Broj oboljelih od svinjske gripe se udvostručuje svakih 14 dana
Tekst: I.Ka.
Foto: AFP
U EUROPI broj zaraženih svinjskom gripom od sredine oktobara udvostručuje se za otprilike svaka dva tjedna. U Europi prijavljeno je 670 smrtnih slučajeva i "u ovom trenutku svinjskom gripom zaražene su sve zemlje članice EU i Europske zone slobodne trgovine, njih 31", piše u izvješću koje je objavio Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti sa sjedištem u Stockholmu.
"Broj smrtnih slučajeva pokazuje stabilan rast, gotovo se udvostručuje svaka dva tjedna. Većina dosadašnjih slučajeva zabilježena je u Zapadnoj Europi, sve je veći broj onih u srednjoj i istočnoj Europi", stoji u izvješću.
Prije nekoliko tjedana započelo se s cijepljenjem protiv virusa H1N1 u brojnim europskim zemljama kako bi se spriječila pandemija koju je u lipnju ove godine proglasila Svjetska zdravstvena organizacija.
Druga osoba preminula od svinjske gripe u Sloveniji
Tekst: Z.J.
Foto: AFP
U SVEUČILIŠNOM kliničkom centru u Ljubljani danas je od posljedica svinjske gripe preminuo 50-godišnji muškarac. Druga je to žrtva ove bolesti u Sloveniji. Trenutno se u toj bolnici na liječenju od svinjske gripe nalazi sedmero djece i četvero odraslih pacijenata međđu kojima i jedna trudnica, prenosi 24Ur.
Prema riječima stručne ravnateljice bolnice u Ljubljani, 37-godišnja trudnica je smještena u jedinicu intenzivne njege. Predstojnik infekcijske klinike je naglasio da je to treća trudnica koja je smještena u ljubljanskoj bolnici, a da su prve dvije otpuštene kući.
Karadžić bez prava žalbe na branitelja
Tekst: V.Š.
Foto: AFP
HAŠKI SUD je u ponedjeljak donio odluku kojom Radovanu Karadžiću ne dopušta žalbu na odluku kojom mu je Sudsko vijeće dodijelilo branitelja.
Vijeće predsjedavajućeg O-Gon-Kwona odbacilo je "nejasne i nedovoljne razloge koje je Karadžić naveo za ulaganje žalbe", pišu srpski mediji.
Sud je prošloga tjedna imenovao odvjetnika Richarda Harveyja na mjesto Karadžićevog branitelja. On bi trebao potpuno preuzeti zastupanje Karadžića u slučaju da se ovaj ne pojavi u sudnici na nastavku suđenja zakazanog za 1. ožujka iduće godine.
Karadžiću branitelj dodijeljen zbog odbijanja sudjelovanja u sudskom postupku
Sudsko vijeće je ranije ovoga mjeseca utvrdilo je da je optuženi Karadžić u značajnoj mjeri i ustrajno opstruirao ekspeditivno vođenje sudskog postupka odbijanjem sudjelovanja do trenutka kada bi sam procijenio da je spreman, te mu je vijeće zato odlučilo dodijeliti branitelja po službenoj dužnosti.
Radovan Karadžić je optužen da je između 1992. i 1995. godine počinio zločin s ciljem osiguravanja kontrole na područjima BiH koja su bila proglašena dijelom tzv. Republike Srpske i značajno smanjio tamošnje nesrpsko stanovništvo.
Zbog ostvarivanja takvog cilja Karadžić i ostali počinili su zločine kako bi natjerali nesrbe da napuste navedena područja, prognali one koji to nisu željeli učiniti, a ostale ubili, stoji u optužnici prema kojoj je Karadžić optužen i za ubojstvo oko 8000 Bošnjaka - odraslih i dječaka u Srebrenici 1995. godine.
Također ga se tereti za genocid, kažnjavanja, nehumana djela i ostale zločine kada su snage pod njegovim zapovjedništvom ubile nesrbe tokom i nakon napada na gradove širom BiH, zatim da je zarobio hiljade nesrba i prebacivao ih u logore gdje su njegovi vojnici po njegovoj zapovjedi ubijali, mučili i seksualno zlostavljali zatvorenike.
U optužnici stoji i da je Karadžić odgovoran za bombardiranje i snajpersko gađanje civila u Sarajevu koje je dovelo do ubojstva i ranjavanja hiljada osoba, uključujući i žene i djecu. Uhapšen je u srpnju 2008. godine.
Britanski vojnik o američkim kolegama: Oni su kao Marsovci
Tekst: Z.J.
Foto: AFP
PREMA tajnom dokumentu britanske vlade koji je procurio u javnost, među britanskim vojnim oficirima i njihovim američkim saveznicima u Iraku postoji duboko neprijateljstvo. Visoki britanski oficir u Iraku, J.K.Tanner je svoje američke kolege opisao kao "skupinu Marsovaca" za koje je dijalog "znanstvena fantastika", prenosi Telegraph.
Tanner naglašava da je britanska vojska osjetila "iznimne probleme prilikom pokušaja suradnje s američkom vojskom i civilnim organizacijama koje su dijelom svojom arogancijom, a dijelom birokracijom željele funkcionirati samo na jedan način: američki!"
"Tek sad razumijem da sam Europljanin, a ne Amerikanac. Puno nam je lakše surađivati s europskim i arapskim kolegama nego s Amerikancima. Europljani se uvijek uspiju dogovoriti, a Amerikancima je dogovor nepoznanica. Rasprava s njima je poput odnosa s Marsovcima", dodaje Tanner.
Njegov nadređeni, glavni zapovjednik britanske vojske u Afganistanu, general-bojnik Andrew Stewart je u izvještaju naveo kako je "puno vremena proveo izbjegavajući naredbe svojih (američkih) nadređenih. General je najmanje jednom odbio izvršiti naredbu, što je dovelo do toga da su britanskoga ambasadora u Washingtonu, Davida Manninga zvali iz Statea Departmenta te mu uručili diplomatski ukor, jednak onome kakav se daje "problematičnom zemljama" poput Zimbabvea ili Sudana.
Glavni naglasak u tajnome britanskom dokumentu je na tome što, kako to opisuje Stewart, Amerikanci svemu pristupaju vojno, a Britanci pregovarački.
Najveća srpska vojna baza izgrađena na samoj granici s Kosovom
Tekst: Z.J.
Foto: Predsednik.rs
NA GRANICI s Kosovom Srbija je otvorila najveću i najmoderniju vojnu bazu u državi koji se odgovor lokalnoj albanskoj politici koja upozorava na nepotrebnu militarizaciju toga područja. Svečanom otvaranju vojne baze Jug koje se nalazi na brdu udaljenom pet kilometara od Bujanovca te samo nekoliko kilometara od granice s Kosovom, nazočio je srpski politički vrh.
Granica s Kosovom je za Beograd, unatoč jednostranom proglašenju neovisnosti s kosovske strane u februaru, i dalje administrativna granična crta, a ne državna granica. Od novootvorene baze Jug je granica s Makedonijom udaljena 30, a granica s Bugarskom 90 kilometara, prenose tamošnji mediji.
Albanci protiv baze
Srbija je vojnu bazu Jug počela graditi prije šest godina. Površina na kojoj se baza prostire iznosi 35 hektara i u njoj će biti oko 1.000 vojnika. U njezinu izgradnju je uloženo oko 20 milijuna eura. Prema postojećem nacrtu, baza će se još proširivati na ukupnu površinu od 65 hektara.
Ragmu Mustafa, gradonačelnik Preševa u izjavi za RSE kaže da se ovoj ideji protivi od samog početka kada je prije šest godina, donesena odluka o izgradnji tog vojnog kompleksa.
"To je apsolutno nepotrebno jer ovdje više nitko ne misli na oružane sukobe. Ovdje sada mislimo o ulasku u EU i zašto bi nam sada u ovom stoljeću bilo potrebno graditi baze za oružane sukobe", kaže Mustafa.
