"Najveći problem Europske unije je društvena nejednakost"
Foto: Guliver Image / Getty Images
DRUŠTVENE nejednakosti bit će glavni izazov za buduće europske čelnike, koji bi trebali pronaći "novu paradigmu rasta" fokusiranu na društvo a ne gospodarski rast, zaključak je novog izvješća koje je za europske institucije pripremio think tank RAND Europe.
Nova paradigma rasta ono je čemu bi Europska unija trebala težiti kako bi se suočila s dugoročnim slabljenjem svoje gospodarske snage. Europske nacije trebale bi na prvo mjesto staviti zdravlje društava umjesto stvaranja bogatstva, osnovna je poruka izvješća pod nazivom "Europski društveni izazovi: Analiza globalnih društvenih trendova do 2030. i njihov utjecaj na EU", koje se temelji na mišljenjima 200-ak stručnjaka.
Prijetnja za socijalnu državu
"Europa će se morati pripremiti za nisku do jako nisku stopu rasta BDP-a. Zemlje poput Kine i Indije prestići će EU", rekao je glavni autor istraživanja Stijn Hoorens za europski informativni portal EurActiv.
To znači da bi socijalni standardi i socijalna država mogli pretrpjeti značajne udarce, po izvješću. "Prosječni dohotci, ali i obrazovanje, zdravstvena skrb i društvena uključivost u budućnosti neće biti nešto što se podrazumijeva", rekao je.
U čitavom nizu problema koji se očekuju ističe se jačanje nejednakosti. Dok se nejednakost među europskim državama smanjuje, unutar njih jača, zaključuje se u izvješću.
Od izbijanja globalne financijske i gospodarske krize, velik dio napora europskih institucija posvećen je suzbijanju njezinih posljedica. No, s dugoročnim društvenim promjenama teže se nositi i one su jedan od glavnih izazova u budućnosti.
Europa mora zaštititi svoje građane
Europske institucije fokusirale su se na rješenja koja se sastoje od jačanja solidarnosti među državama članicama ili zajedničkih programa za rješavanje zajedničkih problema.
"Malo je razloga za sumnju u konvergenciju između država članica EU-a. Premda države globalno konvergiraju, postoji i suprotan trend u europskim društvima", kazao je Hoorens.
Nakon europskih izbora u svibnju iduće godine bit će formirana nova Komisija, koja će dužnost preuzeti u studenome. Izvješće joj preporučuje neke osnovne smjernice, među ostalim ulaganje u građane i zaštitu najslabijih, pripremu nove paradigme rasta fokusirane na dobrobit građana ali ne na štetu poslovanja i prilagodbu javnog sektora i vladinih institucija 21. stoljeća.
"Općenito, naglašavamo potrebu za širom perspektivom od pukog promatranja rasta na razini proizvodnje. Društvene promjene idu dalje od toga", rekao je Hoorens.
Izvješće su naručile sve tri europske institucije i europska diplomatska služba. Ono je jedno u nizu izvješća o globalnim trendovima u idućih pet godina (2014. do 2019.) koja priprema Europski sustav za strateške i političke analize (ESPAS), istraživački institut pokrenut 2010. godine.
Italija prazni centar na Lampedusi: Dio migranata vraćaju u matične zemlje
Foto: Guliver Image / Getty Images
BROJ migranata koji stižu u Italiju utrostručio se u prošloj godini. Tako je zabilježeno 42 tisuće migranata, ponajviše iz Eritreje i Sirije. Jedan od kampova, onaj na Lampedusi, zamišljen je kao privremeni boravak za migrante, no ubrzo je postao dugoročni kamp.
Centar u Lampedusi trebao bi primiti najviše 850 osoba koje bi se nakon 48 sati trebale prebaciti u druge objekte. Nakon nekog vremena Lampedusa je pretvorena u dugoročni kamp u kojem migranti žive u pretrpanim i nehigijenskim uvjetima što je dovelo i do prosvjeda. Vlasti su zato odlučile su srediti stvari i dio migranta poslati u njihove matične zemlje, a dio njih preseliti u druge centre, javlja BBC.
U javnosti se pojavila snimka na kojoj goli migranti stoje na otvorenom i čekaju da ih se pošprica dezinfekcijskim sredstvom. Taj je potez naišao na val kritika te je prozvan "degradirajućim i nevrijednim civilizirane zemlje". Devet migranata u centru kraj Rima zašilo je svoje usne u znak protesta protiv "zatvorskih uvjeta".
Premijer Enrico Letta bio je šokiran nakon što je vidio fotografije te je najavio istragu.
Otkriven krivac za najveće izumiranje na Zemlji
Foto: Guliver Image / Getty Images
GLAVNI krivac za veliko izumiranje koje se dogodilo prije 252,28 milijuna godina su mnogobrojne vulkanske erupcije koje su prekrile drevni Sibir gustom lavom. Velike erupcije dogodile su se na prijelazu iz geološkog razdoblja perma u razdoblje trijas.
Ovi nalazi predstavljeni su nedavno na godišnjoj konferenciji American Geophysical Union, a izašli su i u časopisu Science. Nalaze su iznijeli Seth Burgess i Samuel Bowring s Massachusetts Institute of Technology (MIT).
"Možemo riješiti vremenski okvir erupcija u Sibiru i pokazati da je izlijevanje magme prethodilo početku masovnog izumiranja", izjavio je Seth Burgess s MIT-a.
Besky Ostin iz Live Sciencea kazao je kako su istraživači sada mogli, zahvaljujući računalnim modelima, detaljnim analizama i datiranja naslaga u stijenama, pronaći dovoljno dokaza da završe svoje istraživanje.
U permu su nestali svi trilobiti, 96 posto moruzgva i koralja, 59 posto školjaka, 98 posto puževa, 97 posto glavonožaca, amonita i dr. Nestalo je više od dvije trećine kopnenih vodozemaca, no katastrofu su dobro podnijeli neki rijetki organizmi poput kopnenih biljaka.
Znanstvenici su prošlih desetljeća za izumiranje krivili klimatske promjene, udare kometa, raspad superkontinenta te vulkane.
Burgess i kolege testirali su vulkanske stijene iz Sibira te morske stijene iz Meishana u Kini. Analizama je utvrđeno da su kineske stijene stare oko 251,94 milijuna godina s pogreškom od 37 hiljada godina. Vulkanske aktivnosti u Sibiru počele su prije otprilike 252,28 milijuna godina s mogućom pogreškom od otprilike 11 hiljada godina. U prilog teoriji idu i drugi dokazi poput kemijskih tragova iz stijena koji pokazuju da su u vrijeme izumiranja temperature porasle za 10 Celzijusa. Magma je spaljivanjem karbonata, stijena i ugljena u atmosferu poslala velike količine stakleničkih plinova, a kisele kiše na sjevernoj polutki bile su izuzetno kisele. Njihov pH bio je sličan pH limunovog soka.
Snažna prebožićna oluja u Velikoj Britaniji: Prometni kolaps i 150 hiljada domova bez struje
Video: YouTube (BBC)
VELIKA oluja zahvatila je Veliku Britaniju. Dvoje je ljudi poginulo u oluji, a još jedna žena vozeći u teškim vremenskim uvjetima. Neposredno prije Božića došlo je i do prometnog kolapsa.
Jučer je u oluji poginulo dvoje ljudi, muškarac u Cumbriji i žena u Gwyneddu. Još je jedna žena poginula u prometnoj nesreći koja je bila posljedica lošega vremena u Shropshireu.
BBC javlja da u Sjevernoj Irskoj i Škotskoj puše vjetar brzine do 145 kilometara na sat.
Oštećeni su brojne zgrade i kuće. Čak 150 hiljada domova u južnoj Engleskoj je bez električne energije. Kako javlja The Guardian, stanje u Engleskoj i Walesu je nešto mirnije, ali stupanj upozorenja na snažan vjetar dignut je u Škotskoj.
Zabilježen je potpuni željeznički kolaps. Neke kompanije uopće ne voze, dok neki vlakovi samo kasne. Središnje željezničko udruženje Network Rail zamolilo je putnike da budu strpljivi.
Osim u željezničkom prometu, problemi se javljaju i u zračnom. Aerodromi javljaju da su neki letovi otkazani ili odgođeni te da svakako treba provjeriti detalje o letu prije dolaska na put. Slično je i s trajektima, posebice u Škotskoj i Sjevernoj Irskoj.
Papa Franjo bilježi veliku popularnost među katolicima u SAD-u
Foto: Guliver Image / Getty Images
UBRZO nakon što je došao na čelno mjesto Crkve papa Franjo pokupio je mnoge simpatije diljem svijeta. Svakim danom rasla je popularnost pape Franje koji se nije libio kritizirati bogate i stati na stranu siromašnih. Na proslavu rođendan pozvao je beskućnike, prigrlio je bolesne, prao noge maloljetnih delinkvenata... Svi njegovi potezi ostavili su pozitivan dojam na ljude, a pokazuje to i anketa koju je proveo CNN/ORC.
Čak 88 posto američkih katolika podržava način na koji se papa Franjo nosi sa svojom ulogom na čelu Crkve. Amerikanci vole novi smjer kojim je krenuo Papa. Gotovo dvije trećine osoba slaže se s time koliko papa Franjo obraća pozornosti na moralna pitanja. Čak 86 posto njih smatra da Papa drži korak s modernim svijetom, a 85 posto njih smatra da nije ni previše liberalan, ni previše konzervativan. Više od polovice njih smatra kako pokojni papa Ivan Pavao II nije bio u koraku s vremenom kada je bio na čelu Crkve.
Iako su ga neki prozvali da je u duši Marksist, gotovo dvije trećine američkih katolika slaže se Franjinim pogledom na kapitalizam i na efekte koje slobodno tržište ima na siromašne.
Kada je u pitanju stav da bi žene trebale imati veće uloge u vodstvu Crkve, no ne i da bi mogle biti svećenici, Papu u tom slučaju podržava više od 60 posto američkih katolika. Sličan je postotak i kada je u pitanju borba protiv seksualnog zlostavljanja. Za usporedbu, papa Benedikt XVI dobio je samo 36 posto podrške 2010. godine.
Anketu je za CNN proveo ORC International u razdoblju od 16. do 19. prosinca. U anketi je sudjelovalo 1035 osoba diljem zemlje uključujući i 191 osobu koja je ispitana telefonom.
Hodorkovski s obitelji seli u Švicarsku: U bankama čuva još 166 milijuna eura
Foto: Hina
BIVŠI ruski oligarh Mihail Hodorkovski očekuje u utorak u Berlinu dolazak svoje supruge i njihovo troje djece kako bi zajedno dočekali Novu godinu, a potom želi otići u Švicarsku gdje živi njegova obitelj.
Švicarske vlasti potvrdile su da je Hodorkovski, koji je prošli tjedan oslobođen nakon deset godina zatvora u Rusiji, zatražio vizu.
"Danas u Berlin stiže njegova obitelj", kazala je njegova glasnogovornica Olga Pispannen, dodajući da nisu bili zajedno deset godina. Obitelj Hodorkovski živi u Ženevi. Inna Hodorkovski, blizanci Ilia i Gleb i kći Anastasia, trebali bi riješiti administrativne probleme u vezi s putnim dokumentima i stići u Njemačku.
Hodorkovski, kojemu je Njemačka odobrila jednogodišnju vizu, rekao je kako se ne namjerava vratiti u Rusiju zbog još uvijek važeće civilne presude u iznosu od 550 milijuna dolara. Planira se nastaniti u Švicarskoj gdje mu se školuju sinovi.
Po pisanju medija, Hodorkovski u švicarskim bankama drži najmanje 220 milijuna švicarskih franaka (166 milijuna eura).
Europska komisija registrirala građansku inicijativu "Voda je ljudsko pravo"
Foto: Guliver Image / Getty Images
EUROPSKA komisija registrirala je prvu europsku građansku inicijativu kojom je se poziva da zakonski zajamči pravo na vodu i izuzme upravljanje vodnim resursima iz pravila unutarnjeg tržišta.
Inicijativa "Voda je ljudsko pravo" prikupila je više od 1,88 milijuna potpisa, od čega 1,3 milijuna u Njemačkoj, objavio je organizacijski odbor u kojemu glavnu ulogu ima Europska federacija sindikata javnih službi (EPSU).
Potpisnici traže da se zakonski zajamči pravo na vodu i odvodnju, kao i da vodoopskrba i upravljanje vodnim resursima ne budu podvrgnuti pravilima unutarnjeg tržišta te da usluge vodoopskrbe budu izuzete iz liberalizacije.
Bruxelles je u lipnju bio prisiljen povući vodoopskrbni sektor iz prijedloga zakona o koncesijama zbog strahova od privatizacije u Njemačkoj, gdje njime upravljaju mjesne vlasti.
Inicijativa je pokrenuta u kontekstu spora u kojem su na jednoj strani velike francuske privatne tvrtke u sektoru vodoopskrbe, poput Veolie i Sueza, koje žele izvesti svoj javno-privatni model, a na drugoj tvrtke u državnom vlasništvu koje upravljaju vodoopskrbom u Njemačkoj, Nizozemskoj i skandinavskim zemljama.
Dovoljna količina vode nije osigurana u Bugarskoj i Rumunjskoj
Europska komisija pozvat će u roku od tri mjeseca organizatore inicijative da iznesu svoje argumente, a saslušanje će biti organizirano u Europskom parlamentu. Komisija će tada odlučiti hoće li nešto poduzeti i što. Može odlučiti i da ne učini ništa.
Pravo na vodu ljudsko je pravo od 2010. godine. UN ističe da svaki čovjek ima pravo na pitku vodu u dovoljnoj količini i po prihvatljivoj cijeni.
U Europi, pitka voda u dovoljnim količinama nije još osigurana u Bugarskoj i Rumunjskoj. Drugi problem je razumna cijena, što je problem za kućanstva s malim primanjima u mnogim članicama EU-a, rekao je Gerard Payen, predsjednik Aquafeda, međunarodne organizacije vodoopskrbnih tvrtki koja je optužila Komisiju da "popušta pred njemačkim javnim lobijima."
Europska građanska inicijativa, uvedena 1. travnja 2012., omogućuje europskim građanima da sudjeluju u kreiranju europskih politika pozivajući Europsku komisiju da pripremi zakonski prijedlog. Za to treba prikupiti najmanje milijun potpisa iz najmanje sedam država članica.
Inicijativa "Voda je ljudsko pravo" prešla je minimalni prag potpisa u Austriji, Belgiji, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Španjolskoj. Komisija još čeka potvrđene potpise iz Danske, Francuske i Hrvatske.
