Cameronov "Projekt straha" najvjerojatnije će zadržati Britance u Europskoj uniji
Cameronov "Projekt straha" najvjerojatnije će zadržati Britance u Europskoj uniji
Foto: FAH
IAKO je povijesni referendum na kojemu će Britanci glasati o ostanku ili izlasku iz Europske unije zakazan tek za 23. lipnja, kampanja traje već mjesecima, a britanski politički analitičari u posljednje vrijeme naglašavaju kako u Britaniji, više od mjesec dana prije glasanja, vlada atmosfera napetosti i usijanja.
Posljednje veliko istraživanje javnog mnijenja agencije YouGov, provedeno između 4 i 6. svibnja, govori kako će 42 posto od 3378 ispitanika glasati za ostanak u EU, dok njih 40 posto smatra kako Velika Britanija treba izaći iz Europske unije. Zanimljiv je i podatak kako mjesec dana prije održavanja referenduma čak 16 posto građana koji namjeravaju izaći na referendum ne zna za koju će opciju glasati. Također, uzevši u obzir činjenicu kako je najpopularnijem britanskom političaru, donedavnom gradonačelniku Londona i vodećem licu kampanje za izlazak iz EU, Borisu Johnsonu, rejting u posljednjih mjesec dana pao s 36 na 30 posto, "Vote Leave" kampanji se ne piše dobro.
S obzirom na početnu prednost "Vote Leave" stožera koja je bila prisutna sve do unazad mjesec dana, očito je da "Project Fear", kako su britanski tabloidi nazvali kampanju grupacije "Britain Stronger In Europe", odrađuje svoj zadatak uvjeravanja Britanaca u ostanak u Uniji.
Razinu demokracije koju je Velika Britanija razvila hrvatske prilike nažalost ne mogu ni pojmiti, pa su tako Cameronovim pristašama za ostanak u EU najveći suparnici upravo kolege iz vlade i vrha stranke. Naime, Konzervativci su potpuno podijeljeni u Westiminsteru, tako da 163 zastupnika podržava ostanak u EU, dok je čak 130 za izlazak iz Unije. Što se tiče Cameronove vlade, 23 ministra su za ostanak u EU, a sedam ih je protiv (Cameron je dopustio zastupnicima i ministrima osobno opredjeljivanje po ovom pitanju bez posljedica). S druge strane, Laburisti su u puno lakšoj poziciji, s 215 zastupnika u parlamentu koji podupiru ostanak u EU, i sedam protiv.
Službeni stožeri obiju strana "Vote Leave" i "Britain Stronger in Europe", prema donesenim pravilnicima, mogu računati na budžete do 7 milijuna funti za vrijeme kampanje.
Cameron i Osborne traže ostanak u Uniji uz pomoć većine Laburista, čelnika EU i Obame
Pod sloganom "Britain is stronger, safer, and better off in reformed EU", Cameron je svoju kampanju za ostanak u "reformiranoj Europskoj uniji", kako je voli nazivati, povjerio jednom od vodećih svjetskih komunikacijskih gurua, Jimu Mesini, koji je s poznatim australskim strategom Lyntonom Crosbyjem konzervativce održao na vlasti osvojivši većinu u parlamentu 2015. godine. Osim Mesine, koji je na vlast doveo i Baracka Obamu, dosadašnji šef komunikacija britanske vlade, Craig Oliver, također je trenutno izmješten na poziciju stratega kampanje za ostanak u EU, što samo govori o ozbiljnosti trenutne situacije u Britaniji.
Ključni argumenti u kampanji koju medijski iznose premijer Cameron, ministar financija Osborne (vjerojatni budući kandidat za premijera), ali i lider opozicije Jeremy Corbyn, su ekonomska sigurnost i pristup jedinstvenom tržištu uz ostanak izvan euro zone, snažna suradnja u protuterorističkim aktivnostima i nacionalnoj sigurnosti te lakše poticanje investicija iz zemalja EU, ali i šire.
Naglasak kampanje upravo je na premisi "zašto bismo riskirali koračanjem u nepoznato, kada smo zajedno jači i sigurniji", čime se dodatno stimulira strah od nepoznatog kod Britanaca, a ne smiju se izostaviti ni prijetnje velikih korporacija odlaskom iz poslovnog središta Londona ukoliko Britanija izađe iz EU.
Od zvučnijih imena, ostanak Britanije u Uniji snažno su podržali predsjednik SAD-a Obama u trodnevnom posjetu britanskom otočju, šef Europske komisije Juncker, demokratska kandidatkinja za predsjednicu Hillary Clinton, bivši premijer Tony Blair, premijeri Australije i Japana, šefovi multinacionalnih korporacija, bankari i brojni drugi, što je grupacija "Britain Stronger In Europe" dobrano iskoristila u britanskim medijima. Valja još istaknuti i kako je nedavno kampanja za ostanak dobila potporu 300-tinjak zvijezda iz svijeta kulture, među kojima su najzvučnija imena Keire Knightley, Benedicta Cumberbatcha, Billa Nighya i Patricka Stewarta.
Brexit podržavaju bliski Cameronovi suradnici, Trump i euroskeptična desnica
Pobornike Brexita, pod geslom "Take Control" (Preuzmi kontrolu), i jasnog udaljavanja od Bruxellesa predvode Cameronovi dosadašnji bliski suradnici i prijatelji poput karizmatičnog gradonačelnika Londona i pretendenta na mjesto vođe Konzervativaca Borisa Johnsona te ministra pravosuđa i uglednog člana Konzervativaca Michaela Govea. Uz njih, rame uz rame, stoje euroskeptici (neki ih nazivaju i eurofobima) i nešto desnija stranka UKIP, predvođena Nigelom Farageom, koji kampanju vješto koristi za podizanje osobnog rejtinga i rejtinga minimalno utjecajne stranke u unutrašnjoj politici u Velikoj Britaniji (s druge strane, UKIP je osvojio čak 22 mandata na posljednjim europarlamentarnim izborima).
Osim navedenih zagovaratelja Brexita, široj javnosti poznat je i kontroverzni republikanac Donald Trump, bez čije bi podrške euroskeptici vjerojatno i bolje prošli…
Argumenti koje u svojim javnim nastupima i tekstovima najčešće iznose pripadnici "Vote Leave" kampanje mogu se sažeti na preveliku centraliziranost moći unutar Europske unije, što, tvrde, Britaniji ne daje dovoljan suverenitet pri donošenju odluka, glomazna birokracija koja crpi prevelika financijska sredstva Britancima te manjak utjecaja pri donošenju važnih odluka i javnih politika o velikom broju migranata i izbjeglica koji dolaze na otočje.
Sve izgledniji ostanak Velike Britanije u "reformiranoj Europskoj uniji"
Usprkos bazenu od otprilike 15 posto neodlučnih građana koji planiraju glasati na referendumu, kampanja "Vote Leave" i dalje ne uspijeva u medijima nametnuti svoje teme i argumente za izlazak iz EU-a, a ključan razlog tome je mali broj etabliranih komunikatora, stručnjaka i političara unutar grupacije, pa tako iz dana u dan reagiraju tek reaktivno na već postavljene medijske teme suparničkog stožera.
S obzirom na sve navedeno, posebice jačinu komunikatora i mnogobrojnih podrška kampanji za ostanak u EU, ali i trendove u ispitivanjima javnog mnijenja Britanaca, za pretpostaviti je kako će konačan rezultat referenduma ipak biti ostanak Velike Britanije u "reformiranoj Europskoj uniji", kako je voli nazivati aktualni premijer, koji je prije par mjeseci izborio veći suverenitet svoje zemlje po pitanju kontrole granica i ostanka Britanije izvan euro zone.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala
*Maro Alavanja, sukreator istraživanja javne i političke komunikacije u Hrvatskoj pod nazivom "Press insights", također je Cinestarov stipendist na posljednjoj godini diplomskog studija odnosa s javnostima Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment. Među stečenim iskustvima u području strateške i digitalne komunikacije, public affairsa i odnosa s medijima broji suradnju s neprofitnim i civilnim sektorom, interesnim udruženjima, studentskim tijelima te suradnju u provedbi političkih kampanja.
Izbori na Cipru: Ekstremna desnica po prvi put nadomak osvajanja mjesta u parlamentu
Izbori na Cipru: Ekstremna desnica po prvi put nadomak osvajanja mjesta u parlamentu
Foto: FAH
CIPARSKI vladajući konzervativci u blagom su vodstvu nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora u toj zemlji, dok je ekstremna desnica po prvi put nadomak osvajanja mjesta u parlamentu.
S oko 75 posto prebrojanih glasova desna stranka, Demokratski sabor, u vodstvu je s 31 posto glasova, dok je iza nje komunistička stranka AKEL s 25,6 posto, objavilo je izborno povjerenstvo pri ministarstvu unutarnjih poslova.
Iako Cipar ima parlamentarni sustav i predsjednik se bira odvojeno, nedjeljno glasovanje ocjenjuje se mjerom popularnosti predsjednika Nikosa Anastasiadesa, čiji mandat istječe 2018.
Anastasiades predstavlja ciparske Grke u razgovorima s ciparskim Turcima oko ujedinjenja otoka, koji je podijeljen od 1974. i turske vojne invazije koju je izazvao grčki vojni puč.
Diplomati su umjereno optimistični u procjeni da je možda na vidiku rješenje za ovaj dugo godina podijeljeni otok.
Nacionalisti u parlamentu
ELAM, nacionalistička stranka bliska grčkoj ekstremno desnoj Zlatnoj zori, osvojila je 3,78 posto glasova, što znači da ulazi u parlament u kojemu je izborni prag 3,6 posto.
"Po prvi put Cipar će imati nacionaliste u parlamentu", objavio je čelnik Zlatne zore Nikos Mihaloliakos grčkom parlamentu malo nakon zatvaranja birališta na Cipru.
Apstinencija na izborima prelazi 30 posto, što je jedna od najvećih stopa od početaka Republike Cipar 1960. godine.
Nešto više od 540.000 ljudi imalo je pravo glasa na izborima na kojima se biralo 56 zastupnika u zastupničkom domu, u kojem su do sada dominirali desni Demokratski sabor i komunistička stranka AKEL, dok je stranka centra Demokratska stranka uobičajeno treća po snazi.
Libijska obalna straža spasila oko 850 migranata na putu za Europu
Libijska obalna straža spasila oko 850 migranata na putu za Europu
Foto: FAH
LIBIJSKA obalna straža priopćila je da je u nedjelju spasila oko 850 migranata koji su u sedam čamaca pokušavali doploviti do Europe.
"Obalna straža na zapadu Libije patrolirala je u zoni rafinerije u Zauiji (45 km zapadno od Tripolija) i oko 7.30 sati po mjesnom i srednjoeuropskom vremenu presrela sedam velikih gumenih čamaca", rekao je za AFP pukovnik Ajub Kasem, glasnogovornik libijske mornarice.
Migranti dolaze iz "afričkih zemalja", dodao je Kasem, rekavši da je među njima 79 žena, među kojima 11 trudnica i 11 djece.
"Migranti su predani vlastima za suzbijanje ilegalne imigracije, nakon čega će biti upućeni u prihvatilišta", rekao je.
Kaos koji vlada u Libiji nakon pada Moamera Gadafija 2011. koriste krijumčari ljudi pa hiljade migranata pokušavaju iz Libije otići u Europu, tek 300 km udaljenu od libijske obale.
Povoljno vrijeme zadnjih dana moglo bi potaknuti veći priljev ilegalnih migranata.
300 djece iz Ukrajine čiji su roditelji ubijeni ili ranjeni u ratu dolazi na ljetovanje u Hrvatskoj
300 djece iz Ukrajine čiji su roditelji ubijeni ili ranjeni u ratu dolazi na ljetovanje u Hrvatskoj
Foto: FAH
TRISTO djece iz Ukrajine, čiji su roditelji ubijeni ili su ranjeni u ratnome vihoru na istoku zemlje, i ove će godine ljeto provesti u Hrvatskoj, izvijestila je u nedjelju televizija Ukraine today.
Više od 300 ukrajinske djece provesti će besplatno praznike u Hrvatskoj. Među njima su djeca koja su izgubila roditelje u ratu u istočnoj Ukrajini, oni čiji su roditelji ranjeni u borbama s proruskim separatistima te djeca iz obitelji koje su raseljene zbog sukoba.
Prva skupina koju čini 100 djece u nedjelju je u Hrvatsku otputovala iz Žitomira, odakle ih je, među ostalima ispratila i prva dama Ukrajine Marina Porošenko.
U Splitu će se mladi Ukrajinci susresti s Ivicom Pirićem, nogometnim menadžerom i bivšim dugogodišnjim igračem kijevskoga Arsenala, koji je i pokrenuo ovu humanitarnu akciju te je i lani, u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine u Hrvatskoj i hrvatskim Crvenim križem, sudjelovao u organizaciji i prihvatu djece žrtava rata u Ukrajini.
Radikalni desničar i nezavisni kandidat izjednačeni u austrijskoj predsjedničkoj utrci
Radikalni desničar i nezavisni kandidat izjednačeni u austrijskoj predsjedničkoj utrci
Foto: FAH
PRIVREMENI rezultati glasovanja u drugom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju u Austriji pokazuju da je utrka izjednačena te da obojica kandidata, Norbert Hofer ispred Slobodarske stranke i kandidat Zelenih Alexander Van der Bellen, dobivaju po 50 posto glasova birača.
Nakon 98 posto prebrojanih glasova dvojica kandidata dobivaju svaki po 50 posto te su previše blizu da bi ijedan od njih mogao proglasiti pobjedu, objavio je BBC.
Po prvi put nakon 2. svjetskog rata dvije glavne političke stranke, socijaldemokrati i narodnjaci, izbačeni su u prvom krugu iz utrke za predsjednika.
Središnje pitanje kampanje bila je europska migrantska kriza, koja je u Austriji znatno povećala broj tražitelja azila. Oko 90.000 ljudi prošle je godine zatražilo azil u Austriji, što je otprilike 1 posto austrijske populacije i desničarska Slobodarska stranka temeljila je na tome svoju antiimigrantsku kampanju.
Jačanje desnice
Mjesto predsjednika u velikoj je mjeri ceremonijalno, no mogući Hoferov uspjeh mogao bi biti najava uspjeha njegove desničarske stranke na parlamentarnim izborima 2018.
Predsjednici Europske komisije i Europskog parlamenta, Jean-Claude Juncker i Martin Schulz, izrazili su zabrinutost mogućnošću Hoferove pobjede.
Austrija je suočena s izborom između predstavnika Zelenih, profesora Van der Bellena i karizmatičnog entuzijasta s desnice Norberta Hofera, koji je u prvom krugu izbora u travnju osvojio najviše glasova, 35 posto u odnosu na 21 posto Van der Bellena.
Frustracije birača
Potpora Slobodarskoj stranci porasla je zbog frustracija koje su birači doživjeli vezano uz dvije glavne političke stranke te posebno, u novije vrijeme, zbog straha od migrantske krize.
Desne stranke jačaju u ovom trenutku u velikom broju europskih zemalja, a europski lideri iščekuju austrijski rezultat.
Zadnji objavljeni rezultati imaju marginu pogreške od 0,8 posto.
Glasovi pristigli poštom, koji se mogu pokazati ključnima u ovako izjednačenoj utrci, biti će pribrojani u ponedjeljak. Riječ je o oko 900.000 glasača ili oko 14 posto.
Dvojica rivala ogledali su se početkom proteklog tjedna u tv debati koju su mnogi komentatori ocijenili "prljavom".
Divljaci ISIS-a pokazali novu zvjersku metodu ubijanja neprijatelja i poslali odvratnu poruku
Divljaci ISIS-a pokazali novu zvjersku metodu ubijanja neprijatelja i poslali odvratnu poruku
Foto:
SIMPATIZERI Islamske države objavili su novi video u kojem zarobljenicima odjevenim u plave kombinezone u pustinji na glavu bacaju veliko kamenje, piše Daily Mail.
Video je snimljen u Jemenu, a na njemu nekoliko ISIS-ovih maskiranih militanata hladnokrvno ubija trojicu zarobljenika.
Video, koji je ujedno i poziv i poruka simpatizerima ISIS-a, nosi ime "Smrskaj svoje neprijatelje", a upravo zbog toga džihadisti za ubijanje koriste veliko kamenje kojim razbijaju glavu zarobljenicima.
Zarobljenici su optuženi za suradnju s jemenskom vladom i za borbu protiv džihadista. Sva trojica zarobljenika ubijena su na različite načine- jednom je smrskana glava kamenom, drugi je obezglavljen, a treći je upucan. U cijelom videu su prikazana i njihova tijela.
Pakistan osudio američki napad na talibanskog vođu Mansura: Povrijedili su naš suverenitet
Pakistan osudio američki napad na talibanskog vođu Mansura: Povrijedili su naš suverenitet
Foto: FAH
PAKISTAN je u nedjelju navečer osudio američki napad bespilotnom letjelicom u kojemu je možda ubijen vođa afganistanskih talibana, ocijenivši ga "povredom" svog suvereniteta i istaknuvši da samo pregovori mogu donijeti trajni mir u Afganistanu.
Akcija protiv mule Ahtara Mansura vođena blizu afganistanske granice "povreda je suvereniteta (Pakistana), o čemu smo već razgovarali sa Sjedinjenim Državama", istaknulo je ministarstvo.
"Premijer i načelnik glavnog stožera obaviješteni su (od SAD-a) nakon napada bespilotnom letjelicom", dodaje se u priopćenju.
Ministarstvo ističe da su na međunarodnoj konferenciji organiziranoj u srijedu radi obnove afganistanskog mirovnog procesa, predstavnici Afganistana, Pakistana, ali i SAD-a i Kine, ocijenili su da su "pregovori jedina mogućnost za postizanje trajnog mira u Afganistanu".
Jedna od žrtava vozač Muhamad Azam
Pakistansko ministarstvo također je priopćilo kako je s pakistanske strane jedna od žrtava napada vozač Muhamad Azam te da se još utvrđuje identitet druge žrtve.
Afganistanske tajne službe potvrdile su u nedjelju da je Ahtar Mansur, vođa afganistanskih talibana, ubijen u američkom zračnom napadu u Pakistanu.
To je prva službena potvrda smrti mule Mansura, koji je vodio talibane od prošlog ljeta kada je objavljena smrt mule Omara, osnivača tog pokreta.
Talibanski militanti prije toga zanijekali su da je njihov vođa ubijen u napadu američkom bespilotnom letjelicom.
