Ban Ki-moon traži trenutačni prekid vatre u Jemenu: "Očekujemo kraj borbi što prije"
Ban Ki-moon traži trenutačni prekid vatre u Jemenu: "Očekujemo kraj borbi što prije"
Foto: FAH
GLAVNI tajnik UN-a Ban Ki-moon u srijedu je pozdravio najavljen kraj zračnih udara arapske koalicije predvođene Saudijskom Arabijom na šijitske pobunjenike Hutije u Jemenu i pozvao na "kraj borbi što je prije moguće".
Govoreći nakon sastanka Vijeća sigurnosti, Ban je kazao da je "spreman ponuditi svu neophodnu diplomatsku pomoć kako bi se ta kriza riješila dijalogom".
Prije početka zračnih udara 26. ožujka, UN je pokušao posredovati u dijalogu dviju strana no tadašnji UN-ov izaslanik Džamal Benomar je 15. travnja podnio ostavku zbog kritika zemalja Perzijskog zaljeva. Ban je imanovao njegovog nasljednika i sada čeka "na pozitivan odgovor umiješanih strana".
Obnova političkih procesa
Ban je pozdravio izjavu arapske koalicije da "podržava brzu obnovu političkog procesa u Jemenu i angažman u zaštiti civila i pristupu humanitarnoj pomoći za sve stanovnike zemlje".
Pobunjenici traže potpuni prekid zračnih udara koji su se nastavili i u srijedu, usprkos jučerašnjim obećanju sunitske koalicije o prekidu bombardiranja.
Arapska koalicija ponovo je bombardirala položaje šijitskih Hutija u južnom Jemenu, a prema dojavi stanovnika izvršeno je najmanje 12 zračnih udara. U pet zračnih napada na provincije Lahj i Dalea ubijeno je 10-ak šijitskih boraca, potvrdili su stanovnici.
Borbe pojačane od 26. ožujka
Borbe između Hutija i pristaša izgnanog predsjednika Abd-Rabua Mansura Hadija, kojeg podupire Saudijska Arabija, rasplamsale su se u spomenute dvije provincije nakon početka zračnih udara 26. ožujka. Zračni udari ratnog zrakoplovstva arapskih zemalja koje sudjeluju u koaliciji zabilježeni su i na središnji grad Taiz.
Huti kontroliraju prijestolnicu Sanu, a koalicija ih želi zaustaviti u osvajanju Adena, lučkog grada na jugu Jemena.
Hollande ostaje neumoljiv: Ako ne isporučimo "Mistrale" Rusiji, vratit ćemo Moskvi novac
Hollande ostaje neumoljiv: Ako ne isporučimo "Mistrale" Rusiji, vratit ćemo Moskvi novac
Foto: FAH
FRANCUSKI predsjednik Francois Hollande je rekao u srijedu da će Pariz Moskvi vratiti novac ukoliko dva nosača helikoptera Mistral koje je Francuska obećala Rusiji ne budu isporučena.
On je to rekao u odgovoru na pitanje novinara o izjavi ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon što je Francuska obustavila isporuke brodova u rujnu zbog ukrajinske krize.
"Razmatramo sve pretpostavke i za sada isporuka Mistrala nije moguća", rekao je Hollande nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom.
"Ako brodovi nisu isporučeni, ne znam kako mogu biti plaćeni, to je dosta jednostavno", naglasio je.
Pregovori za iznalaženje rješenja i dalje traju
"Ili isporučite i za to ste plaćeni, ili ne isporučite i trebate vratiti ono što je plaćeno i u svakom slučaju, ne možete tražiti da vam dodatno plate", rekao je.
"Pariz i Moskva pregovaraju kako bi pronašli rješenje izlaska iz krize", rekao je u nedjelju francuski predsjednik.
Ali nekoliko dana ranije Putin je jasno rekao da Rusija očekuje da će joj Pariz vratiti novac koji mu je isplaćen za taj ugovor zaključen u lipnju 2011. tokom predsjedanja Nicolasa Sarkozyja, procijenjen na blizu 1,2 milijarde eura.
Njemački istražitelji: Više nema dvojbe, Lubitz je namjerno srušio avion
Njemački istražitelji: Više nema dvojbe, Lubitz je namjerno srušio avion
Foto: FAH
DETALJNI pregled dviju crnih kutija iz zrakoplova Germanwingsa koji se prije mjesec dana srušio u francuskim Alpama jasno dokazuju da je kopilot namjerno srušio letjelicu, izjavio je u srijedu njemački ministar prometa Alexander Dobrindt.
Sad je savršeno jasno da je 27-godišnji kopilot Andreas Lubitz namjerno aktivirao komande, izjavio je Dobrindt na sastanku parlamentarnog odbora za promet u Berlinu.
Lubitz je namjestio brzinu i smjer. I uređaj za snimanje zvuka kao i uređaj za registriranje podataka o letu "uvjerljivo ukazuju" na njegovu kompetentnost i prisebnost, rekao je ministar.
Dobrindt je najavio pokusni let tokom svibnja rutom kojom je letio unesrećeni zrakoplov Germanwingsa kako bi se razjasnila preostala pitanja. Među njima su i snimljeni zvukovi za koje nije pronađeno objašnjenje na uređaju za registriranje podataka.
"Relativno brzo" bit će objavljeno privremeno izvješće o letu, s nekoliko tjedana zakašnjenja, ali u propisanom roku od godinu dana, rekao je ministar.
Dobrindt je zajedno s Carstenom Spohrom, predsjednikom uprave Lufthanse, podnio izvješće parlamentarnom odboru.
Talijanski premijer Renzi: Italija je u ratu sa švercerima ljudi
Talijanski premijer Renzi: Italija je u ratu sa švercerima ljudi
Foto: FAH
TALIJANSKI premijer Matteo Renzi kazao je kako se Italija nalazi u ratu s trgovcima ljudima, prenosi BBC. Renzi je izjavu dao netom prije EU summita o migrantskoj krizi u Sredozemlju.
Roberta Pinotti, talijanska ministrica obrane, rekla je za nacionalnu televiziju kako bi Europska unija trebala razmisliti o vojnoj intervenciji.
Podsjetimo, prošloga tjedna preko 800 osoba poginulo je u vodama Libije, što je ukupni broj žrtava u takvim incidentima u ovoj godini doveo do 1750.
Grčka vlada najavila pljenidbu imovine
Grčka vlada najavila pljenidbu imovine
Foto: Hina
GRCIMA koji do isteka roka ne podnesu zahtjeve za obročno plaćanje dugova u takozvanom "programu do 100 mjeseci" prijeti pljenidba imovine, izjavila je zamjenica ministra financija Nadia Valavani.
Valvani je namjeru grčke vlade da konfiscira imovinu dužnika iznijela u parlamentu odgovarajući na pitanje Dimitrisa Kammenosa iz stranke Nezavisnih Grka koja koalira sa Sirizom, javlja Greek Reporter.
Prema njezinim riječima na listi dužnika se nalaze "deseci uslužnih djelatnosti, 200 industrija, 60 brodarskih tvrtki, nogometni klubovi, mali poduzetnici i drugi".
Greek Reporter piše da u Grčkoj ima 13,000 pravnih i 10,500 fizičkih osoba čiji dug prelazi iznos od 150,000 eura.
Od ukupnog duga privatnih i fizičkih osoba u iznosu od 77 milijardi eura, samo je 2,2 milijarde pokriveno zahtjevima za obročnom otplatom.
Rok za predaju zahtjeva istječe 27. svibnja.
Snimali kako bujica nosi kuću: Olujno nevrijeme u Australiji, kaos u Sydneyu
Snimali kako bujica nosi kuću: Olujno nevrijeme u Australiji, kaos u Sydneyu
Foto:
OLUJNO nevrijeme, 15-metarski valovi i poplave već treći dan ugrožavaju živote Australaca. Njih stotinjak spašeno je od vodenih bujica u Sydneyu i New South Walesu , troje stanovnika starije životne dobi u utorak je pronađeno mrtvo u Dungogu - sjeverno od Sydneya - a otprilike 200 hiljada kućanstava još uvijek je bez električne energije, javlja BBC. U Maitlandu, u Novom Južnom Walesu, dvije se osobe smatra nestalima. Njihov automobil odnijela je bujica.
"Imamo ideju o mjestu gdje se nalazi vozilo ali ne možemo mu pristupiti zbog visokog vodostaja", objasnio je Brian Tracy iz lokalne policije.
Australski hidrometeorološki zavod upozorio je kako ih, prije smirivanja vremena, očekuje još obilnih kiša i snažnih naleta vjetra koji dosežu brzinu od 100 kilometara na sat.
Stanovnici olujom pogođenih područja kažu kako ovakvi vremenski uvjeti nisu zabilježeni više od stoljeća. Iako se čini kako bi se vrijeme moglo početi smirivati, australski državni dužnosnici poručuju da su idućih 48 sati ključni.
Spasilačke službe zabilježile su od ponedjeljka više od 10.000 poziva u pomoć
Najveći grad u zemlji te područja na sjeveru i jugu zahvaćeni su od ponedjeljka naletima olujnog vjetra i kiše.
Spasilačke službe primile su od ponedjeljka gotovo 10.000 poziva u pomoć i izvele više od 100 spasilačkih operacija na poplavljenim mjestima.
Oko 200.000 kućanstava i tvrtki trenutno je bez struje a više od 160 škola zatvoreno. Promet se u cijelom području koje je pogodila oluja odvija otežano.
Austrijanci simbolično priznali genocid nad Armencima
Austrijanci simbolično priznali genocid nad Armencima
Foto: Public domain/Wikipedia
AUSTRIJSKI parlament je u srijedu minutom šutnje obilježio armenski genocid u Turskoj, što je presedan u toj zemlji koja je u prošlosti bila povezana s Osmanskim Carstvom i gdje taj termin nikada nije službeno usvojen.
"Dvadeset i četvrtog travnja 1915. je zabilježen početak progona koji su završili genocidom", rekla je socijaldemokratska predsjednica parlamenta Doris Bures i pozvala sve zastupnike da minutom šutnje odaju počast žrtavama.
Ta svečanost je uslijedila nakon što je šest skupina u parlamentu sastavilo zajedničku deklaraciju kojom se priznaje genocid.
Povijesna odgovornost
"U ime povijesne odgovornosti, pošto je Austrougarska Monarhija bila povezana s Osmanskim Carstvom tokom Prvog svjetskog rata, dužnost nam jer te užasne događaje nazvati genocidom i kao takve osuditi", naglašava se u tom tekstu.
"Dužnost je Turske da se pošteno suoči s bolnim poglavljima svoje povijesti i prizna da su zločini počinjeni nad Armencima tokom Osmanskog Carstva bili genocid", dodaje se.
Ta izjava, koju su potpisali šefovi šest parlamentarnih skupina, nije predan na izglasavanje i nema pravnu vrijednost. On ipak obilježava prvi simbolični korak u austrijskom priznavanju genocida.
Početkom travnja je Ekumensko vijeće kršćanskih crkava Austrije pozvalo predsjedništvo republike i vladu na priznavanje armenskog genocida, "poput brojnih drugih zemalja".
Predsjednik Heinz Fischer je izbjegao poziv Armenije na obilježavanje stote obljetnice u Erevan u petak, kojem će nazočiti ruski i francuski predsjednici Vladimir Putin i Francois Hollande.
