SVAKA analiza planova Rusije za sve izgledniju invaziju na Ukrajinu i mogućeg zapadnog, odnosno europskog odgovora na nju nepotpuna je bez jednog ključnog aspekta, koji se može sažeti u sljedećoj rečenici: gotovo 47% uvoza plina u Europsku uniju došlo je prošle godine iz Rusije, prema podacima Eurostata. 

Iako taj udio znatno varira iz godine u godinu (2020. je iznosio manje od 30%, 2018. gotovo 50%, a 2017. 39%), jasno je da je europska ovisnost o ruskom plinu izuzetno snažna i da, barem zasad, podaci ne pokazuju nikakav silazni trend.

Kad je riječ o sankcijama kojima su zapadni lideri opetovano prijetili Rusiji posljednjih tjedana u slučaju agresije na Ukrajinu, upravo se njen izvoz energije, prvenstveno plina, nameće kao meta koja bi najviše zaboljela Putina, odnosno ruski proračun i prihode njenih energetskih giganata poput Gazproma.

No takve sankcije su dvosjekli mač iz razloga koje gotovo da ne treba objašnjavati - da EU zaista zabrani uvoz ruskog plina, opskrba plinom bi joj se praktički prepolovila preko noći, i to usred zimske sezone grijanja.

Cijene plina već su skočile na rekordne razine, prije svega zbog znatnog smanjenja ruske isporuke plina na europsko tržište, a Njemačka je već zaprijetila odgodom puštanja plinovoda Sjeverni tok 2 do daljnjega u slučaju ruske agresije na Ukrajinu. Šok na tržištu plina osjetio bi se ne samo u Europi već diljem svijeta, među ostalim i zato što bi tvornice u Europi i Aziji koje koriste plin prešle na naftu, što bi napuhalo cijenu tog energenta.

"Pustit ćemo ih da se smrznu ove zime"

Ni Putinove ucjene Europe isporukom plina, naravno, nisu od jučer, a mnogi analitičari smatraju da je Rusija ove zime namjerno smanjila isporuku plina na europsko tržište kako bi izvršila pritisak na EU. Uvoz plina iz Rusije u EU smanjio se za 38% u razdoblju od augusta do prosinca u odnosu na isto razdoblje 2018.

"Odlučili smo: pustit ćemo ih da se smrznu ove zime, a zatim će postati razgovorljiviji i neće inzistirati na brzom napuštanju plina. Ulozi su vrlo visoki", sumirao je još u oktobaru rusku strategiju Mihail I. Krutihin, energetski analitičar u konzultantskoj kući RusEnergy.

>> Cijene plina lete u nebo, a Putin ima ponudu koju Europa ne može odbiti

A sam Putin je u prosincu zajedljivo odgovorio na sve učestalije optužbe da Rusija ciljano smanjuje opskrbu plina u EU kao sredstvo geopolitičkog pritiska povezanog s eskalacijom tenzija oko Ukrajine. Nepošteno je kriviti Moskvu za rekordno visoke cijene plina, koje su od početka 2021. narasle za više od 400%, jer Gazprom poštuje svoje dobavne obveze prema Europi, koja je sama stvorila plinski problem, pa neka ga i sama riješi, odvratio je Putin. 

Bloomberg je ranije ovog mjeseca, pozivajući se na insajderske izvore, izvijestio kako su neke europske zemlje vrlo zabrinute zbog posljedica najavljivanih sankcija Rusiji po njih te da to stvara ozbiljan rizik od raskola SAD-a i njegovih europskih saveznika u pogledu strogosti takvih sankcija.

Njemačka kao najslabija karika u odgovoru Europe Rusiji

Europljani su, kako navodi Bloomberg, između ostalog zabrinuti upravo zbog moguće odmazde Rusije na zapadne sankcije smanjenjem ili prekidom isporuke plina kontinentu koji već prolazi kroz energetsku krizu. Zbog toga, ali i zbog generalnog razilaženja u stavu i odnosu prema Rusiji, koji se u posljednje vrijeme najbolje očitovao na primjeru Njemačke, upitno je hoće li EU postići konsenzus svih 27 članica koji je potreban za nametanje novih sankcija Rusiji. 

Jedan bivši američki dužnosnik rekao je za Bloomberg da je glavna točka spoticanja upravo Sjeverni tok 2, odnosno njegovo uključivanje u eventualne sankcije. Iako je ovaj plinovod dug 1200 km koji su zajednički izgradile ruske i njemačke tvrtke i koji ide iz Rusije do sjeveroistoka Njemačke Baltičkim morem, dovršen još u rujnu, još nije počeo s radom, budući da još uvijek čeka regulatorna odobrenja iz Berlina i Bruxellesa.

Njemačka, koja je u velikoj mjeri ovisna o ruskom plinu, često je na meti kritika da nije odlučna u naporima za odvraćanje ruskog napada. Ipak, njemačka ministrica vanjskih poslova iz redova Zelenih, Annalena Baerbock, sugerirala je da je njena vlada spremna blokirati pokretanje Sjevernog toka 2 do daljnjega kao odgovor na rusku agresiju.

"Ako se energija koristi kao oružje, to također ima posljedice za sve projekte energetske infrastrukture, kojima očito pripada Sjeverni tok 2", rekla je Baerbock, čija se stranka - za razliku od drugih vladajućih njemačkih stranaka - i otprije protivila ovom kontroverznom projektu plinovoda koji će dodatno osnažiti njemačku i europsku ovisnost o ruskom plinu, na što upozoravaju i Kijev i Washington.

Hoće li Njemačka zaustaviti Sjeverni tok 2?

I njen šef, kancelar Olaf Scholz signalizirao je prošlog tjedna da bi Berlin mogao uključiti obustavu Sjevernog toka 2 u sankcije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je pak, nakon sastanka s Baerbock u Moskvi, komentirao kako bi ovaj plinovod doprinio i njemačkoj i europskoj energetskoj sigurnosti, obrušivši se na "kontraproduktivnost pokušaja politiziranja ovog projekta". 

Baerbock je, s druge strane, nakon tog sastanka poručila da Berlin ustraje na obrani temeljnih vrijednosti, čak i ako za to mora platiti visoku ekonomsku cijenu u slučaju ruske invazije na Ukrajinu. Hoće li tako zaista i biti, ostaje za vidjeti. I Lavrovljev zamjenik Sergej Rjabkov u prosincu je, uz negiranje da Rusija uopće planira napasti Ukrajinu, optužio Zapad da koristi Sjeverni tok 2 kao "adut za pregovore" i sredstvo pritiska na Moskvu.

“Njih nije briga koliko su visoke cijene plina u Europi. Spremni su plaćati iz svog džepa, pokazujući svoju atlantsku solidarnost u borbi protiv Moskve", poručio je Rjabkov Berlinu i Bruxellesu.

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg rekao je da sve opcije trebaju biti na stolu u pogledu sankcioniranja Rusije ako se ona odluči za napad, ali je izrazio rezerve u pogledu eventualnih sankcija protiv plinovoda Sjeverni tok 2, koji izravno povezuje Rusiju s Njemačkom ispod Baltičkog mora.

“Sjeverni tok 2 nije operativan i stoga sankcioniranje nečega što nije operativno ne bi bila vjerodostojna prijetnja”, zaključio je Schalenberg, čija je zemlje također u velikoj mjeri ovisna o ruskom plinu.

Graf: US Energy Information Administration/Wikipedia

>> Strah od ruske invazije raste iz dana u dan. Što bi ona značila za EU i Hrvatsku?

Osim plina, iz Rusije dolazi i otprilike 25% nafte u EU, a čak 37% ukupne trgovinske razmjene Rusije sa svijetom otpada upravo na EU. 

"Opipljiva podjela između zapadne i istočne Europe"

Zbog svega navedenog mnogi su analitičari skeptični oko mogućnosti da bi EU mogla odgovoriti sankcijama na ruski izvoz plina i nafte. Jedan od njih je i Dimitrij Alperovič, rusko-američki suosnivač cyber-sigurnosne tvrtke CrowdStrike, koji je na Twitteru prošlog mjeseca konstatirao da su "male šanse da će biti ekonomskih sankcija na fosilna goriva", budući da je "Europa potpuno ovisna o ruskom plinu, a čak i SAD trenutno uvozi rusku naftu".

"Iako bi sankcije naftnoj i plinskoj industriji mogle biti razorne za Rusiju ekonomski, nema izgleda da će se one dogoditi sada - s Europom koja se smrzava usred hladne zime i inflacijom u SAD-u", zaključio je Alperovič.

Podjela između istoka i zapada "definitivno je opipljiva, a mnogi zapadni Europljani već dugo umanjuju rusku prijetnju", primjećuje i Cathryn ClĂĽver Ashbrook, direktorica njemačkog Vijeća za vanjske odnose, za Washington Post. Pritom nije slučajno da su socijaldemokrati njemačkog kancelara Scholza tradicionalno Rusiji najnaklonjenija stranka u možda i najnaklonjenijoj zemlji EU, što mnogi pripisuju upravo dubokoj povezanosti njemačke ekonomije s ruskim energetskim gigantima poput Gazproma. 

Analitičari također predviđaju da bi rat u Ukrajini mogao donijeti energetsku krizu, s velikim skokom cijena, pogotovo u slučaju najavljenih sankcija.

Cijene plina mogle bi dramatično skočiti

William Jackson, glavni ekonomist za nova tržišta u nastajanju u tvrtki za istraživanje tržišta Capital Economics, ističe da je Europa u vrlo nezahvalnoj poziciji jer su, osim visokih cijena na tržištu, njene zalihe plina trenutno rekordno niske.

"Kad bi se uvele sankcije na ruski izvoz energije ili kad bi Rusija koristila izvoz plina kao sredstvo pritiska, europske bi cijene prirodnog plina vjerojatno skočile", zaključio je Jackson za CNBC. Cijene bi mogle nadmašiti 225 eura po MWh-u plina koje smo vidjeli krajem prošle godine, dodaje Jackson i upozorava da bi "neke države koje su jako ovisne o ruskom plinu, osobito u istočnoj Europi, mogle biti prisiljene na uvođenje redukcija".

Sumnju u rusku manipulaciju europskim energetskim tržištem izazvala je i bizarna vijest prošlog mjeseca. Naime, plin koji ruski Gazprom plinovodom Jamal-Europa inače doprema iz ruske arktičke regije Jamal preko Bjelorusije i Poljske za Njemačku, počeo je lani odjednom teći suprotnim smjerom, sa zapada na istok, a u prosincu je takav obrnuti tok trajao najmanje tjedan dana.

Gazprom je objavio da nema nikakvih narudžbi iz Europe za ovaj plinovod u februaru, kao i da je njihov izvoz pao za čak 41% u odnosu na prošli januar, prenosi Reuters. Naime, dugoročni poljsko-ruski ugovor o tranzitu plina istekao je sredinom svibnja prošle godine i Gazprom otada rezervira tranzitni kapacitet samo kratkoročno. Rusija sve pripisuje špekulacijama njemačkih kompanija.

U svakom slučaju, mogućnost koju treba uzeti u obzir je da u rusko-ukrajinskoj krizi Putin nije taj koji blefira gomilanjem snaga uz granicu - već da je, naprotiv, Putin taj koji je prepoznao europski blef u njihovoj prijetnji najoštrijim sankcijama dosad.