TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
ARHIVA
22.10.2017.
*
Mladi Hrvat u Norveškoj: Ovdje nema šanse da radiš i ne budeš plaćen, za Božić stiže poklon od države
Mladi Hrvat u Norveškoj: Ovdje nema šanse da radiš i ne budeš plaćen, za Božić stiže poklon od države
Foto: Index
U TIJEKU je masovni bijeg Hrvata u inozemstvo, a jedna od sve atraktivnijih zemalja u koje Hrvati odlaze je Norveška.
>> MASOVNI BIJEG IZ HRVATSKE Prvi objavljujemo koliko je ljudi iselilo u koje zemlje
U Norvešku se od 2013. do druge polovice 2017. doselilo 1999 ljudi iz Hrvatske - podaci su to koje je Index dobio iz norveškog Zavoda za statistiku.
Ako gledamo podatke od 2013. godine, kad je ukupno 114 ljudi hrvatsku adresu zamijenilo norveškom, te prvu polovicu ove godine kada se iz Hrvatske doselilo 257 ljudi, vidimo kako raste broj Hrvata u toj zemlji. Podaci koje su nam dostavili pokazuju da se 2014. u Norvešku doselilo 476 stanovnika Hrvatske, 2015. ih je bilo 584, a slična je brojka i 2016. kad ih se doselilo 568.
>>AUTOBUSI ZA NJEMAČKU PUNI Ovako izgleda Plenkovićev rast zaposlenosti
>>STIGLI NOVI PODACI Svi bježe iz Hrvatske, naši političari uspješno tjeraju ljude
>>Švicarski list o zastrašujućim razmjerima iseljavanja iz Slavonije: "To je potpuni egzodus"
>>SLAVONIJA NA RASPRODAJI Kuće jeftinije od starog auta
Jedan od njih je i 24-godišnji Dino Subašić iz Županje, koji je kontaktirao Index kako bi nam opisao što svi oni koji se odluče na bijeg iz Hrvatske mogu očekivati u Norveškoj. Dino je godinama s mlađim bratom živio u udomiteljskim domovima. Razdvojili su ih od roditelja dok su bili maleni, a još veći problemi zatekli su ih prije 5 godina, kada je Dininom mlađem bratu Selveru dijagnosticirana rijetka Wilsonova bolest. Dino je već s 18 godina odselio iz udomiteljske obitelji kako bi počeo raditi i mogao brinuti o svom bratu. Ovog je ljeta, ipak, odlučio otići u Norvešku kako bi zaradio dovoljno novca za svoju obitelj i bolesnog brata.
"Bio sam na putu za more, išao sam slaviti rođendan najboljeg prijatelja kada sam dobio poruku na Facebooku s upitom bih li želio ići raditi u Norvešku, u Nesbyen, mali gradić od 3500 stanovnika", počinje svoju priču Dino.
Nije ni trenutka razmišljao, kaže. Odmah je odgovorio potvrdno.
"Na početku mi nije bilo baš svejedno otići, ostaviti sve iza sebe, no gledam na budućnost i na bolje sutra, za sebe i svoju obitelj, naravno", priča Dino.
Rigorozna pravila
6. rujna je poletio iz Zagreba i došao u Oslo, a na aerodromu ga je dočekao otac njegovog novog šefa.
"Prva stvar što sam primijetio tokom vožnje, ovdje se ljudi jako strogo drže propisa. Ako je dozvoljeno 80 km/h - onda se toliko i vozi. Jer kazne su rigorozne. 30 km/h od dopuštene brzine - automatski ti uzimaju vozačku i moraš izaći ponovo na sva polaganja da bi je dobio natrag. Naravno, još te kazne novčano. Norveška je po tom pitanju u top 5 zemlja po najmanje nesreća na cestama", kaže.
Dino radi kao profesionalni bartender. U Zagrebu je radio u nekoliko restorana, iako je završio za automehaničara. "Nisam mogao puno birati pa sam prihvatio prvo što mi se ponudilo kada sam došao u Zagreb, i dao maksimalno od sebe da što više naučim", kaže. U Norveškoj radi kao barmen i vanjski konobar u Restoranu "På hjørnet" (što na hrvatskom znači "Na uglu/ćošku") i ponekad pomaže u pivovari "Gøtt".
"Ovdje nema šanse da radiš, a ne budeš plaćen"
"Ovdje je princip mnogo drugačiji od našega. Počevši od rada - po ugovoru smiješ raditi 160 sati mjesečno i imaš dva dana slobodno. Imaš posebnu bilježnicu u koju upisuješ kada si došao i u koliko sati odlaziš s posla. Dok recimo u Hrvatskoj nema baš takav sistem, radiš i više od 8 sati, ali ne plate, još se na kraju i deru na tebe jer si nervozan i umoran. Svaki sat je plaćen i nema ovdje teoretske šanse da ne budeš plaćen. Sve ide preko kartice, ništa nema na ruke.
Porez plaćamo mi kao fizička osoba. I poprilično je velik - od 27 do 35 posto. Od toga 12.5 posto ide na povrat poreza, ali u tome porezu ti imaš osiguranu liječničku pomoć ako ti se nešto desi, ništa ne plaćaš dodatno. Prije nego dobiješ karticu, dobiješ listu u kojoj piše koliko plaćaš porez na koju svotu novaca, ne može ti netko reći ovoliko sada platiš, pa ovoliko i tako.
U prosincu porez prema svim građanima bude 15 posto - to je od države kao poklon za Božić i Novu godinu. 13. plaća ti sjeda cijela, bez obračuna poreza. To je kao povrat poreza na kraju godine", objašnjava Dino.
"Ovdje je moguće biti prijavljen u više firmi, ako te poslodavac recimo prijavi na 80 % radnog vremena. Onda možeš u još jednoj firmi raditi. Ali da bi počeo raditi ovdje, prvo što trebaš je riješiti si stan. Kada imaš mjesto stanovanja, imaš i sve druge mogućnosti otvorene", dodaje.
Cijene hrane paprene, ali ne za norveške standarde
Kako kaže, prosječna plaća u Norveškoj iznosi oko 13.000 kuna, ali uvijek ima mjesta za napredak. Kaže da su cijene hrane vrlo visoke i većina ljudi iz Hrvatske bi se šokirala kada bi ih vidjela, ali napominje kako s vremenom svi shvate da je to normalna cijena za tamošnje standarde.
"Recimo 1400 grama bijelog mesa košta 96 kn, 12 malih jaja pakirani košta 19 kn. Kila jabuka 20 kn. Pepsi Cola od 1.5 L košta 27 kn. Najjeftinije šišanje košta 302 kuna. Kebab te izađe jedan 100 kuna.
Zato je ovdje tehnologija jako jeftina, jeftinija čak i od Hrvatske, kao i struja i gorivo", dodaje.
"Nema stresa"
Ljudi ovdje su jako smireni, priča Dino te napominje kako je u Norveškoj svega dva mjeseca i vrlo je zadovoljan. "Nema stresa i pretjeranog fizičkog posla. Nisu znatiželjni da će te ispitivati sada što si, odakle si, pa kako si došao... Ne opterećuju se tuđim životom kao naši u Hrvatskoj", objašnjava.
"Nitko ne gleda nosim li markiranu robu, izgledam li bogato, jednostavno ne pate na takvo ponašanje", kaže.
Planira li se vratiti u Hrvatsku?
"Iskreno - i ne baš, jer s hrvatskom plaćom ne bih mogao pokrivati sve što moram. S plaćom ovdje plaćam stan u Norveškoj, platim porez, platim stan u Zagrebu, hranu za majku i brata bolesnog koji je u bolnici te sebi hranu. I još uz sve to ostane mi još novca", kaže.
Na kraju napominje kako je i jedan od glavnih razloga njegovog odlaska u Norvešku upravo činjenica da želi pokušati pomoći bolesnom bratu - i spasiti mu život.
*
Crnac zagrlio američkog neonacista, pogledajte snimku
Crnac zagrlio američkog neonacista, pogledajte snimku
Screenshot: NowThis
GOVOR poznatog američkog neonacista Richarda Spencera na Sveučilištu na Floridi bio je obilježen prosvjedima kojima je njegov govor prekinut i pokušajem ubojstva protestanata od strane trojice neonacista.
>>Pucali i vikali "Heil Hitler" nakon govora ekstremnog desničara u Americi
Ali jedan iznenađujuće pozitivan prizor s tog događaja, održanog u četvrtak, obišla je svijet: crnački prosvjednik staje licem u lice s neonacistom obrijane glave i svastikama na majici i, baš kad se čini da će nasrnuti na njega i da ćemo imati još jednu epizodu iz serije "udari nacista", on ga - zagrli.
"Zašto me ne voliš, kompa?"
"Zagrli me, zagrli me! Zašto me ne voliš, kompa?" pita ga crni mladić na slici, koji je kasnije identificiran kao 31-godišnji Aaron Alex Courtney: "Što je, što je?"
Neonacist identificiran kao Randy Furniss došao je iz Idaha na Floridu kako bi podržao desničarskog ekstremista Spencera, a u tom trenutku snimanja je sam otišao suočiti se s grupom ljevičarskih protuprotestanata.
Kako prenosi Raw Story, Courtney je objasnio da je prišao Furnissu i, iako je bio bijesan na njega, odlučio ga je zagrliti umjesto da ga verbalno ili fizički napadne. "Pitao sam ga: 'Zašto me mrziš? Što je to u vezi mene? Je li to moja boja kože? Moja povijest? Moji dreadlocksi?" prepričao je ovaj Afroamerikanac.
Neonacist mu uzvratio zagrljaj
"Nagnuo sam se i zagrlio ga i treći put, i on je i mene obuhvatio rukama i čuo sam kako mi Bog šapće na uho: 'Promijenio si ovom čovjeku život', dodao je Courtney. Nevjerojatno, ali istinito - neonacist mu je, nakon početnog oklijevanja, uzvratio zagrljaj, kao što se vidi na snimci.
"Zašto me mrziš", Courtney ga je još jednom pitao. "Ne znam", odgovorio je Furniss. U vrijeme sve većih podjela, sukoba i mržnje, ovakav inspirativan video zaista dobro dođe.
*
U Austriji otkrivena nova tamnica monstruma Fritzla?
U Austriji otkrivena nova tamnica monstruma Fritzla?
Foto: Getty Images, Youtube
JOSEF Fritzl, zloglasni austrijski silovatelj koji je začeo sedmero djece s vlastitom kćeri, koju je 24 godine držao u podrumskoj tamnici - imao je još jedan tajni podrum u svojoj gostionici.
Austrijski mediji izvijestili su o ovom zapanjujućem otkriću do kojeg je došlo pukom srećom, 8 godina nakon što je Fritzl osuđen na doživotni zatvor u psihijatrijskoj ustanovi.
Slučajno otkriven lažni zid i stubište koje vodi "nigdje"
Kako javlja Osterreich u članku pod naslovom "Otkrivena nova Fritzlova tamnica?", do otkrića je došlo pukim slučajem, kad su građevinski radnici, pri pregledu ugostiteljskog objekta koji su Fritzl i njegova supruga Rosemarie godinama vodili u malom turističkom mjestu Unterach am Mondsee, shvatili da je jedan zid objekta lažan.
Iza zida su pronašli predsoblje, iz kojeg pak stepenice vode "nigdje", odnosno, u još jedan zid. Helmut L, koji sada unajmljuje ovu gostionicu s prostorom za kampiranje, također je potvrdio da se "u kući posvuda nalaze šupljine".
Sadašnji vlasnik gostionice naručio je mjerenje objekta kad se ispostavilo da gostionica koju je Fritzl držao od 1972. do 1996. nikad nije dobila građevinsku dozvolu.
Fritzl držao ovu gostionicu do 1996.
Fritzl je držao gostionicu u Unterachu do 1996., kada se s obitelji preselio u Amstetten, gdje je izgradio zvučno izoliranu podzemnu tamnicu do koje je vodilo osam vrata. U njoj je držao zatočenu svoju kći Elisabeth.
Fritzl je kći Elisabeth silovao preko tri hiljade puta i napravio joj ukupno sedmoro djece, od kojih je jedno umrlo, a troje bilo zarobljeno s njom sve do 2008., kad je kći Kerstin završila u bolnici u komi. Elisabeth je tada konačno uspjela prijaviti svog oca i otkriti ovu jezivu priču svijetu.
Je li Fritzl ovdje držao kći i djecu koju joj je napravio?
Budući da je Elisabeth prvih četvero djece, od kojih je jedno umrlo pri porodu, rodila u periodu od 1988. do 1996., postavlja se logično pitanje - je li Fritzl držao Elisabeth i njenu, odnosno svoju djecu upravo u tamnici pod ovom gostionicom u Unterachu?
S tim u vidu, posebno je nevjerojatno da austrijska policija nije temeljito istražila dotičnu gostionicu 2008., kada su otkrivena tamnica u njegovoj kući u Amstettenu. Nadalje, gostionica je dvaput izgorjela, zbog čega je Fritzl čak bio i pod istragom kao mogući piroman, ali ni tada njegovi monstruozni zločini nisu otkriveni.
82-godišnji Fritzl trenutno služi doživotnu kaznu za silovanje i ubojstvo (zbog sina koji je umro nakon poroda), a ove godine promijenio je prezime u Mayrhoff kako ga drugi zatvorenici ne bi prepoznali.
*
Muškarac u središtu Muenchena izbo ljude nožem, policija nakon velike potjere uhvatila sumnjivca
Muškarac u središtu Muenchena izbo ljude nožem, policija nakon velike potjere uhvatila sumnjivca
Foto: Twitter
POLICIJA u Muenchenu traga za "nestabilnim" napadačem koji je nožem izbo petero ljudi na stanici podzemne željeznice u ovom njemačkom gradu.
Napadi su se dogodili jutros na Rosenheimer Platzu, u samom središtu Muenchena. Policija je upozorila stanare da ostanu u kućama, a upozorenje je objavila i na Twitteru. Napadač je, kako se doznaje, pobjegna biciklu.
Na ulicama Muenchena policija traži napadača, a iznad grada viđen je i policijski helikopter. Policija još uvijek ne zna ništa o motivima napadača, ali je putem Twittera zamolila javnost da prestane sa špekulacijama. Izbodeno je pet osoba, ali njihove ozljede nisu opasne po život.
Njemački mediji objavili su i opis napadača - radi se o krupnom neobrijanom muškarcu u 40-im godinama koji ima kratku plavu kosu te na sebi nosi zelenu jaknu i sive hlače, a na leđima ima ruksak i bježi na crnom biciklu.
Uhićen muškarac, ne zna se radi li se o napadaču
Muenchenska policija je oko podneva objavila kako je u 11:30 uhapsila jednog muškarca, ali ne mogu potvrditi da se radi o počinitelju napada. Muškarac je uhapšen u Ottobruner Strasse na istoku grada.
*
Španjolska aktivirala ključni članak Ustava, Katalonijom će vladati Madrid
Španjolska aktivirala ključni članak Ustava, Katalonijom će vladati Madrid
Screenshot: Europa Press
ŠPANJOLSKA vlada aktivirala je u subotu članak Ustava kojim namjerava preuzeti kontrolu nad regionalnom vladom Katalonije te u roku od šest mjeseci tamo organizirati parlamentarne izbore, objavio je u Madridu španjolski premijer Mariano Rajoy.
Španjolska ministarstva trebala bi preuzeti nadležnost nad funkcijama koje sada obavlja katalonska vlada, što uključuje ostavke aktualnih članova regionalne vlade, a katalonski parlament neće smjeti donijeti ni jednu odluku suprotnu španjolskom Ustavu.
Javni katalonski mediji bit će pod upravom Madrida, odlučeno je u subotu na sastanku ministara u Madridu koji je trajao tri sata.
Izbori u Kataloniji bit će sazvani u roku od šest mjeseci nakon što ove mjere odobri Gornji dom španjolskog parlamenta, u kojem vladajuća Narodna stranka desnog centra ima većinu, i gdje se glasanje očekuje u petak 27. oktobara.
"Nismo ni htjeli, ni namjeravali uvesti članak 155"
"Morali smo uvesti članak 155. To nikada nije bila naša želja niti namjera. On se uvodi samo u izvanrednim situacijama. Aktivirali smo ga jer niti jedna vlada ne bi mogla dopustiti kršenje zakona", rekao je Rajoy.
Četiri su cilja primjene članka, prvi put aktiviranog od uvođenja demokracije u Španjolsku prije 39 godina.
"Vratiti vladavinu zakona, vratiti situaciju u normalu i suživot, nastaviti s gospodarskim oporavkom te organizirati izbore u Kataloniji", rekao je Rajoy novinarima.
On je pritom naglasio da "nije suspendirana autonomija Katalonije i njene vlade, nego se preuzima nadležnost kako bi se proveo zakon".
"Ovo je bio jednostrani proces katalonske vlade koji je tražio sukob, koji nas je pritiskao da prihvatimo nešto što nismo htjeli niti mogli prihvatiti", rekao je, referirajući se na referendum proveden 1. oktobara.
Članak 155 nikad dosad nije aktiviran
Članak 155 španjolskog Ustava predviđa mogućnost suspenzije regionalne autonomije u slučaju da regionalna vlast “ne ispunjava obveze koje ima prema Ustavu ili drugim zakonima, ili djeluje na način koji se ozbiljno protivi općim interesima Španjolske”.
Ipak, članak 155 nije nijednom aktiviran od uvođenja demokratskog ustava iz 1978., napisanog nakon kraja diktature Francisca Franca, sve do danas.
S druge strane, Puigdemontova vlada mogla bi na ovo odgovoriti jednostranim proglašenjem neovisnosti. Katalonski parlament već razmatra održavanje izvanredne sjednice idućeg tjedna, a na kojoj bi mogla biti proglašena neovisnost.
Usto, za očekivati je da će ovaj drakonski potez Madrida izazvati novi val masovnih prosvjeda u Barceloni i diljem Katalonije, što bi moglo dodatno produbiti već kritične tenzije između Španjolske i njene pokrajine koja se želi odcijepiti.
Razvoj događaja pratite na Indexu
*
TOTALNA KONTROLA Madrid je aktivirao članak 155. - što to točno znači za Kataloniju?
TOTALNA KONTROLA Madrid je aktivirao članak 155. - što to točno znači za Kataloniju?
Foto: Getty
KATALONSKA vlada nazvala je "totalitarizmom" pokušaj njenog micanja i raspisivanje izbora koje je danas najavio španjolski premijer Mariano Rajoy, a u 17 sati su počeli mirni prosvjedi kojima Katalonci traže slobodu te pokrajine.
>> PROSVJEDI U KATALONIJI Vlada optužila Španjolsku za totalitarizam, čeka se reakcija Puigdemonta
Prosvjednici traže i puštanje na slobodu dvojice čelnika katalonskih civilnih organizacija, Omnium i Katalonske nacionalne skupštine, koji se nalaze u pritvoru u Madridu pod optužbama za organiziranje referenduma o nezavisnosti i za onemogućavanje španjolskih policajaca da uđu na birališta.
Španjolska vlada aktivirala je članak 155.
Španjolska vlada aktivirala je danas članak 155. ustava i predložila niz mjera za preuzimanje nadležnosti poslova regionalne vlade Katalonije.
>> OSVETA ZA REFERENDUM Španjolska danas nameće svoju vlast Kataloniji
O njima bi u petak trebao glasati gornji dom parlamenta senat u kojem većinu ima vladajuća Narodna stranka desnog centra.
Mjere podržavaju i oporbene stranke Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) i stranka centra Građani.
Članak 155. ustava do sada nije primijenjen
Članak 155. ustava nikada dosad nije primijenjen otkad je po modelu njemačkog ustava ušao u španjolski ustav na snazi od 1978. kada je uvedena demokracija u Španjolsku.
Očekuje se kako će biti izglasan idući petak ako dotad predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont ne odstupi i sazove prijevremene parlamentarne izbore u Kataloniji.
Donosimo detaljan pregled mjera:
OSTAVKA KATALONSKE VLADE
- Španjolska vlada predlaže micanje predsjednika katalonske vlade (Carlesa Puigdemonta), dopredsjednika vlade i svih savjetnika (ministara) koji čine vladu Katalonije
- Španjolska vlada će zamijeniti njihova mjesta "organima i administracijom koju izabere ili kreira s tim namjerom". Premijer Mariano Rajoy rekao je na konferenciji za medije u subotu da je "uglavnom ideja da španjolska ministarstva preuzmu tu odgovornost tokom razdoblja trajanja te izvanredne situacije.
KONTROLA PARLAMENTA I IZBORA
- Premijer Rajoy je ovlašten raspustiti katalonski parlament i sazvati prijevremene regionalne izbore u Kataloniji.
- Premijer Rajoy će sazvati izbore u roku od šest mjeseci nakon što u petak primjenu članka 155. odobri Senat španjolskog parlamenta. Rajoy je u subotu rekao da izbore želi sazvati što prije.
- Katalonski parlament će nastaviti obnašati predstavničku funkciju no pod nadzorom organa kojeg će odrediti Senat španjolskog parlamenta "kako bi se garantiralo da će poštivati odredbe španjolskog ustava".
- Predsjednica katalonskog parlamenta ne može predložiti kandidata za predsjednika vlade Katalonije, održati raspravu i glasovanje o njegovom izboru. U parlamentu se ne mogu usvojiti "inicijative suprotne španjolskom ustavu i statusu Katalonije". Ukoliko se to ipak dogodi španjolska vlada ima rok od 30 dana da uloži veto i poništi odluku.
KONTROLA ADMINISTRACIJE
- Administracija katalonske vlade ponašat će se u skladu s direktivama organa i administracije koje izabere ili kreira španjolska vlada. "Time su obuhvaćeni radnje, rezolucije i ostale odredbe: imenovanja, otpuštanja ili disciplinski pravilnik o osoblju kao i službene publikacije", navela je španjolska vlada.
- Funkcije koje je ranije imala katalonska vlada prelaze u ruke novih upravitelja što uključuje kontrolu regionalne policije (Mossos d'Esquadra) i medija poput regionalne javne televizije (TV3).
- U tom smislu, španjolska vlada će preuzeti područje telekomunikacija te elektronskih, audio i video komunikacija katalonske vlade. Javni servisi audio i video komunikacija trebali bi pod novim upravljanjem "garantirati prijenos točnih informacija, objektivnih i nepristranih, uz poštivanje političkog, socijalnog i kulturnog pluralizma, te također poštivati teritorijalnu ravnotežu", najavila je vlada u Madridu.
- Kada je riječ o snagama sigurnosti, vlada u svom dokumentu navodi kako će administracija koja preuzme kontrolu "moći davati direktne upute i obvezivati na ispunjenje zadataka katalonsku policiju (Mossos d'Esquadra) koja se sada nalazi u nadležnosti katalonske vlade.
- Osim toga, navodi se kako će "u slučaju da bude potrebno" pripadnici katalonske policije biti zamijenjeni snagama reda španjolske države.
- Također se intervenira i u upravljanje gospodarstvom i poreznom upravom, iako je područje poreza već bilo pod kontrolom španjolske države. U dokumentu kojeg je u subotu distribuirala španjolska vlada navodi se kako će se gospodarstvom upravljati iz Madrida "kako bi se garantiralo pružanje ključnih javnih usluga, stabilnost proračuna i financijska održivost".
- U ovom području španjolska vlada inzistira na sprečavanju korištenja javnih fondova i financija za financiranje procesa odcjepljenja Katalonije.
TRAJANJE MJERA
- Mjere koje je predložila španjolska vlada bit će na snazi sve dok mandat ne preuzme nova katalonska vlada nakon provedenih parlamentarnih izbora u Kataloniji.
- Pa ipak, španjolska vlada zadržava pravo micanja ovih mjera ranije "ako budu uklonjeni razlozi zbog kojih su one donijete, uzimajući u obzir da ta odluka ovisi o Senatu španjolskog parlamenta".
- Dok budu trajale mjere španjolska vlada će svaka dva mjeseca obavještavati Senat o situaciji s primjenom mjera i njihovim izvršenjem.
SLANJE U SENAT
- Španjolska vlada poslala je mjere u Senat koji će o njima raspravljati i glasati idući petak 27.listopada. Španjolski parlament sastoji se od dva doma, gornjeg Senata i donjeg Kongresa. Premda u Kongresu nema većinu zastupnika, vladajuća Narodna stranka desnog centra ima većinu u Senatu koji će donijeti odluku. Senat je predstavničko tijelo 17 autonomnih regija zaduženog za teritorijalna pitanja. U slučaju teritorijalne povrede ustava, što je sada slučaj s Katalonijom, ima isključivu nadležnost. Stranke koje podržavaju primjenu mjera imaju 211 od 266 zastupnika u Senatu.
- Nakon usvaja mjera u Senatu, mjere mogu stupiti odmah na snagu, dakle 27. oktobara, ili se pak može odrediti naknadni datum za stupanje na snagu.
- Katalonska vlada Carlesa Puigdemonta može spriječiti uvođenje mjera sazivanjem prijevremenih izbora u Kataloniji prije nego na snagu stupe mjere. "Članak 155. se može zaustaviti jedino ako ga Senat ne usvoji", rekao je u subotu Rajoy. Katalonska vlada bi, prema tome, trebala do petka sazvati prijevremene izbore. Prošli tjedan je poručila da nikakvi izbori nisu zasad na njenom dnevno redu i planu. U katalonskom parlamentu stranke koje se zalažu za nezavisnost imaju većinu zastupnika nakon izbora 2015.
*
U Hrvatskoj gotovo 100 hiljada ljudi prima njemačku mirovinu
U Hrvatskoj gotovo 100 hiljada ljudi prima njemačku mirovinu
Foto: 123rf
SVE više građana Njemačke mirovinu provodi u inozemstvu, a među vodećim zemljama po broju primatelja njemačkih mirovina je i Hrvatska, javljaju njemački mediji.
"Broj umirovljenika koji žive u inozemstvu popeo se na 1,76 milijuna što je otprilike sedam posto umirovljenika", piše dnevnik Rheinische Post pozivajući se na informacije Njemačkog mirovinskog osiguranja.
Broj umirovljenika je od 1990. porastao sa 780.000 na 1,76 milijuna što se povezuje s porastom broja umirovljenika iz južnih europskih zemalja koji su tokom sedamdesetih dolazili u Njemačku na rad.
U Hrvatskoj trenutno oko 93.000 osoba prima njemačke mirovine. Na prvom mjestu je Italija s 374.000, Španjolska s 227.000 te Grčka sa 101.000 "njemačkih" umirovljenika.
U Turskoj živi oko 69 hiljada primatelja njemačkih mirovina.
Većina ih je stranih državljana
I dok se u južnoeuropskim zemljama uglavnom radi o tzv. "gastarbajterima" koji se nakon odlaska u mirovinu vraćaju u zemlju porijekla, kod zemalja poput Austrije sa 119.000 te Francuske s 87.000 te Nizozemske sa 69.000 njemačkih umirovljenika uglavnom se radi o Nijemcima koji su odlučili mirovinu provesti izvan svoje domovine.
Kod 87 posto mirovina koje se isplaćuju u inozemstvu primatelji su strani državljani, a 13 posto su nositelji njemačke putovnice.
Njemačko mirovinsko osiguranje godišnje u inozemstvo isplati mirovina u visini od 6,4 milijardi eura.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
02.05.2024
Kolumbijski predsjednik: Prekidamo diplomatske odnose s Izraelom
Deseci tisuća ljudi na prosvjedima po Francuskoj tražili veće plaće i mir
Bivši kazahstanski ministar ubio suprugu (31). Tukao ju do smrti u restoranu
Britanija počela pritvarati migrante koji će biti deportirani u Ruandu
Obilne poplave u glavnom gradu Turske, očekuje se još kiše
01.05.2024
Ukrajinci priznali da su se povukli iz više sela. Javio se Zelenski
Objavljeni detalji mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Nikad nije potpisan
SAD na korak bliže dekriminalizaciji marihuane
Dešifriran drevni tekst. U njemu piše gdje je točno pokopan Platon
U Kijevu ruše spomenik koji slavi bliskost Rusije i Ukrajine
Češka diže dob za odlazak u mirovinu
30.04.2024
U Sjevernoj Karolini upucano više policajaca, tri su ubijena? Osumnjičenik mrtav
Von der Leyen napala europsku krajnju desnicu: Riješite se Putinove propagande
SAD: Pet izraelskih jedinica je kršilo ljudska prava. Nastavljamo im prodavati oružje
Za FBI je najtraženiji bjegunac. On tvrdi da oslobađa Haiti
Autobus u Peruu pao u provaliju, završio u rijeci. Najmanje 23 mrtvih
Rođena je i odrasla u Ukrajini, ali je u Kongresu bila protiv slanja milijardi Kijevu
29.04.2024
Biden razgovarao s Netanyahuom. "Ponovio je svoj stav o invaziji na Rafah"
Može li novo oružje promijeniti stanje u Ukrajini? Analitičar: Čuje se puno gluposti
Zelenski opet tražio bržu dostavu Patriota, ali i pristup Ukrajine EU i NATO-u
Macron iznio novu ideju o francuskom nuklearnom oružju. Napale ga desnica i ljevica
Ukrajinski general: Naša vojska je izgubila položaje na istoku zemlje
Bijela kuća: Izrael nas je pristao saslušati prije invazije na Rafah
28.04.2024
Rusi masovno nadiru, Ukrajinci očajni, stiže moćno oružje. Slijedi ogromna bitka
Glasnogovornik Kremlja o primirju: Putinovo stajalište je dobro poznato
U Njemačkoj počinje ogroman sudski postupak skupini koja je planirala državni udar
Kina uvela drastične promjene u vojsku
Rusi šalju pojačanje za proboj ključne točke u Ukrajini. Situacija za Kijev je očajna
Rusi: U 7 dana izveli smo 35 napada Kinžalima. Gađali smo i grupe plaćenika
27.04.2024
Šestogodišnji dječak s autizmom nestao u Njemačkoj, traži ga 200 vojnika
Boeing u SAD-u prisilno sletio nakon što je otpao komad aviona
SAD najavio novih 6 milijardi dolara za vojnu pomoć Ukrajini
Buckinghamska palača: Kralj Charles vraća se kraljevskim dužnostima
Kijev evakuira dvije bolnice zbog optužbi šefa bjeloruske sigurnosne službe
Crnac u Ohiju umro nakon što mu je policajac klečao na vratu: "Novi George Floyd"
26.04.2024
SAD u blizini Gaze gradi privremenu luku za slanje humanitarne pomoći
Masovni proboj Rusa, ukrajinska brigada se raspala. Prijeti kolaps cijele linije
Ukrajinski ministar ponudio ostavku, optužen je za korupciju
Detalji brutalnog ubojstva Hrvata u Irskoj. Prijatelj opisao napad, uhićena trojica
Održana komemoracija za humanitarne radnike ubijene u Gazi
Danci: Švicarska firma iz optužnice protiv Mamića prebacivala milijune Bellabeatu
25.04.2024
U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja
Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat će se samo u Ukrajini
Fico gasi slovačku televiziju i pretvara je u novu
Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi
Biden je potajno poslao Ukrajini moćne projektile. Već su izveli žestok udar na Ruse
Ide li Plenković u Bruxelles? Sunčana Glavak: Neće on nigdje
24.04.2024
Penava: Upozoravam Plenkovića - ne prelazi tu crtu, imat ćemo druge scenarije
Uhićen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito
Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi
Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, moguća odluka već noćas
Hezbolah dronovima napao sjever Izraela
Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024
Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3
Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini
Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice
State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava
Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz
Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.
22.04.2024
Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu
Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi
Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"
Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo
Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu
Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024
Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu
Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata
SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu
Erdogan se sastao s vođom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela
Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to početak rata u svemiru?
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogođeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024
Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu
Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći
Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina
Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"
"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"
Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku
Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku
|
