Francuski aktivisti ponudili utočište katalonskoj vladi
Francuski aktivisti ponudili utočište katalonskoj vladi
Foto: Getty
FRANCUSKI aktivisti ponudili su utočište katalonskoj vladi ako se pogorša sukob između Katalonije i Madrida, objavio je u ponedjeljak radio France Bleu.
Robert Casanovas, predsjednik Odbora za samoproglašene u Sjevernoj Kataloniji, rekao je da ta aktivistička skupina ima vilu kod Perpignana spremnu da ugosti katalonskog predsjednika Carlesa Puidgemonta i da želi unajmiti još nekoliko nekretnina.
U petak važna odluka senata
"Želimo biti spremni ako se situacija pogorša i ako bude uhapšenja, prije nego što se zatvori granica", izjavio je Casanovas.
Španjolski senat u petak bi trebao glasati o zahtjevu premijera Mariana Rajoya da se raspusti Puidgemontova vlada i održe regionalni izbori, nakon što se katalonska administracija oglušila na odluke suda o zabrani referenduma o neovisnosti.
Perpignan i obližnja regija Roussillon povijesno su katalonska jezična područja pripojena Francuskoj u 17. stoljeću.
*
Erdogan zatražio ostavku gradonačelnia Ankare, on najavio svoj odlazak
Erdogan zatražio ostavku gradonačelnia Ankare, on najavio svoj odlazak
Foto: Hina
GRADONAČELNIK Ankare Melih Gokcek najavio je da će podnijeti ostavku i peti je gradonačelnik koji je to učinio zadnjih tjedana u vrijeme kada predsjednik Recep Tayyip Erdogan želi učvrstiti vlast i obnoviti redove svoje stranke prije izbora 2019.
Gokcek (68), gradonačelnik s najduljim mandatom u Turskoj koji tu dužnost obnaša od 1994., jedan je od trojice čelnik ljudi velikih turskih gradova koji su se odupirali pozivu predsjednika Erdogana da podnesu ostavku.
Erdogan je prošlog tjedna jasno dao do znanja da gradonačelnik Ankare treba prihvatiti njegov poziv na ostavku.
Erdoganova odluka
"Ono što je nužno mora se brzo učiniti", rekao je, upozorivši da će njegova stranka Pravda i razvoj (AKP, islamsko-konzervativna) poduzeti korake protiv gradonačelnika koji odbijaju njegov poziv.
Erdoganova odluka da smijeni gradonačelnike događa se nakon tijesne pobjede na lanjskom referendumu o proširenju njegovih ovlasti, čemu su bili skloniji glasači na selu, nego u gradu. Sedamnaest od trideset velikih gradova glasovalo je protiv proširenja predsjedničkih ovlasti.
Od tada je Erdogan govorio o potrebi osvježavanja lokalne vlasti i vladajuće stranke AKP.
Četiri gradonačelnika vladajuće stranke već su podnijela ostavke prošlih tjedana, a među njima je gradonačelnik Istanbula Kadir Topbas iz AKP-a koji se povukao s te dužnosti u rujnu nakon trinaest godina na dužnosti.
*
Rusija optužuje koaliciju: "Izbrisali ste Raku s lica zemlje, kao Dresden 1945. godine"
Rusija optužuje koaliciju: "Izbrisali ste Raku s lica zemlje, kao Dresden 1945. godine"
Foto: Hina
RUSIJA je optužila koaliciju pod vodstvom SAD-a da je izbrisala Raku s lica zemlje tokom borbi protiv Islamske države i da taj grad danas podsjeća na Dresden u Drugom svjetskom ratu, piše BBC.
Sirijske demokratske snage (SDF), savez kurdskih i arapskih milicija, prošli su tjedan osvojile Raku.
Najveći dio grada u ruševinama
Fotografije pokazuju da je najveći dio Rake u ruševinama, a Moskva je usporedila stanje u tom gradu s uništenjem Dresdena u Drugom svjetskom ratu.
"Raka je naslijedila sudbinu Dresdena iz 1945., izbrisanog s lica zemlje u angloameričkim bombardiranjima", rekao je Igor Konašenkov iz ruskog ministarstva obrane.
Dodao je da Zapad sada ubrzano šalje financijsku pomoć kako bi se prikrili dokazi.
Koalicija pod vodstvom SAD-a naglasila je da se strogo držala procedura kako bi minimalizirala rizik za civile.
Poginulo između 1130 i 1873 civila
UN-ovi istražitelji za ratne zločine prošli su tjedan rekli da je u Raki izgubljeno puno civilnih života.
Sirijski aktivisti procjenjuju da je poginulo između 1130 i 1873 civila te da su civilni gubitci uvelike posljedica intenzivnih američkih bombardiranja.
Raka je bio prvi veliki sirijski grad koji je pao u ruke IS-a koji je poharao Siriju i Irak 2014. i proglasio "kalifat".
*
Direktor Googlea: Opstanak našeg društva je ugrožen zbog kiber-prijetnji
Direktor Googlea: Opstanak našeg društva je ugrožen zbog kiber-prijetnji
Screenshot: YouTube
CNN u nedavnom članku piše o sveprisutnoj prijetnji hakerskih napada. U studenom 2014. godine, piše CNN, grupa koja se naziva Guardians of Peace (Zaštitnici mira), a koja je povezana s korejskom vladom, hakirala je studio Sony Pictures jer je namjeravao objaviti film "Intervju", za koji su smatrali da vrijeđa njihovog vođu Kim Jong Una.
Kasnije su prijetili i kinima koja su planirala prikazati taj film, pa je premijera u New Yorku otkazana.
Potpredsjednik Googlea za sigurnosni inženjering Gerhard Eschelbeck za CNN je prokomentiao Googleove postupke u navedenom slučaju.
"Odlučili smo objaviti film 24. prosinca 2014. godine na Google Playu i YouTubeu, i to uz punu sobu Googleovih stručnjaka za sigurnost, koji su motrili sumnjive aktivnosti na Internetu. Srećom, sve je prošlo bez problema.
To je bio moj prvi mjesec u Googleu i potpuno novo iskustvo, a potvrdilo je nešto što se u sigurnosnim krugovima odavno zna - snažno osiguranje temelj je svakog posla, kako internetskog, tako i onog izvan Interneta.
Moguća je snažna zaštita
Otada se puno toga promijenilo. Na pragu smo novog računalnog doba s pojavom umjetne inteligencije i strojnog učenja, koji će diljem svijetu pomoći razvoju i stvaranju novih poslova. I internetska je zaštita uvelike napredovala, ali kao društvo, ugrožavamo sami sebe kada ne posvećujemo dovoljno pozornosti osiguranju.
Iz medijskih naslova doznajemo o ozbiljnim hakerskim napadima na državne institucije i poduzeća diljem svijeta. Nuklearne elektrane isto su bile na meti hakera, kao i o političke ustanove i dužnosnici.
Sada bilo tko može organizirati takve napade, a neki su od alata koje hakeri koriste i besplatni. Prijetnje našim osobnim podacima, poduzećima, infrastrukturi i demokraciji potpuno su stvarne.
Dva važna zaključka iz iskustva s filmom "Intervju"
Prvo, sofisticirani su napadi nova svakodnevica, i to se neće ubrzo promijeniti. Drugo, visokokvalitetna kibernetska sigurnost mora postati stup modernoga društva.
Prije tri je godine milijunima omogućila gledanje filma na Badnjak. Sada je to temelj za zaštitu našega gospodarstva, demokracije i načina života. U nastavku slijedi nekoliko koraka koje svatko može poduzeti kako bi se osigurao.
1. Svatko treba naučiti osnove internetske sigurnosti
Potrebno je povećati svijest o uvođenju složenih lozinki i redovitog ažuriranja softvera. Postoje programi američkog Nacionalnog saveza za kibernetsku sigurnost i Googlea koji podižu svijest o tome, ali trebamo nastaviti s edukacijom i u školama i obiteljima.
2. Svaka organizacija treba s kibernetskom sigurnosti postupati kao sa stalnim i kritičnim prioritetom
Statistike pokazuju da će se većina multinacionalnih korporacija u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi suočiti sa značajnim hakerskim napadima do 2019. godine.
Manje organizacije stalno se trebaju savjetovati sa stručnjacima, a veće bi trebale imati stručno osoblje koje redovito pazi na sigurnost.
U Googleu zaposlenici moraju koristiti Gmail sa sigurnosnim ključem, najjačom inačicom provjere u dva koraka. A za većinu je organizacija najbolje da se koriste komercijalnim cloud poslužiteljem.
3. Svaki građanin zaslužuje imati vladinog predstavnika koji prioritetizira obrazovanje o internetskoj sigurnosti i brani nacionalnu infrastrukturu od hakerskih napada
Već su sada u SAD-u vlasti povećale financiranje nacionalne kibernetske obrane, a slično postupaju i brojne lokalne vlasti prije izbora.
Predstavnici građana trebali bi se zalagati za veće financiranje organizacija za kibernetsku sigurnost, poput američkog Tima za spremnost u slučaju računalne nužde (US-CERT) i podupirati kampanje za internetsko obrazovanje.
Svatko na neki način treba pridonijeti kako bismo se mogli suočiti s ovim izazovom", zaključuje Eschelbeck za CNN.
*
Mladi Hrvat u Norveškoj: Ovdje nema šanse da radiš i ne budeš plaćen, za Božić stiže poklon od države
Mladi Hrvat u Norveškoj: Ovdje nema šanse da radiš i ne budeš plaćen, za Božić stiže poklon od države
Foto: Index
U TIJEKU je masovni bijeg Hrvata u inozemstvo, a jedna od sve atraktivnijih zemalja u koje Hrvati odlaze je Norveška.
U Norvešku se od 2013. do druge polovice 2017. doselilo 1999 ljudi iz Hrvatske - podaci su to koje je Index dobio iz norveškog Zavoda za statistiku.
Ako gledamo podatke od 2013. godine, kad je ukupno 114 ljudi hrvatsku adresu zamijenilo norveškom, te prvu polovicu ove godine kada se iz Hrvatske doselilo 257 ljudi, vidimo kako raste broj Hrvata u toj zemlji. Podaci koje su nam dostavili pokazuju da se 2014. u Norvešku doselilo 476 stanovnika Hrvatske, 2015. ih je bilo 584, a slična je brojka i 2016. kad ih se doselilo 568.
Jedan od njih je i 24-godišnji Dino Subašić iz Županje, koji je kontaktirao Index kako bi nam opisao što svi oni koji se odluče na bijeg iz Hrvatske mogu očekivati u Norveškoj. Dino je godinama s mlađim bratom živio u udomiteljskim domovima. Razdvojili su ih od roditelja dok su bili maleni, a još veći problemi zatekli su ih prije 5 godina, kada je Dininom mlađem bratu Selveru dijagnosticirana rijetka Wilsonova bolest. Dino je već s 18 godina odselio iz udomiteljske obitelji kako bi počeo raditi i mogao brinuti o svom bratu. Ovog je ljeta, ipak, odlučio otići u Norvešku kako bi zaradio dovoljno novca za svoju obitelj i bolesnog brata.
"Bio sam na putu za more, išao sam slaviti rođendan najboljeg prijatelja kada sam dobio poruku na Facebooku s upitom bih li želio ići raditi u Norvešku, u Nesbyen, mali gradić od 3500 stanovnika", počinje svoju priču Dino.
Nije ni trenutka razmišljao, kaže. Odmah je odgovorio potvrdno.
"Na početku mi nije bilo baš svejedno otići, ostaviti sve iza sebe, no gledam na budućnost i na bolje sutra, za sebe i svoju obitelj, naravno", priča Dino.
Rigorozna pravila
6. rujna je poletio iz Zagreba i došao u Oslo, a na aerodromu ga je dočekao otac njegovog novog šefa.
"Prva stvar što sam primijetio tokom vožnje, ovdje se ljudi jako strogo drže propisa. Ako je dozvoljeno 80 km/h - onda se toliko i vozi. Jer kazne su rigorozne. 30 km/h od dopuštene brzine - automatski ti uzimaju vozačku i moraš izaći ponovo na sva polaganja da bi je dobio natrag. Naravno, još te kazne novčano. Norveška je po tom pitanju u top 5 zemlja po najmanje nesreća na cestama", kaže.
Dino radi kao profesionalni bartender. U Zagrebu je radio u nekoliko restorana, iako je završio za automehaničara. "Nisam mogao puno birati pa sam prihvatio prvo što mi se ponudilo kada sam došao u Zagreb, i dao maksimalno od sebe da što više naučim", kaže. U Norveškoj radi kao barmen i vanjski konobar u Restoranu "På hjørnet" (što na hrvatskom znači "Na uglu/ćošku") i ponekad pomaže u pivovari "Gøtt".
"Ovdje nema šanse da radiš, a ne budeš plaćen"
"Ovdje je princip mnogo drugačiji od našega. Počevši od rada - po ugovoru smiješ raditi 160 sati mjesečno i imaš dva dana slobodno. Imaš posebnu bilježnicu u koju upisuješ kada si došao i u koliko sati odlaziš s posla. Dok recimo u Hrvatskoj nema baš takav sistem, radiš i više od 8 sati, ali ne plate, još se na kraju i deru na tebe jer si nervozan i umoran. Svaki sat je plaćen i nema ovdje teoretske šanse da ne budeš plaćen. Sve ide preko kartice, ništa nema na ruke.
Porez plaćamo mi kao fizička osoba. I poprilično je velik - od 27 do 35 posto. Od toga 12.5 posto ide na povrat poreza, ali u tome porezu ti imaš osiguranu liječničku pomoć ako ti se nešto desi, ništa ne plaćaš dodatno. Prije nego dobiješ karticu, dobiješ listu u kojoj piše koliko plaćaš porez na koju svotu novaca, ne može ti netko reći ovoliko sada platiš, pa ovoliko i tako.
U prosincu porez prema svim građanima bude 15 posto - to je od države kao poklon za Božić i Novu godinu. 13. plaća ti sjeda cijela, bez obračuna poreza. To je kao povrat poreza na kraju godine", objašnjava Dino.
"Ovdje je moguće biti prijavljen u više firmi, ako te poslodavac recimo prijavi na 80 % radnog vremena. Onda možeš u još jednoj firmi raditi. Ali da bi počeo raditi ovdje, prvo što trebaš je riješiti si stan. Kada imaš mjesto stanovanja, imaš i sve druge mogućnosti otvorene", dodaje.
Cijene hrane paprene, ali ne za norveške standarde
Kako kaže, prosječna plaća u Norveškoj iznosi oko 13.000 kuna, ali uvijek ima mjesta za napredak. Kaže da su cijene hrane vrlo visoke i većina ljudi iz Hrvatske bi se šokirala kada bi ih vidjela, ali napominje kako s vremenom svi shvate da je to normalna cijena za tamošnje standarde.
"Recimo 1400 grama bijelog mesa košta 96 kn, 12 malih jaja pakirani košta 19 kn. Kila jabuka 20 kn. Pepsi Cola od 1.5 L košta 27 kn. Najjeftinije šišanje košta 302 kuna. Kebab te izađe jedan 100 kuna.
Zato je ovdje tehnologija jako jeftina, jeftinija čak i od Hrvatske, kao i struja i gorivo", dodaje.
"Nema stresa"
Ljudi ovdje su jako smireni, priča Dino te napominje kako je u Norveškoj svega dva mjeseca i vrlo je zadovoljan. "Nema stresa i pretjeranog fizičkog posla. Nisu znatiželjni da će te ispitivati sada što si, odakle si, pa kako si došao... Ne opterećuju se tuđim životom kao naši u Hrvatskoj", objašnjava.
"Nitko ne gleda nosim li markiranu robu, izgledam li bogato, jednostavno ne pate na takvo ponašanje", kaže.
Planira li se vratiti u Hrvatsku?
"Iskreno - i ne baš, jer s hrvatskom plaćom ne bih mogao pokrivati sve što moram. S plaćom ovdje plaćam stan u Norveškoj, platim porez, platim stan u Zagrebu, hranu za majku i brata bolesnog koji je u bolnici te sebi hranu. I još uz sve to ostane mi još novca", kaže.
Na kraju napominje kako je i jedan od glavnih razloga njegovog odlaska u Norvešku upravo činjenica da želi pokušati pomoći bolesnom bratu - i spasiti mu život.
*
VIDEO SAD stavlja nuklearne bombardere u stanje 24-satne pripravnosti prvi put od Hladnog rata
VIDEO SAD stavlja nuklearne bombardere u stanje 24-satne pripravnosti prvi put od Hladnog rata
Screenshot: YouTube
SAD će prvi put nakon Hladnog rata staviti nuklearne bombardere u 24-satno pripravno stanje, izjavio je general američkog Ratnog zrakoplovstva.
General David Goldfein izjavio je da su "američki vojni vođe prisiljeni prilagoditi se stvarnosti globalne situacije u kojoj se nalazimo":
"Svijet je opasno mjesto i postoje ljudi koji otvoreno govore o upotrebi nuklearnog oružja", izjavio je Goldfein za portal Defense One i dodao da pripravno stanje još nije naređeno, ali se vrše pripreme za to. Nakon toga će deseci naoružanih bombardera B-52 biti "spremni poletjeti u svakom trenutku".
"Više se ne radi o svijetu u kojem postojimo samo mi i Sovjetski Savez"
"Više se ne radi o dvostranom svijetu u kojem postojimo samo mi i Sovjetski Savez. Imamo i druge igrače s nuklearnim sposobnostima. Nikada prije nije bilo važnije osigurati da uspijemo u svojoj misiji", rekao je general.
Dodao je da su u tijeku renovacije u nekim bazama i pripreme za dolazak osoblja koje će sudjelovati u pripremanju bombardera za stanje "spremnosti na uzbunu".
Trump: Mi smo toliko spremni da to ne biste vjerovali
Do ove objave došlo je usred velikih napetosti između SAD-a i Sjeverne Koreje. Donald Trump u nedjelju je izjavio da je "spreman na sve" u vezi s krizom: "Vidjet ćemo što će se dogoditi. Mi smo toliko spremni da to ne biste vjerovali", rekao je za Fox News.
Sjeverna Koreja prošlog tjedna zaprijetila je "nezamislivim napadom" na SAD i optužila Trumpovu administraciju i Južnu Koreju da "pokušavaju pod svaku cijenu izazvati rat na Korejskom poluotoku".
*
Za iskorjenjivanje dječjih brakova u Africi trebat će 100 godina
Za iskorjenjivanje dječjih brakova u Africi trebat će 100 godina
Foto: 123rf
TREBAT će više od 100 godina da se iskorijene dječji brakovi u zapadnoj i središnjoj Africi, zbog velikog prirasta stanovništva i raširenosti te prakse, objavio je danas UNICEF.
Uz posljedice na živote milijuna djevojčica, dječji brakovi negativno će se odraziti i na prosperitet cijele regije, stoji u izvješću UN-ove agencije za zaštitu djece.
Čak i da se udvostruči trenutna stopa pada dječjih brakova, to neće biti dovoljno da se smanji broj djevojčica koje se udaju svake godine.
"Moramo se trgnuti", rekla je zamjenica izvršnog direktora UNICEF-a Fatoumata Ndiaye.
Četiri od 10 djevojčica se udaju mlađe od 18 godina
"Ne smijemo dopustiti da tako puno djevojčica izgubi zdravlje, školovanje i djetinjstvo. Ako se sadašnji trendovi nastave, trebat će više od 100 godina da eliminiramo dječje brakove iz regije. Kome to može biti prihvatljivo?", upitala je Ndiaye.
Četiri od deset djevojčica u zapadnoj i središnjoj Africi udaje se mlađe od 18 godina, a svaka treća od njih prije 15. godine.
U toj se regiji nalazi šest od deset zemalja s najvišom stopom dječjih brakova - Niger, Srednjoafrička Republika, Čad, Mali, Burkina Faso i Gvineja.
Određeni napredak ipak je ostvaren. Pet zemalja iz tog područja - Gambija, Gvineja Bisao, Togo, Gana i Ruanda bilježe pad dječjih brakova između 40 i 60 posto u posljednjih 25 godina, pokazalo je izvješće UNICEF-a.
