SNIMKE bijesnih Londončana koji su jutros dočekali bivšeg gradonačelnika Borisa Johnsona, pobornika Brexita, obišle su svijet.
Gomila od nekoliko stotina ljudi odjevenih u odijela dočekala je Johnsona ispred njegove kuće jutros nakon objave rezultata referenduma. Urlali su na njega i brutalno ga izvrijeđali. Vikali su mu "smeće" i "rasističko smeće".
Johnson je uz pomoć policije uspio pobjeći rulji, a bijesni Londončani nastavili su trčati za njegovim automobilom.
Brexit u jednom danu koštao Britaniju više od 120 milijardi funti
Brexit u jednom danu koštao Britaniju više od 120 milijardi funti
Foto: FAH
CIJENE dionica na londonskoj burzi, kao i tečaj britanske funte, padaju neočekivanom brzinom. Objava rezultata referenduma i odluke o napuštanju Europske unije dala je potrebni znak za tržišnu aktivnost, koje čitav dan ne nedostaje.
Stotinu najvećih kompanija u Velikoj Britaniji izgubilo je 120 milijardi funti od otvaranja trgovanja na londonskoj burzi. Indeks FTSE 100, u kojem se nalazi spomenutih stotinu najvećih i najstabilnijih kompanija u Ujedinjenom Kraljevstvu, izgubio je oko 8 posto. Taj gubitak najveći je otkako je svijet potresla recesija prije nekoliko godina.
Banke i građevinske kompanije su najgore prošle. Primjerice, Barclays je izgubio 22% vrijednosti, a građevinska firma Travis Perkins izgubila je gotovo polovicu vrijednosti.
Drugi indeks londonske burze, FTSE 250, koji broji 250 kompanija, od kojih je većina u britanskom vlasništvu, zabilježio je najveći gubitak u povijesti. FTSE 250 smatra se referentnim okvirom za britanske tvrtke, a izgubio je 11,4% vrijednosti nakon objave rezultata referenduma, piše Independent.
Pesimizam na sve strane
Richard Buxton, šef Old Mutual Global Investorsa, ima iznimno pesimistična očekivanja. "Vjerujemo da će domaće kompanije, koje većinom posluju na domaćem tržištu, biti najgore pogođene", rekao je Buxton. Velike multinacionalne kompanije mogle bi ipak malo bolje proći, a Buxton očekuje da će im ići na ruku nizak tečaj funte.
Za razliku od dionica, cijena zlata na svjetskim tržištima raste. Zlato je dostiglo najvišu cijenu od ožujka 2014. godine i kreće se iznad 1.300 dolara po unci, odnosno oko 42 dolara po gramu.
Oštar pad funte
Odmah nakon objave rezultata, tečaj britanske funte počeo je padati i do jutra je pao na 1,33 dolar za funtu. Funta je pala na najniže razine od sredine osamdesetih, analitičari očekuju da će dodatno padati. Očekivanja su da će se do kraja godine euro i funta gotovo izjednačiti, dok je sada euro za gotovo četvrtinu slabiji od funte.
Engleska centralna banka najavila je mjere stabilizacije, a prema riječima Marka Carneya, guvernera Bank of England, spremni su pustiti 250 milijardi funti u opticaj kako bi vratili likvidnost financijskim tržištima.
Pad cijene nafte
Cijena nafte također je u padu. Sirova nafta iz Sjevernog Mora pala je oko 5% na 48 dolara po barelu. "Nesigurnosti na tržištima Ujedinjenog Kraljevstva, Europske unije, ali i svijeta prvo će oslabiti cijene robe. Zaustavit će se porast cijena nafte, a očekujemo da će nesigurnosti srušiti cijene nafte ispod 40 dolara po barelu", rekao je Sebastien Marlier, urednik u Economist Intelligent Unit.
Irski čelnici odbacuju ideju referenduma o ujedinjenju
Irski čelnici odbacuju ideju referenduma o ujedinjenju
Foto: 123rf
IRSKI i sjevernoirski čelnici su odbacili poziv Sinn Feina o organiziranju referenduma o ujedinjenju otoka nakon odluke Britanaca da izađu iz Europske unije.
Irski premijer Enda Kenny je ocijenio da sada postoje puno hitniji problemi.
Prema irskim medijima, parlament, koji je trenutačno na odmoru, bit će pozvan na hitan sastanak u ponedjeljak zbog britanske odluke da napusti EU.
Premijerka Sjeverne Irske Arlene Foster je također odbacila ideju takvog referenduma.
Sjevrna Irska, koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva, je većinom glasala za ostanak u EU, suprotno od Ujedinjenog Kraljevstva u cjelini. Taj rezultat je naveo Sinn Fein da traži održavanje referenduma ujedinjenja.
Mogućnost referenduma se predviđa mirovnim sporazumima iz 1998., kojima je okončan više desetljeća dug oružani sukob republikanaca i unionista. Za referendum je potrebna podrška većine stanovnika, što ovog puta nije slučaj, rekla je Foster.
Katastrofalne oluje i poplave zahvatile istok SAD-a, poginulo najmanje 14 osoba
Katastrofalne oluje i poplave zahvatile istok SAD-a, poginulo najmanje 14 osoba
Foto: FAH
U POPLAVAMA nakon jakih oluja i proloma oblaka poginulo je 14 osoba u Zapadnoj Virginiji, na istoku Sjedinjenih Država, objavio je u petak guverner te savezne države.
"Za sada je potvrđena smrt 14 osoba", rekao je guverner Earl Ray Tomblin na konferenciji za novinare.
Tomblin je rekao da je i dalje najveći problem visoki vodostaj koji je već izazvao velike materijalne štete u najmanje 6 okruga, dok je više od 1000 kuća teško oštećeno, među kojima je nekoliko domova za umirovljenike.
Oko 66.000 kuća je ostalo bez električne energije ili plina i 60 cesta je zatvoreno zbog pada stabala. Otvoreno je 17 prihvatnih centara.
Čini se da se oluje udaljavaju, ali je guverner upozorio na mogućnost novih oborina.
Britanci koji su glasali za Brexit se kaju: "Vjerovao sam lažima političara, ukrali su moj glas"
Britanci koji su glasali za Brexit se kaju: "Vjerovao sam lažima političara, ukrali su moj glas"
Ilustracija: Hina
NEKI Britanci koji su glasali za izlazak iz EU duboko žale zbog svoje odluke jer ni sami nisu vjerovali u ovakav ishod.
Za Brexit je glasalo više od 17,4 milijuna Britanaca, dok je za ostanak u Europskoj uniji glasalo 16 milijuna.
Mnogi od onih koji su glasali za napuštanje Unije javno su progovorili kako ih je šokirao rezultat referenduma jer nisu vjerovali kako će njihovi glasovi zaista biti važni.
"Mislio sam da moj glas nije bitan jer sam bio uvjeren kako ćemo ostati u EU. Ostavka Davida Camerona me zatekla. Čini mi se da će period neizvjesnosti u sljedećih nekoliko mjeseci biti puno gori nego što se najavljivalo", kazao je Adam iz Manchestera za BBC News.
Mandy je također glasala za izlazak iz EU, a sada kaže kako je razočarana rezultatima.
"Iako sam glasala da izađemo tek sam jutros shvatila što će biti naša stvarnost. Kad bih mogla ponovno glasati, glasala bi za ostanak", kaže Mandy.
Mnogi glasači su na Twitteru izrazili žaljenje zbog svoje odluke.
"Glasao sam za Brexit jer sam vjerovao u laži političara i sada za tim žalim više od ičega. Opljačkali su me za moj glas", komentar je jednog Britanca.
Francuski ministar vanjskih poslova: "Pariz i Berlin će ponuditi rješenja za učinkovitiju EU"
Francuski ministar vanjskih poslova: "Pariz i Berlin će ponuditi rješenja za učinkovitiju EU"
Foto: FAH
PARIZ i Berlin će drugim europskim zemljama ponuditi rješenja za "učinkovitiju" EU bez ustavnih ispada, izjavio je u petak za agenciju France presse francuski ministar vanjskih poslova Jean-Marc Ayrault, nakon što su se Britanci izjasnili za izlazak iz Europske unije (EU).
Socijalilstički ministar je objasnio da o tome razgovara s njemačkim socijal-demokratskim kolegom Frank-Walter Steinmeierom čim je stupio na funkciju, u februaru, puno prije četvrtka kada su Britanci izglasovali izlazak iz EU.
"Naša razmišljanja podastiremo predsjedniku Francoisu Hollandeu i kancelarki Angeli Merkel", dodao je. Dvojica čelnika se trebaju satati u ponedjeljak u Berlinu s talijanskim premijerom Matteom Renzijem na razgovorima o njihovom stajalištu nakon britanskog referenduma.
"Potrebna je francusko-njemačka usklađenost", nastavio je Ayrault. "Ako se nećemo dogovoriti, nećemo moći ponuditi uspješne prijedloge za raspavu".
On je naglasio važnost "konkretnih rješenja" u EU, "kako bi se poboljšalo naše djelovanje bez pokretanja velikih zahvata".
Nekoliko izvora je posljednjih tjedana spomenulo da se razmatra francusko-njemačka inicijativa. Pariz drži da se Europa treba usredotočiti na bitno, rekao je petak Francois Hollande.
Jean-Marc Ayrault je spomenuo "Europsku strategiju na razini obrane" i mogućnost usporavanja plana predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera kojem je cilj pokretanje rasta u Europi i financiranja koje bi osigurala EU u visini od 21 milijardu eura.
Šefovi francuske i njemačke diplomacije će u subotu u Berlinu razmijeniti stajališta s kolegama iz drugih zemalja utemeljiteljica EU (Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg), a "zatim će malo pomalo širiti krug", rekao je Jean-Marc Ayrault.
Foreign Policy: Korijeni Brexita leže duboko u prošlosti Britanije
Foreign Policy: Korijeni Brexita leže duboko u prošlosti Britanije
Foto: FAH
BRITANSKI glas za izlazak iz Europske unije šokirao je svijet, no dublji pogled u prošlost govori da to nije iznenađenje i budući će povjesničari ocijeniti da je takav ishod bio neizbježiv, piše u petak američki portal Foreign Policy predviđajući da će Britanija dogovoriti nove odnose sa susjedima i svijetom te kao i mnogo puta u prošlosti preživjeti unutarnje podjele.
U više od 1400 godina dokumentirane povijesti Britanije, a to su tri četvrtine njezine ukupne povijesti do danas, Britanija je bila dio šireg europskog entiteta s kojim je bila tijesno povezana i u čijim je ratovima sudjelovala.
Prva velika promjena dogodila se početkom 15. stoljeća kada su Britance potisnuli Francuzi predvođeni Ivanom Orelanskom i pojavom europskih supersila, Španjolske u 16. stoljeću, Francuske u 17. i 18., te Njemačke u 19. stoljeću. Zbog toga je Britanija zauzela obrambeno stajalište nasuprot kontinentu. Nije pokušavala nametnuti se Europi kao hegemon već održavati je podijeljenom kako bi zaštitila britansku sigurnost i trgovinu, piše Robert Tombs, profesor povijesti na Sveučilištu Cambridge,.
Europa nasuprot Britanije vladarice mora
Druga velika povijesna promjena zbila se u 17. stoljeću kada britansko otočje postaje globalnije u trgovini i vezama s prekomorskim zemljama. Pomorske, trgovačke, konačno političke veze širile su se sve dalje izgrađujući "atlantsku naciju" u čijem je središtu Britanija.
Rasprava između zagovornika tješnjih veza s Europom i onih koji zastupaju nastavak "pomorske politike" vodi se neprestance već tri stoljeća. Tradicije i stajališta ugrađena u kulturu nekog naroda utječu, podsvjesno, na njegove odluke, piše portal i ocjenjuje da je povijesno nepovjerenje prema dominaciji (europskog) kontinenta i povijest Britanije kao pomorske sile nesvjesno potaknula brojne Britance da glasuju za Brexit.
Na ishod referenduma utjecali su i drugi čimbenici pa pristaše izlaska iz EU, a to su općenito stariji, slabije obrazovani i siromašniji ljudi smatraju da će se njihov glas snažnije čuti u državi koja ima već autonomiju u odnosu na Bruxelles.
No to nije prvi put da britanskom politikom dominiraju odnosi s Europom, piše autor i podsjeća da su prethodnici današnjih torijevaca bili zatočeni u londonskom Toweru, da je kancelar sir Thomas More 1535. glavom platio protivljenje odluci kralja Henrika VIII. da se odvoji od Rimokatoličke crkve. Nadalje, 30-ih godina zemlja je bila podijeljena između pacifista i zagovornika naoružavanja.
U usporedbi s prošlošću današnji se problemi čine bezopasnijima u odnosu primjerice na sukob između zagovornika slobodne trgovine i protekcionista 40-ih godina 19. stoljeća i s početka 20. stoljeća kada su se razilazili u tome treba li zaštititi domaću proizvodnju ili optirati za jeftini uvoz.
Nema političkih pobjednika, ali podjele ostaju
U oba slučaja konzervativna stranka bila je podijeljena i poražena. I današnji konzervativni vođa, premijer David Cameron pokušao je spriječiti Brexit i u petak je zbog neuspjeha najavio ostavku. Laburisti su mlako sudjelovali u kampanji, a liberalni demokrati bili su nevidljivi i upitno je tko će politički profitirati od Brexita, smatra autor.
Ukratko, kampanja je naštetila britanskoj politici i neće donijeti mir i pomirbu za razliku od referenduma iz 1975. kojim su Britanci glasovali za članstvo u EU.
Nije moguće ni kratkoročno ni dugoročno predvidjeti učinak Brexita na britanski politički sustav, piše portal i predviđa da će se podjele produbiti pa će zagovornici ostanka u EU vjerojatno za sve buduće političke, diplomatske i gospodarske teškoće kriviti Brexit. Pokušat će spriječiti 'razvod' od Europske unije i teško da će se otvorena srca uključiti u napore da Brexit učine uspješnom pričom.
"Iza tradicionalne fasade političkog života Britance muče stare podjele, po klasnoj, kulturnoj, povijesnoj te liniji lojalnosti. Obično su te podjele prikrivene ili barem kontrolirane političkom uljudnošću i jakom dozom javne apatije. No sada su mačevi isukani", zaključuje.
