Dio zemalja EU se pobunio protiv francusko-njemačkog prijedloga proračuna eurozone
Dio zemalja EU se pobunio protiv francusko-njemačkog prijedloga proračuna eurozone
HINA
Foto: EPA
FRANCUSKO-NJEMAČKI prijedlog o proračunu eurozone naišao je u četvrtak na otpor nekih zemalja zone, porebno Nizozemske, na ministarskom sastanku u Luxembourgu.
"Što se tiče poreznih mjera i proračuna eurozone, postavlja se pitanje: kakvi se problemi time rješavaju? Nama to nije jasno i mi nismo za to", rekao je nizozemski ministar financija Wopke Hoekstra dolazeći na sastanak ministara financija Europske unije.
"Korisno je proučiti prijedloge Francuske i Njemačke o reformi eurozone u kojima ima jako dobrih stvari", dodao je ipak uoči početka sjednice koja je dijelom posvećena reformi gospodarske i monetarne unije.
Druge zemlje poput Švedske i Danske - dviju zemalja koje nisu u eurozoni - pridružile su se nizozemskom stajalištu na okruglom stolu ministara, doznaje se od više izvora.
"Ima puno nepoznanica u vezi s proračunom, o tome kako će to funkcionirati", rekao je jedan izvor.
"Da, Francuska i Njemačka su se zbližile i imaju potporu zemalja na jugu. No snažan otpor i dalje je prisutan", dodao je.
"To nisu smjernice koje treba prihvatiti ili odbiti", nego "dobro polazište", rekao je pak Francuz Bruno Le Maire dolazeći na sastanak.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron dogovorili su se u subotu o nekoliko prijedloga za reformu gospodarske i monetarne unije, pa tako i o proračunu eurozone vrijednom više desetaka milijarda eura.
Ti prijedlozi se trebaju iznijeti predsjednicima država i vlada EU-a na europskom summitu u Bruxellesu 28. i 29. lipnja.
0 ( + )
*
SAD će 20.000 migranske djece smještati u vojne baze
SAD će 20.000 migranske djece smještati u vojne baze
HINA
Foto: EPA
AMERIČKO ministarstvo zdravstva (HHS) zatražilo je od Pentagona da u svojim vojnim bazama pripremi smještaj za 20.000 migrantske djece koja su ušla na američko tlo bez pratnje odraslih, rekao je za AFP američki dužnosnik.
"Od ministarstva obrane zatraženo je da pomogne HHS-u koji je zatražio 20.000 ležaja", rekao je taj dužnosnik koji je htio ostati anoniman.
Ti su ležaji namijenjeni djeci bez pratnje odraslih, dodao je.
U svojoj izvršnoj uredbi koju je potpisao u srijedu kako se obitelji ilegalnih migranata više ne bi razdvajale, Donald Trump je naredio ministarstvu obrane da, bude li potrebno, stavi na raspolaganje sve objekte koji se mogu iskoristiti za smještaj migranata, pa i izgradi nove.
Ministarstvo zdravstva je već nekoliko tjedana razmišljalo da neke od mnogobrojnih vojnih baza na jugu Sjedinjenih Država namijeni za smještaj malodobnih migranata koji sami dolaze u SAD gdje im je obitelj.
Izabrane su četiri baze, tri u Teksasu i jedna u Arkansasu.
0 ( + )
*
Republikanci odgodili ključno glasanje o imigraciji
Republikanci odgodili ključno glasanje o imigraciji
Hina
Foto: EPA
ZA PETAK je odgođeno ključno glasanje Zastupničkog doma o reformi useljeničkog zakona u Sjedinjenim Državama, čime bi se prekinulo sporno razdvajanje obitelji ilegalnih migranata, objavili su u četvrtak republikanci.
Republikanci imaju većinu u Kongresu, ali su podijeljeni u pitanju imigracije.
Sudbina stotina djece bez dokumenata i dalje je nejasna
U četvrtak su na glasanje predali dva teksta. Prvi zakonski prijedlog, koji ocrtava najtvrđa stajališta stranke, odbačen je sa 193 glasova prema 231. Glasanje o drugom nacrtu zakona koji pokušava pomiriti tvrdo i umjereno krilo republikanaca, odgođeno je za petak, objavile su službe.
Usred skandala koji je izbio kada se otkrilo razdvajanje više od 2300 djece od njihovih roditelja koji su u SAD ušli bez osobnih isprava, oba zakona trebala bi zabraniti takvu praksu.
Sudbina stotina djece bez dokumenata odvojenih od roditelja i dalje je nejasna u četvrtak, dan nakon što je predsjednik Donald Trump popustio pod pritiskom kritika i potpisao izvršnu uredbu da se odvajanje djece od roditelja više neće provoditi.
Međutim, prema američkom zakonu, imigracijske službe ne smiju držati djecu u pritvoru više od 20 dana, prenosi BBC.
Agencije su objavile da je od Pentagona zatraženo da pripremi 20.000 kreveta za djecu bez pratnje.
0 ( + )
Postignut dogovor o dugu, Grčka izlazi iz programa pomoći
Postignut dogovor o dugu, Grčka izlazi iz programa pomoći
HINA
Foto: EPA
VJEROVNICI Atene dogovorili su se o načinu izlaska Grčke iz programa pomoći kojima se koristi već osmu godinu i o mjerama za smanjenje njezina duga, doznaje se u četvrtak od više izvora.
"Postigli smo dogovor o Grčkoj", rekao je europski izvor malo poslije ponoći, nakon sastanka ministara financija eurozone u Luxembourgu koji je trajao više od šest sati.
Druga dva izvora su zatim za AFP potvrdila taj dogovor koji će Ateni omogućiti da, kao što je bilo planirano, 20. augusta više ne bude pod skrbništvom svojih vjerovnika i da se ponovo sama počne financirati na tržištima, nakon višegodišnje duboke recesije.
Rasprava se produljila jer se Njemačka u zadnji čas usprotivila smanjivanju grčkog duga kojega je razina i dalje najviša u EU-u (180 posto BDP-a).
Kako navodi europski izvor, ministri eurozone su se naposljetku dogovorili da će za deset godina produljiti rokove isplate velikog dijela tog duga, što je posljednja olakšica za koju su ocijenili da je nužna kako bi osigurala vjerodostojnost Grčke na financijskim tržištima.
Europljani su se u petak dogovorili i o isplati zadnjeg paketa pomoći vrijednog 15 milijarda eura, navodi isti izvor.
Atena će nakon izlaska iz programa biti pod nadzorom Europljana koji će biti puno stroži nego u slučaju Portugala, Cipra i Irske.
Grčka je u osam godina dobila više od 273 milijarde eura pomoći svojih vjerovnika, eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kroz tri programa pomoći.
Grci su zauzvrat morali provesti više stotina reforma, nerijetko bolnih, napose radi ozdravljenja svojih javnih financija.
Rast BDP-a u 2017. dosegnuo je 1,4 posto i trebao bi biti veći ove (1,9 posto) i iduće godine (2,3 posto). Grčka istodobno bilježi i proračunski višak od 0,8 posto pošto je u 2009. imala deficit 15,1 posto.
*
Roditelji američke curice koja se ubila zbog maltretiranja tuže školu
Roditelji američke curice koja se ubila zbog maltretiranja tuže školu
P.S.
Foto: Facebook/Mallory's Army
RODITELJI 12-godišnje djevojčice Mallory Grossman iz američke savezne države New Jersey koja si je oduzela život zbog maltretiranja školskih kolega tužili su školu jer, kako tvrde, nije zaustavila maltretiranje.
Roditelji preminule djevojčice Dianne i Seth Grossman kažu da je škola Copeland ignorirala njihove opetovane prijave da je njihova kći meta vršnjačkog zlostavljanja. U tužbi se navodi kako su druga djeca slala Mallory SMS-ove i Snapchat poruke nazivajući je "luzericom" koja "nema prijatelja", rugajući joj se zbog njenog izgleda i pitajući je "kad će se ubiti".
Natjerali curicu da zagrli zlostavljačicu
Školski odbor Rockaway Township odbio je komentirati tužbu koja je podnesena u utorak, gotovo godinu dana nakon samoubojstva ove djevojčice koje se dogodilo 14. lipnja 2017., javlja BBC News.
Ožalošćeni roditelji navode da je uprava škole na prijavu za maltretiranje odgovorila tako što je natjerala Mallory da zagrli jednu od svojih zlostavljačica umjesto da je poduzela disciplinske mjere protiv nje. Usto su joj sugerirali da izbjegne maltretiranje tako da jede u uredu umjesto u školskoj kantini. Roditelji također tvrde da ih je školski odbor nagovarao da ne podnesu službenu prijavu.
"Nadamo se da će podizanje ove tužbe podići nacionalnu svijest o epidemiji cyber-bullyinga i da nećemo morati više odlaziti na sprovode učenika koji su bili žrtve", rekao je odvjetnik Grossmanovih, Bruce Nagel.
"Umjesto da se Mallory makne iz zbora, htjela sam da djevojčice koje su joj lupale po stolici svaki drugi dan i nazivale je kujom - željela sam da se ta djeca maknu iz razreda. Ne Mallory", rekla je njena majka Dianne u intervjuu za lokalnu televiziju. "Kad su te činjenice iznesene pred školski odbor i školsku upravu, bile su potpuno ignorirane", dodala je.
0 ( + )
*
Tinejdžerka je prvo prisiljena na brak, a onda je ubila muža koju ju je silovao. Osuđena je na smrt
Tinejdžerica prvo prisiljena na brak, a onda ubila muža koji ju je silovao. Osuđena je na smrt
R.I.
Screenshot: CNN
TINEJDŽERICA iz Sudana, Noura Hussein, čeka odluku suda na žalbu o smrtnoj kazni u zatvoru zbog ubojstva svojeg 35-godišnjeg muža.
Njezin slučaj podsjetio je svijet na problem prisilnih brakova i silovanja u braku u Sudanu, u kojemu je zakonska dob za stupanje u brak deset godina. U Sudanu silovanje u braku nije zločin.
Noura je prvi put za CNN ispričala svoju priču o prisilnom braku, silovanju i ubojstvu čovjeka za kojeg kaže da ga nikada nije smatrala mužem.
Ona je trenutno u zatvoru u Omdurmanu, gdje čega ponovljeno suđenje jer se žalila na smrtnu kaznu koju je sud presudio.
Obitelj je prisilila na brak s 15 godina
Nourina obitelj prisilila ju je na brak s 15 godina. Ipak, dopustili su joj da završi srednju školu. Tada je sklopila vjerski brak, kada je imala 18 godina, a ceremonija vjenčanja održana je nakon tri godine.
Njezin je muž pokušao konzumirati brak, što je ona odbila, a ona tvrdi da ju je tada silovao dok su je držali njegovi rođaci.
Dan kasnije opet ju je pokušao silovati, a ona ga je izbola na smrt. Kada se obratila roditeljima, oni su je predali policiji.
CNN je od vlade tražio komentar ovog slučaja, ali ga nisu dobili. No CNN je pribavio Nourinu priču koju su objavili, a mi je prenosimo.
"Rekla sam im da se ne želim udati, da želim studirati"
Noura je za CNN ispričala kako je njezin suprug rekao njezinim roditeljima da je želi oženiti kada je još pohađala osmi razred osnovne škole.
"Prevarili su me kada sam prošla ispite za srednju školu na kraju godine. Tada sam ga vidjela prvi put, bilo je to tjedan dana nakon što je mojem ujaku predložio da se oženi sa mnom. Otkako su mi prvi put to rekli, ja sam odbijala. Rekla sam im da se ne želim udati, da želim studirati. Razgovarala sam i s njim, rekla sam mu: 'Ne želim se udati za tebe'", ispričala je Noura svoju priču za CNN.
"Sjedila sam kod frizerke i razmišljala o samoubojstvu"
Rekla je kako je tada pobjegla svojoj teti, ali i kako su je nakon dva dana pronašli i vratili je na vjersku ceremoniju vjenčanja. To se dogodilo dva tjedna nakon što je predložio brak.
"Nakon toga uopće nisam komunicirala s njim. Kada bi posjetio našu kuću, ja sam odlazila. Rekla sam mu da ga ne želim. Ceremonija vjenčanja održana je tri godine poslije, nakon što sam položila ispite na kraju škole. Obavili su sve rituale koji se obavljaju za vjenčanje. Njegova obitelj je bila dobrostojeća, ali ja za sve to vrijeme od njega nisam htjela uzeti ništa - ni novčića. Bila sam ispunjena bijesom, nisam htjela tog muškarca.
Sjedila sam kod frizerke i razmišljala o samoubojstvu.
Plakala sam dok sam sjedila kraj njega. U autu je pokušavao sjesti što bliže meni, a ja sam se izmicala. Kada smo došli u stan na medeni mjesec, zaključala sam se u jednoj sobi i ležala sam odjevena", ispričala je Noura o ceremoniji vjenčanja koje nije htjela.
Silovao ju je dok su je njegovi rođaci držali
Devet dana nakon vjenčanja, priča Noura, muž ju je silovao dok su je držali članovi njegove obitelji.
"To se nastavilo. Nisam jela, nisam izlazila iz sobe. Trećeg dana je došao i rekao mi da je vrijeme da otvorim kako on ne bi provalio unutra. Odbila sam, ali kada je on zaspao, išuljala sam se i pronašla izlaz iz stana koji je bio zaključan.
Devetog dana došli su njegovi rođaci, a njegov ujak mi je rekao da idem u spavaću sobu. Rekla sam da neću, a on me uzeo za ruku i odvukao u spavaću sobu. Njegov rođak me ošamario. Svi oni skupa su mi skinuli odjeću. Njegov ujak držao me za noge, a preostala dvojica su mi držala ruke. On (njen muž) se skinuo i silovao me dok sam plakala i vrištala. Na koncu su otišli iz sobe. Krvarila sam. Zaspala sam gola.
Sljedećeg dana me zgrabio, bacio me na krevet i pokušao se popeti na mene. Borila sam se i pronašla sam nož ispod jastuka. Počeli smo se boriti za nož. Porezao me po ruci i ugrizao me za rame", ispričala je Noura.
Izbola ga je nožem, a on je preminuo od ozljeda.
"Pobjegla sam roditeljima. Nemam pojma kako sam tamo stigla. U ruci sam i dalje imala nož.
Nadala sam se da ću završiti pravo i onda se udati. Moj san je da budem sutkinja", završila je svoju priču koju CNN prenosi u sklopu As Equals programa u kojem izvještavaju o nejednakosti spolova širom svijeta.
Odvjetnik: "Brak je bio ništavan"
Sud u Sudanu je Nouru osudio na smrt jer je izbola muškarca za kojeg se prisilno morala udati, a koji ju je silovao. Obitelj njezinog muža odbila je mogućnost da se Nouru pomiluje, a ne žele ni financijsku naknadu. Zahtijevali su da se Nouru pogubi.
Nourini odvjetnici su podnijeli žalbu 15 dana nakon presude. Tada se Sudanom proširio tvit s heštegom #JOUSTICEFORNOURA (pravda za Nouru) koji se proširio internetom, a ovaj slučaj je dospio pred oči svjetske javnosti.
Brani je odvjetnik koji je njezin slučaj preuzeo nakon što se prvi odvjetnik povukao. Dodao je kako je Nouru napustila obitelj, ali i pravosuđe.
Pokrenuta je i kampanja pod nazivom "Justice for Noura" čiji aktivisti su istaknuli kako se djevojčice i žene u Sudanu prodaje i trampi poput stoke, kao da su stvar koja nema prava.
"Ovdje i sada, ujedinjeni u jednom glasu kažemo dosta", poručili su, javlja CNN.
Njezini odvjetnici tvrde da je cijeli brak bio ništavan jer se trebao sklopiti pred sudcem s obzirom na to da je ona u vrijeme sklapanja braka bila maloljetna. U žalbi su priložili i medicinski nalaz napisan kada je privedena koji pokazuje obrambene rane, a iznijeli su dokaze i o krevetu koji je puknuo dok se borila s mužem.
0 ( + )
*
Argentina je korumpirana zemlja uništene ekonomije. Zvuči poznato?
Argentina je korumpirana zemlja uništene ekonomije. Zvuči poznato?
P.S.
Foto: 123rf
VEČERAS, dok nogometna reprezentacija Hrvatske bude igrala protiv Argentine na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, dobar dio zemlje bit će prikovan za TV ekrane. No kako bi ove dvije zemlje prošle u ekonomskoj utakmici? Drugim riječima, koja ekonomski bolje ili barem manje loše stoji?
Kao što smo već pisali, suprotno našim uvriježenim pretpostavkama, da ne kažemo predrasudama, protivnica Hrvatske iz prve utakmice na Svjetskom prvenstvu, Nigerija, bolje stoji od naše zemlje po pitanju korupcije - barem prema istraživanju američke nevladine organizacije Global Financial Integrity (GFI). Ilegalni tokovi novca u Nigeriji su iznosili 38,24 % BDP-a, a u Hrvatskoj čak 73,16 % BDP-a.
Argentina je dobar dio 20. stoljeća bila destinacija brojnih emigranata iz Hrvatske, iako je taj migracijski tok bio više politički nego ekonomski motiviran. Ali ova zemlja ima dugu i burnu povijest ekonomskih nevolja koje u neku ruku nadmašuju i naše. "Argentinski paradoks" je ustvari jedinstven slučaj u ekonomskoj povijesti. Dok je ta zemlja početkom dvadesetog stoljeća bila deseta najbogatija zemlja na svijetu po glavi stanovnika, nakon Velike depresije počelo je propadanje argentinske ekonomije koje je potrajalo barem idućih pola stoljeća.
I Hrvatska i Argentina imaju anemičan rast, ali Argentina ipak stoji nešto bolje
Ako pogledamo osnovne ekonomske pokazatelje kao što je BDP po glavi stanovnika, Hrvatska stoji bolje od Argentine, s 14,372 $ po glavi stanovnika prema argentinskih 10,148 $, prema podacima iz 2016. Što se omjera duga i BDP-a tiče, argentinski je znatno manji od hrvatskog - 57 % prema 78 % prošle godine. No dok je hrvatski posljednje tri godine u padu, argentinski u istom razdoblju raste.
Rast BDP-a za obje zemlje posljednjih dvadesetak godina gotovo je jednako anemičan, ali Hrvatska ipak stoji lošije. Dok je argentinski BDP prema podacima sa stranice Trading Economics u prosjeku godišnje rastao 0,65 % između 1993. i 2018., hrvatski je između 2001. i 2018. rastao 0,39 %. Još važnije, dok je Argentina u tom razdoblju diverzificirala svoju ekonomiju i osim poljoprivrede kao tradicionalne okosnice gospodarstva zabilježila rekordan rast u automobilskoj, tekstilnoj i energetskoj industriji, hrvatska je ekonomija ostala ovisna o turizmu, na koji otpada čak 20 % BDP-a, dok je industrija u kontinuiranom padu.
Argentina je krajem prošle godine inicirala ozbiljan obračun s korupcijom, u sklopu kojeg je najmanje pet istaknutih bivših dužnosnika i nekoliko njihovih partnera u kriminalu iz privatnog sektora završilo u pritvoru i na sudu. "Nikad u povijesti Argentine nismo imali ovoliko važnih ljudi u pritvoru. Pitanje koje moramo postaviti dok gledamo u budućnost je predstavlja li ovo promjenu, dubinsku reformu ili samo reakciju na javni revolt. Dobit ćemo odgovor kroz nekoliko godina", rekao je ministar pravosuđa Germán Garavano.
Paralele argentinske i hrvatske korupcije
Predsjednik Mauricio Macri, koji je na vlast došao 2015., obećao je dokinuti argentinsku kulturu nekažnjivosti za korupciju i mito reformom pravosuđa, većom transparentnošću državnih ugovora i praćenjem imovine javnih službenika. Ali kritičari su ga prozvali da, kao što je to prečesto slučaj, koristi borbu protiv korupcije kao sredstvo za obračun s oporbom, piše New York Times. Paralele s Hrvatskom više su nego očite - i tamo je rak-rana borbe protiv korupcije neučinkovito, usporeno i korumpirano pravosuđe, sa sudskim procesima visokim političarima koji se pokreću tek nakon što siđu s vlasti. Kao i ovdje, i u Argentini suđenja često odlaze u zastaru, a čak i ako su osuđeni, korumpirani političari pronađu način da ostanu na slobodi i zadrže prljavo stečenu imovinu.
Kad je Macri došao na vlast, međunarodni investitori počeli su ulagati u argentinske stogodišnje obveznice u nadi da će njegova vlada desnog centra konačno stabilizirati gospodarstvo nakon višegodišnje ekonomske krize. Al manje od tri godine nakon toga, Macri je zatražio kredit od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), što bi mogao biti prvi znak novih ekonomskih nevolja za tu zemlju. Štoviše, neki analitičari sugeriraju da bi novi problemi Argentine mogli biti predskazatelj nove globalne dužničke krize.
Vlada Argentine bila je prošlog mjeseca prisiljena zatražiti od MMF-a kredit od 30 milijardi dolara nakon su njene protržišne reforme izazvale kolaps pesoa, koji je lani izgubio 25% vrijednosti. i dramatičan skok kamatnih stopa na čak 40%. Dug u stranoj valuti također je narastao na 40% BDP-a, sa 26% dvije godine ranije. Jedina južnoamerička zemlja s višom stopom inflacije od Argentine bila je Venezuela, koja je trenutno usred potpunog ekonomskog i društvenog sloma zbog katastrofalne politike socijalističkih vlasti Nicolasa Madura i njegovog prethodnika Huga Chaveza.
Argentina bankrotirala 2001., sada opet zatražila kredit od MMF-a
MMF je na kraju odobrio Buenos Airesu kredit od čak 50 milijardi &. Macri, koji se okrenuo MMF-u kad je ostao bez drugih opcija, uvjerava Argentince da će novi kredit "ojačati rast" i pomoći zemlji da "izbjegne krize poput onih koje smo imali u prošlosti", prenosi BBC. Argentina je, naime, prije 17 godina bankrotirala, a prije 12 godina raskinula sve veze s MMF-om.
Iako su ekonomskim nevoljama ove nekad izuzetno bogate južnoameričke zemlje doprinijele i, kako piše Economist, luđačke politike uzastopnih populističkih vlada, mnogi Argentinci još najviše krive upravo MMF. Naime, stroge mjere štednje koje je MMF devedesetih nametnuo u ovoj nekad izuzetno bogatoj južnoameričkoj zemlji dovele su do gospodarskog sloma 2001. koji je milijune iz argentinske srednje klase bacio u siromaštvo. Zbog posebnih mjera koje su kolokvijalno nazvane "corallito", štediše nisu mogli podići novce iz banaka punih godinu dana, kako ne bi došlo do serijskog bankrota. Zemlja je otišla u bankrot na najveći iznos u povijesti, kad su suverene države u pitanju - 80 milijardi dolara.
Nakon što je otplatila svoj dug MMF-u 2006., Argentina je raskinula veze s ovim kontroverznim tijelom, kojeg ljevičarski ekonomisti krive za tjeranje brojnih zemalja u razvoju u dužničko ropstvo zbog promašenih ekonomskih smjernica. No uslijedio je još jedan tehnički bankrot 2014. kad je sud u New Yorku presudio da Argentina mora vratiti dug preostalim vlasnicima njenih obveznica na koje je bankrotirala 2001., što su uglavnom bili američki lešinarski fondovi. Budući da je vlada odbila isplatiti taj dug, zemlja se ponovo našla u bankrotu.
Macri je 2015. naslijedio ekonomiju u rasulu, s državnim institutom za statistiku koji je prikrivao stvarne stope inflacije, vladom koja je nametnula porez na izvoz i državnom bankom koja je tiskala novce i kontrolirala valutne tečajeve kako bi financirala rastući deficit.
Protržišne reforme koje je pokrenuo imaju za cilj poništiti dugogodišnju politiku ekonomskog protekcionizma i visokih državnih troškova pod njegovom prethodnicom Cristinom Fernandez de Kirhcner i njenim prethodnikom i pokojnim suprugom, Nestorom Kirchnerom. Novi stand-by aranžman s MMF-om sa sobom donosi i nove mjere štednje, što će izazvati dodatne tenzije i podjele između onih koji smatraju da je rješenje suradnja s MMF-om i onih koji se toj suradnji ogorčeno protive.
U svakom slučaju, Argentini će vjerojatno trebati još desetljeća da se oporavi od promašenih politika, korupcije, grabežljivosti i nesposobnosti svojih vlada svih boja - baš kao i Hrvatskoj.
0 ( + )
*
Pogledajte vrhunsku naslovnicu Timea: "Dobro došli u Ameriku"
Pogledajte vrhunsku naslovnicu Timea: "Dobro došli u Ameriku"
M.P.
Foto: YouTube, Time
NAKON što je Donald Trump popustio sve snažnijem pritisku javnosti i potpisao izvršnu uredbu kojom jamči da će se "obitelji migranata održati na okupu", javnost očekuje da će to biti kraj prakse odvajanja djece od roditelja pri hvatanju ilegalnih imigranata na granici.
Trump je jučer pozvao svoje republikanske kolege u Kongresu i Senatu da donesu zakon kojim bi se takva praksa okončala, iako je dosad za takvu politiku krivio oporbene demokrate i zakone koje su, kako je tvrdio, oni donijeli.
"Dobro došli u Ameriku"
S druge strane, izbjeglice i dalje svakodnevno borave na granici sa SAD-om, što je fotoobjektivom ovjekovječio poznati američki fotograf John Moore.
Moore je na granici fotografirao uplakanu dvogodišnju djevojčicu iz Hondurasa koja stoji pokraj kamioneta i uzdignute glave gleda u dvoje ljudi koji stoje kraj nje i kojima se vide samo noge. Majku djevojčice pritom su zatočili.
Zbog snažne poruke fotografije koja zapravo najbolje prikazuje cjelokupnu situaciju na granici, ugledni američki časopis Time odlučio ju je iskoristiti za svoju naslovnicu koja će izaći 2. srpnja.
"Bilo je teško snimiti ovu fotografiju"
Pokraj uplakane djevojčice postavili su Trumpa koji gleda u nju uz opis: Dobro došli u Ameriku.
O fotografiji se oglasio i sam autor Moore.
"Bilo je teško snimiti ovu fotografiju. Čim je sve bilo gotovo, stavili su ih u kombi. Morao sam stati na tren i duboko udahnuti. Sve što sam želio bilo je uzeti djevojčicu u naručje, ali nisam mogao", rekao je Moore.
0 ( + )
*
Nagrađivani novinar Trumpovo odvajanje djece od roditelja usporedio s ustaškim zločinima
Nagrađivani novinar odvajanje djece od roditelja usporedio s ustaškim zločinima
G.D.
Foto: EPA/YouTube
POZNATI i nagrađivani američki novinar Jeremy Scahill je u novoj epizodi svog podcasta Intercepted politiku administracije Donalda Trumpa da odvaja djecu od roditelja migranata usporedio s praksom u zločinačkoj tvorevini NDH, konkretno s logorom za djecu koji su ustaše tokom Drugog svjetskog rata držali u Sisku.
U epizodi nazvanoj Administration of Hate Scahill na početku citira svjedočenje djelatnika Crvenog križa o tome što je vidio u jednom logoru za djecu, isprva ne navodeći o kojem je logoru riječ. Scahill ističe da su vlasti to mjesto opisivale kao “sklonište za djecu izbjeglice”, te prenosi svjedočenje djelatnika Crvenog križa: “Nedaleko od ambulante, iz druge barake mogao se čuti tužni plač djece. U njoj je na golom podu bilo oko 400 djece - od novorođenčadi, djece stare nekoliko tjedana ili mjeseci pa sve do onih od 10 godina. Koliko je djece tu došlo i što se sa svima njima događalo, više se ne može saznati. Djeca smještena u dječje barake neutješno su plakala i zazivala svoje majke, koje su bile udaljene nekoliko koraka, ali fašistički kriminalci nisu dali majkama da priđu svojoj djeci.”
Ustaški logor za djecu u Sisku
Scahill onda otkriva kako je riječ o svjedočenju djelatnika Crvenog križa o onome što je vidio u “fašističkoj Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata”, te da to “nije bilo sklonište za izbjeglu djecu nego koncentracijski logor u Sisku koji su vodili ustaški fašisti saveznici Hitlera”. Scahill podsjeća da je dječji logor u Sisku osnovan 1942., na početku s 900 djece u njemu, “većinom Srba”, te da je u njemu na vrhuncu bilo više od šest hiljada djece, od kojih je umrlo između 1100 i 1600. Podsjeća se i da su nacisti imali logore za djecu, te da su u jednoj prilici zatvorenicima u jednom od njih naredili da na brzinu izgrade dječje selo kako bi prevarili ljude iz Crvenog križa o tome u kakvim se uvjetima živjelo.
Scahill ističe da je politika Trumpove administracije koja razdvaja djecu od roditelja migranata, te ih onda šalje u kavezima na mjesta koja nemaju često ni osnovne uvjete za život, dio prakse koja nažalost nije nepoznata u ljudskoj povijesti, ali i da ne treba inzistirati na usporedbi s ustašama ili nacistima, jer se Trump u svojoj bešćutnosti donekle oslanja i na mračne strane američke povijesti.
Jeremy Scahill je inače novinar The Intercepta, čiji je dokumentarni film Dirty Wars bio nominiran za Oscara, a za svoj novinarski rad dobio je uglednu nagradu The George Polk Book Award. Devedesetih je izvještavao s prostora bivše Jugoslavije.
0 ( + )
*
Breivik se žalio na neljudske uvjete u zatvoru, sud ga odbio
Breivik se žalio na neljudske uvjete u zatvoru, sud ga odbio
Hina
Foto: EPA
EUROPSKI sud za ljudska prava (ECHR) odbacio je žalbu norveškog masovnog ubojice Andersa Behringa Breivika, koji se žalio na zatvorske uvjete i tvrdio da je podvrgnut neljudskom i ponižavajućem tretmanu, javlja u četvrtak Reuters.
"Sud u Strasbourgu je zaključio da pomno proučavanje slučaja nije otkrilo nikakva kršenja Konvencije o ljudskim pravima te je stoga žalbu, koja počiva na slabim argumentima, odbacio kao neprihvatljivu", stoji u obrazloženju presude ECHR-a.
Breivik, koji je promijenio ime u Fjotolf Hansen, ubio je 2011. u središtu Osla i na otoku Utoeya 77 ljudi, mahom vrlo mladih. To je najgori čin nasilja u toj nordijskoj zemlji od Drugog svjetskog rata.
Breivik je pokušao osporiti odluku norveškog prizivnog suda iz ožujka 2017. da njegova gotovo potpuna izolacija u trosobnoj ćeliji ne predstavlja kršenje ljudskih prava.