Kurdi slave veliku pobjedu u ratu protiv Islamske države
Kurdi slave veliku pobjedu u ratu protiv Islamske države
Foto: FAH
ŠEF IRAČKIH Kurda Masud Barzani je u nedjelju slavio pobjedu ostvarenu posljednjih dana nad Islamskom državom (IS) i posjetio planinu Sindžar, koju su džihadisti mjesecima držali pod opsadom.
"Tijekom posljednjih 48 sati pešmerge su otvorili glavne ceste do planine Sindžar", rekao je Barzani o velikoj ofenzivi koju je u srijedu pokrenulo oko 8000 kurdskih boraca.
Uz podršku zračnih udara međunarodne koalicije uspjeli su razbiti višemjesečnu opsadu džihadista IS-a i tako im zadali jake udarce u toj regiji koja graniči sa Sirijom.
Barzani je rekao da se nisu nadali svim tim pobjedama i rekao da je veliki dio središta grada Sindžar također oslobođen.
Predsjednik autonomne regije Kurdistan je rekao da bi pešmerge mogle sudjelovati u budućoj operaciji oslobađanja Mosula, drugog grada Iraka koji je od lipnja u rukama IS.
"Sudjelovat ćemo ako nas to iračka vlada traži i svakako ćemo postaviti naše uvjete", dodao je.
Ofenziva na planinu Sindžar, najveća koje su vodile kurdske snage protiv IS, oslobodila je puteve za pomoć stotinama civila.
Tom ofenzivom su Kurdi zauzeli 700 kilometara četvornih teritorija i tako pojačali utjecaj na sjeveru zemlje.
Ovo su sva žarišta koja bi svijet u 2015. mogla gurnuti u rat
Ovo su sva žarišta koja bi svijet u 2015. mogla gurnuti u rat
Foto: FAH
BLOOMBERG je na temelju razgovora, intervjua, analiza i istraživanja s različitim akademicima, ekonomistima, istraživačima i investitorima diljem svijeta objavio svoj "Vodič za pesimiste kroz 2015. godinu".
Stručnjaci su pobrojali preko 15 žarišta koja bi u nadolazećoj godini mogla biti polazišne točke za nove podjele, sukobe i ratove među zemljama i narodima.
Sirija
Kao moguće žarište novim sukoba spominje se Sirija, a kao opasnost se navodi mogućnost da se nasilje iz te zemlje prelije na Libanon, Jordan, Tursku, ukoliko Islamska država i Assadov režim pobijede ostatke umjerene opozicije u svojim zemljama.
U 2014. godini, pokret Islamske države čije su gnusne metode "preteške" čak i za Al Kaidu, jačao je u dijelovima Iraka i Siriji do te mjere da se ohrabrio proglasiti i kalifat, a vojni uspjesi militanata natjerali su se Sjedinjene Države na zračne udare i okupljanje široke međunarodne koalicije za borbu protiv islamista.
Izrael
Nakon izbora u ožujku moglo bi doći do trećeg palestinskog ustanka protiv Izraela, a moguć je i scenarij u kojemu se nemiri pretvore u nasilne sukobe između fundamentalističkih elemenata na objema stranama. Militantne skupine drugim zemalja, poput Saudijske Arabije, Iraka, Sirije, Egipta, Jordana i drugih, u tom bi se slučaju brzo uključile u kaos.
Podsjetimo, ovo ljeto je obilježio rat koji je počeo ubojstvima izraelskih tinejdžera i mladog Palestinca, a prometnuo se u krvoproliće u kojem je Izrael ubio više hiljada Palestinaca, uglavnom civila, a život je izgubilo i sedamdesetak Izraelaca, većinom vojnika.
Napetost je porasla poslije pokopa trojice Izraelaca tinejdžera otetih i ubijenih u lipnju na Zapadnoj obali. Dan nakon toga pogreba pronađeno je tijelo nestalog Palestinca. Izraelske su vlasti osudile to ubojstvo koje je vjerojatno bila osveta za smrt mladih Židova, a ministrica pravosuđa Tzipi Livni rekla je da je to, ako jest riječ o osveti, "teroristički čin".
Iako je Izrael uhapsio osumnjičenike, u srpnju su iz Gaze na izraelski teritorij pale stotine raketa, a izraelski raketni štit Željezna kupola presreo je jednu raketu nad Tel Avivom, a drugu u predgrađu Jeruzalema. Zatim je počela izraelska ofenziva na tu enklavu. Prvo zračna pa kopnena, koja će u pedeset dana odnijeti više hiljada života.
Sedmotjedni je sukob završio krajem augusta prekidom vatre, a "pobjedu" su proglasili i izraelski premijer Benjamin Netanyahu i islamistički pokret Hamas.
Iran
Ukoliko Iran ne postigne dogovor sa Zapadom oko svojeg nuklearnog programa, mogao bi, unatoč upozorenjima, nastaviti s razvijanjem nuklearnih kapaciteta, što bi uključivalo i razvoj nuklearnog oružja. Kad bi u tom slučaju došlo do intervencije Izraela, to bi moglo pokrenuti regionalni rat.
Za vrijeme 2014. godine vodili su se pregovori čija je svrha bila okončati dvanaestogodišnji spor oko iranskih nuklearnih ambicija, zbog kojih su Teheranu nametnute teške gospodarske sankcije, i strahove da će doći do novog rata na Bliskom istoku ako se uskoro ne postigne diplomatsko rješenje spora.
Prije četiri dana iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif izjavio je da se nuklearni razgovori s velikim silama odvijaju u dobrom ozračju te da su poduzeti "dobri koraci" i da će ih uslijediti još.
Zapadna obala
Hamas bi u svakome trenutku mogao ponovno krenuti s napadima na Izrael s područja Zapadne obale, a mogući su i novi napadi s područja Gaze.
U međuvremenu, raste nominalna podrška Palestini od strane međunarodne zajednice.
Europske su zemlje počele priznavati Palestinu: Švedska je 30. oktobara formalno priznala palestinsku državu. Vlada u Stockholmu objavila je kako smatra da su ispunjeni međunarodni pravni kriteriji za priznanje Palestine, te kako se nada da će tom odlukom pridonijeti postizanju mirovnog sporazuma jer će strane biti manje neravnopravne.
Nakon dogovora političkih grupacija u Europskom parlamentu to je tijelo sredinom prosinca usvojilo rezoluciju kojom načelno podupire palestinsku državu i rješenje o dvjema državama što treba postići mirovnim pregovorima koje treba ubrzati. Isti dan je i luksemburški parlament usvojio dvije odluke kojima poziva vladu da prizna palestinsku državnost. Time se priključio parlamentima u Britaniji, Španjolskoj, Francuskoj, Irskoj i Portugalu koji su prije simbolično poduprli palestinsku državu.
Saudijska Arabija
Kralj Abdullah, 90-godišnjak, mogao bi umrijeti od starosti. Njegov nasljednik, Salman, ima 79 godina. Do promjene na prijestolju došlo bi u nezgodnom trenutku, s obzirom na zračne napade Saudijske Arabije na položaje Islamske države, što bi moglo dovesti do nemira.
Podsjetimo, vođa Islamske države Abu Bakr al-Baghdadi početkom studenog založio se za napade na Saudijsku Arabiju te rekao da se njegov kalifat širi po arapskome svijetu, a zatražio je i stvaranje "vulkana džihada".
"Sinovi al-Haramaina (Saudijske Arabije)... Zmijina glava i srce bolesti ondje su... Isučite sablje", rekao je Baghdadi upotrijebivši pogrdni izraz za Saudijsku Arabiju.
Baltik
Vladimir Putin mogao bi početi aktivnije stvarati probleme NATO-u, i to na području Estonije i Latvije, pričinjajući neugodnosti za ruske manjine u tim zemljama. Ruski zrakoplovi koji ulaze u zračni prostor članica Saveza već pokazuju određenu volju da se testira odlučnost NATO-a.
Ove godine je 400 ruskih letjelica uočeno i prepraćeno blizu NATO-ovih zemalja, ili 50 posto više nego godinu ranije, rekao je 20. studenoga u Estoniji glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
8. prosinca Litva je pojačala stupanj pripravnosti svojih snaga, pošto je u Baltičkome moru otkrila skupinu od 22 ruska ratna broda, među kojima i korvetu s teškim oružjem, pet kilometara od svojih teritorijalnih voda.
Rusija/Ukrajina
Separatisti u Ukrajini, uz podršku Rusije, mogli bi pokrenuti prodor na zapad Ukrajine, s ciljem stvaranja koridora do Krima. To bi izazvalo intenzivnije ekonomske sankcije SAD-a i EU-a, a moglo bi dovesti i to jačanja vojne pomoći Zapada Ukrajini.
Krajem 2013. i početkom 2014. prosvjednici su na kijevskome trgu Majdanu prosvjedovali protiv odluke predsjednika Viktora Janukoviča da odustane od približavanja Europskoj uniji i da se okrene tješnjim vezama s Rusijom.
Nakon krvavih obračuna na Majdanu, prosvjedi su doveli do Janukovičeva pada i bijega u Rusiju, a Ukrajina je nekoliko mjeseci poslije izabrala novog predsjednika, tajkuna i kralja čokolade Petra Porošenka.
On je prozapadno orijentiran, a samo ga je zapad zemlje i birao, jer se istočna proruska i rusofona Ukrajina pobunila protiv okretanja leđa Rusiji.
Nakon referenduma i proglašenja nezavisnosti od Ukrajine nove su krimske vlasti zatražile pripojenje Rusiji koja je u ožujku prkoseći međunarodnoj zajednici anektirala taj poluotok s bazama ruske Crnomorske flote.
Industrijske regije Luhansk i Doneck na referendumu su se izjasnile protiv ostanka u Ukrajini i osnovale svoje "republike". U sukobima ukrajinske vojske i pobunjenika s istoka, kojima pomažu i ruske snage, poginulo je najmanje 4.700 ljudi, a borbe ne prestaju unatoč sporazumu o prekidu vatre sklopljenome u bjeloruskoj prijestolnici Minsku.
Južnokinesko more/Istočno kinesko more
Mogući su sukobi između kineskih vojnih brodova i japanskih ribara u Južnokineskom moru, a zračne snage dviju zemalja mogle bi se uključiti u rat oko spornog otočja Senkaku. Eskalacija sukoba u rat bi uvela i saveznike, a došlo bi do porasta nacionalističkih tenzija.
Napetosti su dosegnule vrhunac u svibnju kada je Kina postavila golemu naftnu platformu u vodama koje svojata Vijetnam. SAD i Filipini želje spriječiti takve poteze, kao i gradnju i svojatanje zemlje na spornim otocima.
To je pitanje podijelilo ASEAN jer neke zemlje ne žele ugroziti trgovinske i investicijske veze s Kinom.
Peking koristi svoj utjecaj kako bi blokirao regionalne odluke o tom pitanju, primjerice 2012. kada je sastanak ASEAN-a kojim je predsjedala Kambodža, kineski saveznik, završio grubim riječima.
Američki prijedlog da se prekinu provokacije u Južnokineskom moru naišao je na hladan odgovor Kine i nekih država jugoistočne Azije na regionalnom sastanku.
Nigerija
Ekstremisti islamističke organizacije Boko Haram mogli bi nadjačati državne snage u Nigeriji, koje već imaju poteškoća s kontroliranjem i nadziranjem određenih područja u zemlji.
Od travnja Nigerija proživljava pravu eksploziju nasilja koje čini Boko Haram spektakularnim napadima i otmicama.
U pet proteklih godina sukobi između te terorističke pobunjeničke skupine i snaga reda odnijeli su više od 13.000 života i raselili 1,5 milijuna ljudi, uglavnom na sjeveroistoku.
Iako je medijski manje praćen od svoje srodne skupine Islamske države, koja želi stvoriti kalifat na području Sirije i Iraka, Boko Haram sanja o kalifatu u Nigeriji. Otkako je nigerijska vojska 2009. javno smaknula utemeljitelja Boko Harama Muhameda Jusufa, njegov nasljednik Abubakar Shekau pokrenuo je kampanju straha napadajući vojno osoblje, vjerske vođe, učenike i studente, džamije i tržnice.
Najspektakularnija je otmica 276 učenica u Chiboku u državi Borno. Vođa Boko Harama objavio je da su one robinje i da će ih udati. Pobjeći je uspjelo 57 djevojčica, a 219 se smatra nestalima.
Boko Haram tvrdi da su sve preobraćene na islam i udane.
Afganistan/Pakistan
Talibanski militanti Pakistana i Afganistana mogli bi se povezati s Islamskom državom te izvršiti pritisak na Kabul i Islamabad, u kontekstu smanjivanja broja američkih postrojbi na tom području.
Ovog tjedna svijet su šokirali pakistanski islamisti, ubivši u jednoj državnoj vojnoj školi više od stotinu djece. Najmanje 141 osoba, većinom učenika, ubijeno je kada su talibani upali u školu u Pešavaru i uzeli za taoce stotine učenika. Odgovornost za napad preuzeo je pokret talibana u Pakistanu, a lokalna je bolnica priopćila da su mrtvi i ranjeni u dobi od 10 do 20 godina.
Indija/Pakistan
Moguć je teroristički napad, u rangu onoga koji se dogodio u Indiji 2008. godine, kada je teroristička grupa iz Pakistana napala hotele i željezničke stanice. Stranka premijera Narendre Modija bila bi prisiljena žestoko uzvratiti, što bi lako dovelo do krize u odnosima između dva "nuklearna susjeda".
U studenome je pakistanska vojska rekla novom afganistanskom predsjedniku Ashrafu Ghaniju, koji boravi u posjetu Islamabadu kako bi obnovio narušene odnose između Afganistana i Pakistana, da je sigurnost dviju zemalja "neraskidivo povezana".
Odnosi dviju zemalja su narušeni zbog redovnih međusobnih optužbi o pružanju utočišta protuvladinim pobunjenicima koji prelaze propusnu granicu i vrše smrtonosne napade.
Sjeverna Koreja
Sjevernokorejska podmornica mogla bi potopiti južnokorejski brod, kao što se dogodilo 2010. godine, opravdavajući čin time što bi ustvrdila kako se radilo o pokušaju špijuniranja. To bi Južnu Koreju navelo na protuudar, što bi dalje narušilo već loše odnose između dvije zemlje.
Sjeverna i Južna Koreja trenutno vode razgovore, no iz Pyongyanga u oktobaru su upozorili kako bi oni mogli biti otkazani, zbog "bahatog" ponašanja te zemlje.
"Međukorejske veze nalaze se na raskršću", rekli su tada članovi sjevernokorejske delegacije koja bi trebala sudjelovati na razgovorima za sjevernokorejsku agenciju KCNA.
U oktobarskoj sjevernokorejskoj izjavi stoji i kako je cilj razgovora bio utvrđivanje buduće suradnje dviju zemalja, "omogućiti nastavak rada na krhkim odnosima između zemalja" ili, ukoliko razgovori pokažu da je detant neostvariv, "nastavak konfrontacije koja bi se mogla intenzivirati te postati uvodom u rat".
Podsjetimo, dvije Koreje dogovorile su dijalog ranije u oktobaru, nakon iznenadna posjeta sjevernokorejske delegacije Južnoj Koreji.
Arktik
Rastuće tenzije između Rusije, SAD-a, Danske, Norveške i Kanade oko prava na prirodne resurse Arktika mogle bi dovesti do otvorene konfrontacije na moru.
Ruske ambicije na Arktiku već neko vrijeme zadaju glavobolju zemljama koje također žele biti prisutne u toj regiji, no nedavno rusko pripojenje Krima arktičke planove Moskve stavlja pod još veće povećalo.
Svoj budući gospodarski rast Rusija značajno oslanja na razvoju golemih izvora energije na Arktiku, pokušavajući oživjeti prometni pravac kroz led koji datira iz sovjetskih vremena.
Istovremeno, SAD, Norveška i Danska bore se za "pošteni udio" u arktičkim zalihama nafte i prirodnog plina.
Irak
Militanti IS-a mogli bi pokrenuti sektaški rat između šijita i sunita, što bi dalje narušilo proizvodnju nafte te uvuklo SAD i druge zemlje u sukob.
Amerika je ljetos počela s ograničenim zračnim udarima na položaje Islamske države (IS), koja je osvojila trećinu Sirije i Iraka i prijetila da će u iračkome lučkom gradu Mosulu poubijati sve kršćane ne prijeđu li na islam. Iz grada je pobjeglo gotovo svih šezdeset hiljada kršćana. IS je zauzeo mosulsku branu, najveću u Iraku, a zatim i grad Mosul.
Deseci hiljada jezida, pripadnika etnoreligijske skupine u Iraku, sklonili su se u augustu pred nasiljem IS-a na obronke planine Sindžara. Pripadnici radikalnog sunitskog pokreta koji su osvojili dijelove Iraka i Sirije progone jezide na vjerskoj osnovi smatrajući ih "štovateljima vraga" koji moraju prijeći na islam.
Američki predsjednik Barack Obama u augustu je objavio kako je odobrio ograničene zračne udare na IS i bacanje humanitarne pomoći. Iako nije odobrio angažman kopnenih snaga, američka se vojska prvi put nakon 2011. vraća u Irak.
Grčka
Grčka vlada mogla bi pasti, što bi za posljedicu moglo imati dolazak na vlast antieuropskih snaga, na čelu s Alexisom Tsiprasom. Takva bi promjena mogla dovesti do nove krize u eurozoni.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je, u neuobičajeniom potezu za europskog dužnosnika, prije tjedan dana oštro upozorio Grke da bi mogli upasti u velike probleme kada bi "pogrešno" glasovali i kada bi Syriza, stranka aktualnog grčkog premijera Alexisa Tsiprasa, pobijedila na izborima.
Tsipras je odbacio to upozorenje i istaknuo da će europski partneri promijeniti mišljenje kada vlast preuzme njegova snažna vlada.
Odmazda zbog ubojstava crnaca: Mladić likvidirao dvojicu policajaca nasred New Yorka
Odmazda zbog ubojstava crnaca: Mladić likvidirao dvojicu policajaca nasred New Yorka
Foto: FAH, Twitter
DVOJICA policajaca ubijena su u svojem patrolnom vozilu jučer navečer u Brooklynu, prenosi The New York Times.
Ubojica je nakon napada presudio i sebi, a službeni izvori navode kako je prije nego što je doputovao u Brooklyn, objavio da će ubiti policajce.
Ubijeni policajci, Wenjian Liu i Rafael Ramos, parkirali su auto u sjeni velikog stambenog kompleksa kada je napadač, Ismaaiyl Brinsley, došao do prozora i zapucao.
Policijski nadzornik William J. Bratton rekao je kako je napadač ispalio više metaka u glave i gornje dijelove tijela policajaca, koji nisu stigli posegnuti za oružjem.
Breaking: A New York City police officer was killed and another critically injured in a close-range shooting http://t.co/ijET2aAN4J
Brinsley je nakon likvidacije policajaca pobjegao na plato obližnjeg metroa, gdje je počinio samoubojstvo, a vjeruje se kako je 28-godišnji napadač prije početka svojeg osobnog križarskog rata protiv policije upucao i svoju bivšu djevojku kraj Baltimorea.
Ismaaiyl je na društvenim mrežama objavio nekoliko izjavama koje su upućivale na to da ima namjeru ubiti policajce zbog ljutnje oko događaja vezanih uz ubojstva Erica Garnera i Michaela Browna.
Tako je u subotu na Instagramu objavio poruku u kojoj je jasno naznačio svoje namjere.
"Svinje će danas dobiti krila. Uzeli su jednog našeg... Hajmo uzeti dva njihova... Ovo bi mogla biti moja posljednja poruka... Zamotat ću svinje u plahtu", napisao je, dodajući hashtagove #ShootThePolice #RIPEricGarner #RIPMikeBrown.
Upozorenja stigla prekasno
Baltimorske vlasti uputile su upozorenje o tome kako Brinsley objavljuje prijetnje, ali upozorenje je stiglo u New York otprilike u isto vrijeme kada je došlo do ubojstava.
"Dva vrhunska policajca ubijena su bez upozorenja, bez provociranja. Jednostavno su likvidirani, a izabrani su zbog svojih uniformi i zbog odgovornosti koju su preuzeli na sebe, zbog odluke da čuvaju ljude ovoga grada", rekao je nadzornik Bratton.
Bill de Blasio, gradonačelnik New Yorka, istaknuo je kako je ovaj napad "napad na sve građane New Yorka, na sve ono što građani smatraju dragim i bitnim".
Američki predsjednik Barack Obama osudio je sinoć ubojstva.
"Strogo osuđujem ubojstva dvojice policajaca u New Yorku, policajci koji služe svojim zajednicama zaslužuju naše poštovanje i našu zahvalnost svakoga dana. Večeras, tražim od ljudi da odbace nasilje i riječi koje nanose štetu, tražim da se okrenemo riječima koje liječe - molitvi, strpljivom dijalogu i saučešću za prijatelje i obitelji ubijenih", rekao je Obama.
Miroljubivi prosvjedi u Bloomingtonu
U međuvremenu, jučer su se u SAD-u održali mirni prosvjedi protiv policijske brutalnosti, kao reakcija na ubojstva mladih crnaca od strane policajaca, prenosi AP.
Stotine ljudi okupilo se tako ovog vikenda u Bloomingtonu u supermarketu Mall of America, unatoč upozorenjima vlasnika kako je to privatno vlasništvo.
Prosvjednici su u svojem maršu kroz trgovački centar uzvikivali "Crni životi su bitni!" i "Nema pravde, nema mira!".
Desetak minuta nakon početka prosvjeda, prosvjednike se putem zvučnika upozorilo kako prosvjed nije dozvoljen te kako krši pravila trgovačkog centra te je izdano upozorenje u kojemu se tražilo da se okupljeni raziđu. Aktivisti su upozoreni kako bi mogli biti privedeni ukoliko ne prekinu prosvjed.
Nekoliko minuta kasnije, u centru su se pojavili pripadnici interventne policije, a većina protestanata mirno je napustila centar.
Žrtvama neonacističkog nasilja u Njemačkoj 2,1 milijuna eura odštete
Žrtvama neonacističkog nasilja u Njemačkoj 2,1 milijuna eura odštete
Foto: Guliver Image / Getty Images
NJEMAČKO ministarstvo pravosuđa je dodijelilo 2,1 milijuna eura odšteta stotinama žrtava neonacističkog nasilja, javlja u nedjelju časopis Fokus.
Ukupno je više od milijun eura ukupno namijenjeno osobama izravnim žrtvama "Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU)", skupine čije je otkrivanje 2011. šokiralo cijelu Njemačku, precizira list.
NSU smatraju odgovornom za ubojstva deset osoba, uglavnom turskih imigranata, između 2000. i 2007.
Beate Zschape, članici te male skupine se mjesecima sudi u Munchenu.
Pozivajući se na ministarstvo pravosuđa Focus navodi da je od 2009. predano 762 molbi za odštete zbog nasilja koja je počinila krajnja desnica, uglavnom iz tri regionalne države bivše Istočne Njemačke, Saske, Saske-Anhalt i Brandenburga.
Anketa: Sve više Talijana podržava stranku koja želi napustiti EU
Anketa: Sve više Talijana podržava stranku koja želi napustiti EU
Foto: Fabio Visconti / Wikipedia
SVE VIŠE Talijana, čak i na jugu zemlje, iskazuje sklonost regionalističkoj stranci Sjevernoj ligi i njezinom mladom vođi Matteu Salviniju, najpoznatijim po antieuropskim i antiuseljeničkim stajalištima, pokazali su rezultati istraživanja javnog mnijenja objavljeni u nedjelju.
Oko 35 posto ispitanika izrazilo se pozitivno o Salviniju (5 posto više nego u studenome), koji se tim rezultatom popeo na drugo mjesto najpopularnijih talijanskih političara, iza premijera Mattea Renzija s 50-postotnom potporom, prema rezultatima ankete koju je za dnevnik Reppublicu proveo institut Demos&Pi.
Sjeverna liga, koja je dobila 6 posto glasova na majskim izborima za Europski parlament, osvojila bi 13,3 posto glasova da se izbori održavaju sada. To je ostvarenje još daleko ispod potpore Renzijevoj Demokratskoj stranci (37 posto) i slabije od Pokreta 5 zvijezda Beppa Grilla (19 posto), ali je gotovo jednako podršci iskazanoj stranci Forza Italia Silvija Berlusconija koja iznosi 13,6 posto.
Salvinijeva popularnost raste diljem Italije, a pomalo nevjerojatno zvuči podatak da njegova stranka, koja se vrlo snažno zalagala za secesiju "Padanije" od Italije i iskazivala otvoreni prijezir za sve južno od Toskane, najveću potporu više nema na sjeveru zemlje (18 posto), nego u središnjoj Italiji (19 posto) te da joj povjerenje iskazuje i 7 posto glasača s juga.
Obama: Hakerski napad Sjeverne Koreje bio je vandalizam, a ne ratni čin
Obama: Hakerski napad Sjeverne Koreje bio je vandalizam, a ne ratni čin
Foto: FAH
AMERIČKI predsjednik Barack Obama je u nedjelju u razgovoru za tv-kanal CNN izjavio da je hakerski napad, za koji Washington drži da je izvela Sjeverna Koreja na Sony Pictures, bio cyber vandalizam, a ne ratni čin.
"Ne mislim da je to ratni čin. Mislim da je to cyber vandalizam, vrlo skup. Jako ga ozbiljno shvaćamo", izjavio je predsjednik Obama, prema dijelovima tog razgovora koji su ranije objavljeni.
Washington optužuje Sjevernu Koreju da je odgovorna za napad na Sony Pictures, što je potaknulo Sony da odustane od prikazivanja filma "Intervju" za Božić, parodije o fiktivnoj uroti CIA-e s ciljem da ubije sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-Una.
Sjeverna Koreja ne prestaje opovrgavati bilo kakvu vezu s tim napadom, jednim od najvećih ikada izvedenih na neko tvrtku u Sjedinjenim Državama i predložila je zajedničku istragu, koju Washington odbacuje.
U Australiji podignuta optužnica protiv majke koja je ubila osmero djece
U Australiji podignuta optužnica protiv majke koja je ubila osmero djece
Foto: Guliver Image / Getty Images
PODIGNUTA je optužnica protiv 37-godišnje žene za ubojstvo djece koja su u petak pronađena izbodena u Cairnsu u Australiji.
Policija je na mjestu događaja pronašla oružje, uključujući i noževe, a istražuje se i je li droga upletena u taj slučaj.
Djeca su bila u dobi od 18 mjeseci do 15 godina. Optužena žena je majka sedmero djece, a osma je njezina nećakinja.
Podsjećamo, policija je već ranije priopćila kako su istragom utvrdili da je djecu ubila njihova 37-godišnja majka, koja je i sama završila u bolnici s težim ozljedama. No, trenutno je stabilno i sudjeluje u istrazi.
