Naoružani Grci napadaju čamce s izbjeglicama te puštaju ljude da umru na pučini
Naoružani Grci napadaju čamce s izbjeglicama te puštaju ljude da umru na pučini
Foto: FAH
NAORUŽANI i maskirani Grci u okolici grčkih otoka napadaju čamce koji prevoze izbjeglice i migrante kako bi ih odbili od svojih obala. Ponekad brodske motore bacaju u more, a izbjeglice puštaju da plutaju pučinom dok ne umru, navodi se u izvješću Human Rights Watcha.
Izvješće se poziva na tvrdnje devetoro svjedoka, koji su opisali naoružane i maskirane napadače na brodove kraj obale Egejskog mora.
Zadnji takav slučaj navodno se dogodio 9. lipnja, kada su napadači onesposobili motore nekolicine brodica te izbušili rupe u samim gumenim brodovima.
Dio brodova koji prevoze izbjeglice čak je i odvučen nazad u turske vode. Praktički je nemoguće da izbjeglice u tim uvjetima prežive boravak na otvorenom moru.
Human Rights Watch žestoko je osudio napade.
"Ova kriminalna djela zahtijevaju hitnu reakciju od strane grčkih vlasti", rekla je Eva Cosse, grčka pripadnica HRW-a.
Hollande pozdravio Ciprasovu privrženost Europi i Grčkoj obećao pomoć u reformama
Hollande pozdravio Ciprasovu privrženost Europi i Grčkoj obećao pomoć u reformama
Foto: Hina
FRANCUSKI predsjednik Francois Hollande koji je navečer otputovao iz Atene pozdravio je u grčkom parlamentu privrženost grčkog premijera Aleksisa Ciprasa Europi i obećao da će pomoći Grčkoj u provođenju reformi potrebnih za izlazak iz krize.
Tijekom dvodnevnog posjeta Hollande je govorio u prijateljstvu Atene i Pariza.
Dvojica čelnika potpisala su "deklaraciju o strateškom partnerstvu u budućnosti" čiji je cilj prije svega modernizacija grčke uprave.
To partnerstvo tiče se i "gospodarskih razmjena", ulaganja, kao i suradnje na polju obrazovanja te sveučilišne suradnje.
Francuska je također ponudila svoje znanje i iskustvo Grčkoj u njezinoj borbi protiv poreznih utaja.
"Francuska treba biti uz Grčku", rekao je francuski predsjednik u petak nakon razgovora s Ciprasom.
Po francuskom šefu države, "pitanje izlaska Grčke iz eurozone je iza nas" sve dok ta zemlje poštuje svoje obveze prema europskim partnerima. "Nemojmo više razgovarati o Grexitu" rekao je
Hollande, treći francuski predsjednik koji je govorio pred grčkim parlamentom, nakon generala de Gaullea 1963. i NIcoalsa Sarkozyja 2008.
On se tom prigodom založio za novu etapu u europskoj izgradnji. To je potrebni korak kako bi se suprotstavilo onima "koji se žele povući, zabarikadirati, dignuti zidove", rekao je govoreći o izbjegličkoj krizi.
Hollande je podsjetio na hrabre odluke Grčke koje je donio Ciparas i založio za ponovne pregovore o grčkom dugu.
U dva bombaška napada u Nigeriji ubijeno najmanje 55, a ranjeno preko 100 ljudi
U dva bombaška napada u Nigeriji ubijeno najmanje 55, a ranjeno preko 100 ljudi
Foto: FAH
U DVA napada u petak na sjeveroistoku Nigerije ubijeno je najmanje 55 ljudi a više od 100 je ranjeno, dok su na granici s Kamerunom islamisti Boko Harama zauzeli kontrolu nad još jednim gradom.
Najmanje 27 osoba je ubijeno a 96 je ranjeno poslijepodne u atentatu u džamiji Jambutu u Yoli, javila je Nacionalna agencija za hitna stanja (NEMA). Nije poznato je li atentat u Yoli izveo bombaš-samoubojica ili je bomba bila sakrivena u džamiji. Ta eksplozija je odjeknula neposredno nakon što je završena molitva.
Uslijedila je nakon samoubilačkog napada tokom jutarnje molitve u džamiji grada Maiduguri, povijesnog uporišta islamista Boko Harama u državi Borno, kada je poginulo 28 ljudi.
Boko Haram nastavlja širiti teror tim gradom koji je u mjesec dana doživio šest napada, u kojima je poginulo 76 osoba, prema podacima agencije France presse.
U Kamerunu su pobunjenici također biti aktivni i zauzeli grad Kerawa. Prvi puta u nekoliko mjeseci Boko Haram je zauzeo jedan grad, nakon što ga je bitno oslabila regionalna vojna koalicija početkom 2015.
Veliki razgovor u Beču o stanju u Siriji: Sastanak konstruktivan, ali Asad ostaje kamen spoticanja
Veliki razgovor u Beču o stanju u Siriji: Sastanak konstruktivan, ali Asad ostaje kamen spoticanja
Foto: Hina
AMERIČKI državni tajnik John Kerry je rekao da se nada da će biti moguće sljedećeg tjedna održati novi veći međunarodni sastanak o sukobu u Siriji, nakon razgovora koji su u petak održani u Beču između Saudijske Arabije, Turske, Rusije i SAD-a.
"Danas smo dogovorili sa svim stranama da ćemo pokušati već možda sljedeći petak održati širi sastanak s nadom u pokretanje političkog procesa u cilju rješenja sirijskog sukoba", rekao je Kerry novinarima u Beču.
"Svrha sastanka četiriju strana o Siriji u Beču bio je pokušaj da se pronađu nove ideje za izlazak iz slijepe ulice tog građanskog rata", dodao je Kerry priznavši da su sudionici svjesni da će to biti teško.
Sudbina sirijskog predsjednika Bašara al-Asada jasno dijeli Washington i Moskvu. Većina europskih zemalja shvaća da Asad onemogućuje mir. "Ništa se ne može učiniti ukoliko on ostane na funkciji", rekao je Kerry.
Rusi i dalje za Asada
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je ocijenio da sirijski narod mora odlučiti o sudbini svog čelnika.
Kerry je bez obzira na razlike u stajalištima sastanak ocijenio konstruktivnim.
On je precizirao da za sada nema govora da Iran sudjeluju na budućem dipLomatskom sastanku, dok je Lavrov kazao kako je potrebno proširiti popis i na druge zemlje, gdje on uključuje Iran, a posebno izdvaja i stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, te regionalne sudionike poput Egipta, Katara, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ipak je naglasio da ne treba u nedogled proširivati popis.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, koja se nalazi u Beču zbog sastanka kvarteta o Bliskom istoku, rekla je da se nada da će Iran moći biti dijelom procesa razgovora o Siriji.
NATO se izblamirao, Rusi likuju: Moćno američko vozilo na vojnoj vježbi se - zaglavilo u pijesku
NATO se izblamirao, Rusi likuju: Moćno američko vozilo na vojnoj vježbi se - zaglavilo u pijesku
Screenshot: YouTube
NATO je diljem Mediterana početkom tjedna pokrenuo najveću vojnu vježbu u posljednjih desetak godina u kojoj će oko 36.000 vojnika pokazati svu spremnost i snagu zemalja članica NATO-a.
No, jedan prilično neugodan događaj zbio se na jednoj portugalskoj plaži. Naime, dok su se iskrcavali iz amfibije, dva moćna američka Humveeja zaglavila su u pijesku. Vojnicima je naređeno da poguraju moćna vozila, ali kako su ovi gurali vozila su tonula dublje i dublje u pijesak. Naravno, ovako nešto ruski mediji nisu propustili pa tako Russia Today ironičnim tonom navodi izjave organizatora koji su ovu očitu prepreku vježbi opisali kao pozitivnu jer će sada vojnici znati što trebaju napraviti ako im se ovo ponovo dogodi.
Poplave u Karlovcu uzrokovale štete od 60 milijuna kuna
Poplave u Karlovcu uzrokovale štete od 60 milijuna kuna
Foto: FAH
PROŠLOTJEDNE poplave u Karlovcu prouzročile su oko 60 milijuna kuna štete, a u posljednjih 13 mjeseci grad je u elementarnim nepogodama pretrpio štetu od najmanje 160 milijuna kuna, rečeno je novinarima u gradskoj upravi nakon sastanka Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.
Zamjenica gradonačelnika Marina Kolaković rekla je da je, po prvoj procjeni, od poplava prouzročena šteta od 60 milijuna kuna, a prijave još traju. S lanjskim štetama - u februaru i rujnu Karlovac od elementarnih nepogoda u posljednjih 13 mjeseci trpi štetu od najmanje 160 milijuna kuna. Tome treba dodati i manje štete od olujnog nevremena i poplava, kad nije bilo proglašena elementarna nepogoda, pa se šteta penje na 200 milijuna kuna, rekla je Kolaković i dodala kako bi bilo lijepo da se taj novac mogao potrošiti na razvoj grada, a ne na sanaciju šteta.
Samo ovog mjeseca šteta od odrona je 28.680.000 kuna, a uz 52 stara klizišta aktiviralo se 14 novih. Ta se svota odnosi na štete na javnim površinama i infrastrukturi i na one kod fizičkih osoba, od čega se oko 5,5 milijuna kuna odnosi na fizičke osobe i 100.000 kuna na jedno privatno poduzeće.
Tome bi trebalo dodati i štetu na državnim javnim poduzećima, no ona su svoje štete prijavljivala mjerodavnim ministarstvima te nisu obuhvaćene procjenom ni za odrone ni za poplavu.
Posljednja poplava uzrokovala 31 milijun kuna štete
Ukupna šteta od posljednje poplave je 31 milijun kuna, od čega je 7,5 milijuna na gradskoj infrastrukturi - mostovima, propustima i cestama, 20 milijuna kod fizičkih osoba, na oko 500 kuća i 580 gospodarskih zgrada, te 3,5 milijuna kuna štete na zgradama i opremi gospodarskih subjekata.
Šteta bi bila i veća, rekla je Kolaković, da nije bilo obranjeno Gornje Mekušje, ali i ta je obrana financirana iz gradskog proračuna koji je zbog mini porezne reforme 20 milijuna kuna na godinu manji.
Zbog štete od najmanje 200 milijuna kuna u godinu i pol dana, jasno je da treba završiti cjelovit sustav obrane od poplava koji stoji između 320 i 350 milijuna kuna, jer je očito da bi se ulaganje isplatilo kroz godinu ili dvije. Kolaković je istaknula da parcijalni zahvati nisu prihvatljivi te da je potrebno izgraditi sustav cjelovito jer se pokazalo da parcijalna rješenja štite jedne, a drugima uzrokuju veću štetu.
Nužnost investiranja u sustav obrane
Kolaković je opravdanje za investiranje u sustav obrane obrazložila klimatskim promjenama u kojima se poplave događaju češće, četiri puta na godinu, pri čemu se stalno bilježe novi rekordi vodostaja, i metar viši od onoga koji smo prije 15 godina nazivali stoljetnim i milenijskim.
Maksimalni vodostaj Kupe u Karlovcu 1939. godine bio je 870 centimetara, 70-ih godina uzvodno od Karlovca izgrađen je kanal Kupa-Kupa s nasipom pa je dosegnuti maksimum 2010. godine bio 809 centimetara. Tada su stručnjaci tu visinu nazivali „tisućljetnim vodostajem“. A u posljednjih pet godina vodostaj od osam metara Kupa je premašila nekoliko puta - zadnja dva puta lani u rujnu, kad je izmjereno 844 centimetara, i sad u oktobaru, kad je izmjereno 855 centimetara.
Ukrajina ukinula zračni promet s Rusijom, Moskva ih bezuspješno pokušala odgovoriti
Ukrajina ukinula zračni promet s Rusijom, Moskva ih bezuspješno pokušala odgovoriti
Ilustracija: Shuttestock
LETOVI između Ukrajine i Rusije bit će zabranjeni od ovog vikenda nadalje, unatoč naporima ruskim dužnosnika, rekao je ukrajinski ministar za infrastrukturu.
"Od 25. oktobara neće biti zračnog prometa s ruskim gradovima", rekao je Andrej Pivovarski novinarima, ovjavila je ruska novinska agencija TASS.
Ruski i ukrajinski dužnosnici susreli su se danas u Bruxellesu jer je ruska strana pokušavala do zadnjeg trenutka spriječiti ukrajinske planove o ukidanju letova između dvije zemlje.
Ruski ministar prometa Maksim Sokolov rekao je novinarima da će se njegova zemlja nastaviti zalagati da se zabrana ukine.
