PAPA Franjo u ponedjeljak će prvi put u privatnu audijenciju primiti ruskoga predsjednika Vladimira Putina, a razgovarat će se o odnosima između katolika i pravoslavnih vjernika te o stanju na Bliskom istoku.
Putin se s Ivanom Pavlom II. sastao 2000. i 2003., a s Benediktom XVI. 2007. Predsjednik Rusije Vatikan će posjetiti u ponedjeljak poslijepodne, u sklopu posjeta Italiji koji će trajati do utorka.
Ruski mediji prenosi kako ruska strana izražava zadovoljstvo što su se veze između Katoličke crkve i Pravoslavne crkve aktivirale kada je riječ o međusobnom približavanju. Također se spominje "posebna pozornost koja se posvećuje kršćanskim manjinama na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku".
Moskva otvoreno izražava zadovoljstvo što je papa Franjo "pokrenuo kampanju protiv vojnog rješenja kada je posrijedi rješenje sirijskoga pitanja". Naime, u rujnu je Papa uputio pismu Putinu - predsjedavajućem grupe G20, tražeći od njega da se angažira na međunarodnom političkom rješenje za spomenuto pitanje bez strane intervencije.
Vatikan i Rusija odlučili su 2009. uspostaviti pune diplomatske odnose. Nakon pada komunizma, uslijedio je dugi proces približavanja i izmirenja, koje su tada snažno potaknuli predsjednik Mihail Gorbačov i poljski papa Ivan Pavao.
Masovni prosvjedi u Kijevu: Ukrajinci žele u EU što prije
Screenshot i video: BBC (YouTube)
PROEUROPSKA oporba organizirala je u nedjelju u Kijevu najveće prosvjede nakon Narančaste revolucije 2004. kojima traže od vlade da potpiše Sporazum o pridruživanju s EU-om, a tokom skupa zabilježeni su manji sukobi.
Stotine protestanata su se pokušale probiti do zgrade vlade u Kijevu, nakon prosvjeda na kojima se okupilo više desetaka hiljada sudionika na Trgu neovisnosti. Policija ih je uspjela zaustaviti koristeći se suzavcem i palicama, javlja AFP.
Oporba je pozvala na manifestacije protiv iznenadne odluke predsjednika Viktora Janukoviča koji je pod pritiskom Moskve odbio potpisati povijesni sporazum jačanja veza te bivše sovjetske republike i EU-a, tvrde protivnici režima, dok Kijev naglašava da je ta odluka donijeta iz gospodarskih razloga.
Na prosvjednoj manifestaciji zbog odluke Ukrajine da ne potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om okupilo se 23.000 ljudi, prema podacima policije, dok organizatori tvrde da ih je bilo 100.000.
To je bio daleko najveći skup u Kijevu nakon Narančaste revolucije prije devet godina, koja je doveo do poništenja Janukovičeva izbora u predsjedništvo, kada se on proglasio pobjednikom izbora.
Policija nije nikoga privela, jedino je štitila ulaze u zgrade vlade i predsjedništvo.
Prosvjednici su tražili ostavku predsjednika Janukoviča i oslobađanje bivše premijerke Julije Timošenko iz zatvora.
U Ženevi postignut dogovor o iranskom nuklearnom programu
Foto: Gulliver image/Getty images
NAKON četiri dana napornih pregovora o iranskom nuklearnom programu svjetske velesile i Iran uspjeli su se u noći na nedjelju u Ženevi dogovoriti, pružajući nadu u izlazak iz krize koja traje već više od deset godina.
Nakon višesatne blokade koju je potaknulo "pravo" Irana na obogaćivanje uranija, na kraju je ipak objavljena informacija da je dogovor postignut.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif ocijenio je da je riječ o "važnom uspjehu, koji je ipak tek prvi korak". "Ustanovili smo zajedničko povjerenstvo koje će nadgledati provedbu našeg dogovora. Nadam se da će dvije strane moći napredovati i tako obnoviti povjerenje", rekao je na tiskovnoj konferenciji.
Obama: U vezi s tim pitanjem još postoje goleme teškoće
Američki predsjednik Barack Obama nazvao je u subotu prijelazni dogovor s Iranom "prvom važnom etapom", istaknuvši ipak da u vezi s tim pitanjem još postoje "goleme teškoće". U svečanom govoru u Bijeloj kući Obama je usto rekao da je on "spriječio očito napredovanje" Islamske Republike prema atomskoj bombi.
"Novim provjerama će se omogućiti širok pristup iranskoj nuklearnoj opremi a međunarodnoj zajednici će se omogućiti da provjeri poštuje li Iran svoje obveze", obećao je američki predsjednik. "S naše pak strane, SAD i njegovi saveznici dogovorili su se da će Iranu odobriti umjereno ublažavanje (sankcija), nastavljajući provoditi one najstrože", kazao je.
Američki državni tajnik John Kerry rekao je novinarima da će nakon ovog dogovora "svijet, Izrael i naši partneri u regiji biti sigurniji". "Taj cjelokupan dogovor omogućit će da svijet bude sigurniji da Izrael bude sigurniji i da naši partneri u regiji budu sigurniji", kazao je. "U prvoj etapi se ne spominje da Iran ima pravo na obogaćivanje, bez obzira što se o tome kaže u nekim komentarima i tumačenjima", dodao je Kerry.
Ashton pozdravlja dogovor
Šefica europske diplomacije Catherine Ashton, okružena ministrima koji su sudjelovali na pregovorima o iranskom nuklearnom programu, pročitala je u nedjelju u Ženevi zajedničku izjavu kojom je objavila kako je postignut "dogovor o akcijskom planu", ali po izjavama američkog i iranskog ministra nije jasno ima li Iran i dalje pravo na obogaćivanje uranija. "Došli smo do sporazuma o akcijskom planu", rekla je Ashton na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Referirajući se na sadržaj sporazuma o kojem nije željela govoriti u detalje, Ashton je rekla da su postignutim dogovorom sudionici konferencije pokušali "odgovoriti na strahove međunarodne zajednice i to učiniti na način kojim će se poštivati vlada i narod Irana".
Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle rekao je da je potpisani sporazum prijelomna točka i da su se zapadne zemlje približile svom cilju da "spriječe nuklearno naoružanje Irana". "Prvi smo puta postigli političko jedinstvo oko prvih ključnih koraka", rekao je Westerwelle, koji je pozvao da se iskoriste sljedeći mjeseci kako bi se izgradilo međusobno povjerenje te je zaželio "brzi nastavak pregovora u cilju postizanja konačnog sporazuma".
Francuski šef diplomacije Laurent Fabius pozdravio je dogovor, ocijenivši da je on "važan napredak za sigurnost i mir". "Taj sporazum potvrđuje pravo Irana na civilnu nuklearnu energiju, ali isključuje svaki pristup nuklearnom naoružanju", dodao je ministar, ocijenivši da Ženeva predstavlja "iznimno važnu prvu etapu".
Kina je također pozdravila prijelazni sporazum koji će "pomoći u očuvanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku", a Rusija je priopćila da sporazumom "nema gubitnika, samo ima dobitnika".
"Ne odustajemo od našeg prava na obogaćivanje koje se jasno mora priznati u tekstu dogovora"
Skupina 5+1 (Sjedinjene Države, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija i Njemačka) od srijede pregovaraju u Ženevi s Iranom nastojeći postići privremeni šestomjesečni dogovor koji bi jamčio miroljubivost iranskog nuklearnog programa u zamjenu za "ograničeno" ublažavanje sankcija kojima je izloženo iransko gospodarstvo.
Ministri šestorke u subotu su se pridružili pregovorima. Pregovori su u zadnjim satima zapeli oko pitanja "prava" Irana na obogaćivanje uranija. Iran želi da se njegovo pravo na obogaćivanje uranija izrijekom spomene u dogovoru o kojemu velesile vijećaju u Ženevi, rekao je tokom noći glavni iranski pregovarač Abbas Araqchi. "Ne odustajemo od našeg prava na obogaćivanje koje se jasno mora priznati u tekstu dogovora", rekao je iranskim medijima na tiskovnoj konferenciji.
Pravo na obogaćivanje uranija nije spomenuto u Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) kojega je Iran potpisnik. To je pitanje glavni razlog zabrinutosti zapadnih zemalja i Izraela koji se boje da bi uranij obogaćen do 20 posto Iran mogao upotrijebiti za dobivanje 90-postotnog uranija koji onda može koristiti u vojne svrhe, premda Teheran to niječe. Iran tvrdi da će taj uranij koristiti u istraživačke i u medicinske svrhe.
Osvrnuvši se na povijest tog spora Irana i međunarodne zajednice starog više od deset godina, britanski ministar vanjskih poslova William Hague istaknuo je pak "do koje mjere je taj program bio sakriven i rugao se međunarodnim ugovorima".
To pitanje koje je godinama čekalo na rješenje pomaknulo se pošto je u lipnju za predsjednika izabran Hassan Rohani koji je pokazao otvorenost prema Zapadu.
Etna se opet buni: Ovako to izgleda kad na Siciliji kamenje pada s neba
Screenshot i video: LiveLeak, YouTube
POSLJEDNJIH tjedana vulkan na Etna iznimno je aktivan, a novi niz spektakularnih erupcija dogodio se u subotu ujutro.
Erupcije za sada ne predstavljaju direktnu opasnost za naseljena područja, no vulkan izbacuje u zrak tone vulkanskog dima, prašine i stijena, prenosi Crometeo.
Zanimljive snimke dolaze iz gradića Giardini Naxos, sjeveroistočno od Etne. Tijekom subote nije padala kiša, ali su padali vulkansko kamenje i prašina koji su s nekoliko centimetara pokrili čitavo područje.
Više od 160 poginulih u borbama u okolici Damaska
Foto: Gulliver image/Getty images
NAJMANJE 160 boraca poginulo je na obje strane tokom posljednja dva dana u sukobima oporbenih snaga i sirijske vojske koji se vode istočno od Damaska, objavili su u nedjelju iz Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR).
Nakon nedavnih uspjeha vladinih snaga koje su blokirale opskrbu pobunjeničkih postrojbi južno od glavnog grada Sirije oporbene snage pokušavaju probiti blokadu, javlja SOHR. Akcija je počela u petak kad su stotine pobunjenika i džihadista napale položaje vojske.
Tijekom dosadašnjih borbi poginulo je najmanje 55 pobunjenika, sedam zapovjednika postrojbi, te još 41 pripadnik džihadističkih snaga Islamske države u Iraku i na Levantu, bliske Al Kaidi. Sirijska vojska izgubila je 36 vojnika a poginulo je i oko 30 pripadnika provladinih milicija.
Nakon što je u nedavnim borbama zauzela područja južno od glavnog grada, vojska Bašara al Asada sada se usredotočila na protjerivanje oporbenih snaga istočno i sjeverno od Damaska.
U ratu u Siriji koji traje duže od dvije i pol godine dosad je poginulo najmanje 120.000 ljudi.
Spremaju se na odvajanje od Velike Britanije: Škotska vlada u utorak predstavlja "bijelu knjigu" o nezavisnosti Škotske
Foto: Gulliver image/Getty images
ŠKOTSKA vlada predstavit će u utorak "bijelu knjigu" o nezavisnosti Škotske koju se nada proglasiti 24. ožujka 2016. ako na referendumu u rujnu sljedeće godine pobijedi "da".
Taj je datum nezavisnosti simboličan na više razina. Obilježava obljetnicu stupanja na tron Engleske i Irske Jakova VI., kralja Škotske, pod imenom Jakov I. To je ujedno i obljetnica potpisivanja Zakona o Uniji iz 1707.
U "bijeloj knjizi" na 670 stranica iznose se svi gospodarski i društveni aspekti njezina projekta nezavisne Škotske.
"Vodič za nezavisnu Škotsku najkompletniji i najdetaljniji je model ikad objavljen, ne samo u Škotskoj nego za bilo koju zemlju koja se pita o mogućoj nezavisnosti", piše u priopćenju objavljenom u nedjelju zamjenica škotskog premijera Nicola Sturgeon, otkrivajući glavne crte projekta.
Pristaše vladajuće Škotske nacionalne stranke predvođeni premijerom Alexom Salmondom namjeravaju provesti kampanju za "da". Laburisti i konzervativci žele da Škotska ostane unutar Ujedinjenog Kraljevstva.
"Naša poruka narodu Škotske je jasna: pročitajte ga, usporedite ga s bilo kojom alternativnom budućnosti za Škotsku i odlučite se"
Početkom studenoga najnovija ispitivanja javnog mnijenja govorila su da manje od trećine (29 posto) od 5,3 milijuna građana Škotske namjerava glasovati u korist nezavisnosti.
"Radi se o povijesnom dokumentu koji definira ekonomsku, društvenu i demokratsku situaciju u slučaju nezavisnosti", rekao je Nicola Sturgeon.
"Prikazuje financijske adute Škotske i detaljno iznosi kako ćemo postati nezavisni - pregovore, pripreme i sporazume koji će biti potrebni tokom prijelaznog razdoblja između referenduma u rujnu i datuma nezavisnosti 24. ožujka 2016.", istaknula je ona.
Vodič "pokazuje kako aduti nezavisnosti mogu koristiti pojedincima, obiteljima, zajednicama i čitavoj naciji i odgovara na niz detaljnih pitanja", ističe druga osoba škotske vlade.
Nicola Sturgeon inzistira na činjenici da je taj dokument u 10 poglavlja, objavljen u 20.000 primjeraka i raspoloživ na zahtjev u elektronskom obliku, sastavljen za javnost.
"Naša poruka narodu Škotske je jasna: pročitajte ga, usporedite ga s bilo kojom alternativnom budućnosti za Škotsku i odlučite se", piše ona.
Protivnici neovisnosti koje podržava britanski premijer David Cameron tvrde da je Škotska jača ako ostaje unutar Ujedinjenog Kraljevstva.
Berlusconi: Predsjednik bi mi trebao udijeliti oprost
Foto: Gulliver image/Getty images
BIVŠI talijanski premijer Silvio Berlusconi u subotu je na skupu mladeži svoje političke stranke Naprijed Italijo kazao kako smatra bi mu talijanski predsjednik trebao udijeliti oprost nakon presude za utaju poreza te da smatra kako bi njegovo izbacivanje iz parlamenta, o čemu bi Senat trebao odlučiti idućeg tjedna, predstavljalo "državni udar".
U srijedu će senat glasati o tomu hoće li 77-godišnji Berlusconi izgubiti svoje mjesto u parlamentu, nakon što ga je u augustu sud proglasio krivim zbog utaje poreza njegove medijske tvrtke Mediaset.
"Ljevičari ne smiju ni pomisliti da ćemo dopustiti da se ovaj državni udar nastavi bez našeg odgovora", rekao je on na skupu mladeži stranke Naprijed Italijo.
Očekuje se da parlament glasa protiv medijskog mogula. Berlusconi, koji je uvijek isticao kako je nevin, rekao je kako smatra da bi mu predsjednik Giorgio Napolitano trebao udijeliti oprost bez primjene uobičajene procedure. Talijanski predsjednik ranije je kazao kako je provedba uobičajenog postupka neophodna.
Milanski sud osudio je Berlusconija na četverogodišnji zatvor, što mu je poslije promijenjeno u jednogodišnji kućni ili društveno koristan rad. U gorljivom govoru održanom pred mladima Berlusconi je među ostalim kazao kako to što mu se "naredilo da čisti nužnike" u sklopu društveno korisnog rada ne izlaže samo njega, već i cijelu zemlju ismijavanju.
Bivši talijanski premijer dobio je i sedam godina zatvora za za spolne odnose s maloljetnicom.
