlade, podijeljeni oko pitanja ilegalne imigracije i sigurnosti granica.
"Kip slobode i otok Ellis smjesta se, zbog nedostatka sredstava, do daljnjega zatvaraju", objavljeno je na internetskim stranicama tih njujorških znamenitosti. U međuvremenu je Smithsonian objavio da će svi njegovi muzeji i Nacionalni Zoo u Washingtonu biti otvoreni tokom vikenda, ali da se čeka uputa za ponedjeljak.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zbog propasti pregovora o proračunu sve savezne agencije i programi koji nisu od ključne važnosti prestaju raditi.
Ključne službe će nastaviti s radom, a one uključuju nacionalnu sigurnost, poštu, kontrolu leta, neophodne i hitne liječničke službe, pomoć u slučaju katastrofa, zatvore, porezne službe i proizvodnju električne energije.
