TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
26.01.2022.
* SAD i Zapad pripremaju snaĹľan udar na Putina
SAD i Zapad pripremaju snažan udar na Putina
Foto:
Tekst se nastavlja ispod oglasa
RAT u Ukrajini bi mogao početi u bilo kojem trenutku, ili se barem članice NATO saveza tako ponašaju. Američko veleposlanstvo je priopćilo da bi se vojna akcija Rusije mogla dogoditi u bilo kojem trenutku. Šalje se vojna pomoć, mornarice država NATO saveza šalju brodove, a na potencijalnu istočnu frontu stižu i vojni avioni.
SAD je poslao dvije pošiljke vojne pomoći ukupne vrijednosti 400 milijuna dolara i povukao diplomate iz Ukrajine zbog mogućnosti izbijanja sukoba. Isto je najavilo Ujedinjeno Kraljevstvo, dok je šef europske diplomacije Josep Borrell rekao da EU neće slijediti njihov primjer jer zasad ne vidi razloge za to.
EU je ranjiva, treba joj Rusija
Europska unija ima jako velik razlog zbog kojega bi željela izbjeći rat i zbog kojega bi ruska invazija Ukrajine te posljedične ekonomske sankcije bile puno bolnije za nju nego SAD, a to je plin.
Rusija je daleko najveći opskrbljivač Europske unije sirovinama ključnima za proizvodnju energije, u što osim plina spadaju nafta i ugljen. To je golema ranjivost Europske unije, koja se posljednjih nekoliko godina pokušavala smanjiti diverzifikacijom opskrbe i izvora energije.
Prema podacima Eurostata, 2019. je 41% uvoza plina u EU dolazilo iz Rusije, kao i 26.9% uvoza sirove nafte i 46.7% ugljena. Udio Rusije u ukupnom uvozu energenata varira iz godine u godinu, ali je jasno kako se radi o daleko najvažnijem opskrbljivaču, bez kojega EU neće imati dovoljno sirovina za proizvodnju energije i opskrbu ne samo kućanstava nego i goleme industrije.
EU ovisi o uvozu energije iz Rusije
Koliko točno EU ovisi o uvozu energenata pokazuje stopa energetske ovisnosti, kojom se računa odnos između neto izvoza izvora energije (izvoz minus uvoz) i potrošnje energije unutar granica država članica. Stopa energetske ovisnosti Europske unije je 2019. iznosila 61%, što znači da više od pola svojih potreba za energijom EU nabavlja iz uvoza.
2000. je energetska ovisnost bila 56% pa je jasno kako Europska unija postaje sve ovisnija o uvozu za pokrivanje energetskih potreba svojih građana i industrije. Nigdje ta ovisnost nije očitija nego kod plina, gdje se 90% potreba Unije pokriva iz uvoza, uglavnom Rusije.
Ova mapa pokazuje koliko je Putin moćan. I opasan
Rat je trošak
Puno se u povijesti razmišljalo o tome kako spriječiti ratove i izgleda da su korištene metode smirivanja sukoba, ma kakve one bile, urodile plodom. Posljednjih sedam desetljeća je daleko najmirnije razdoblje u cijeloj povijesti čovječanstva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nije slučajno da se to razdoblje poklapa sa zapanjujućim rastom svjetske trgovine među državama. Što države više trguju međusobno to je veća ovisnost njihovih gospodarstava jednih o drugima, a samim time je i veće blagostanje njihovih stanovnika.
Svaki rat sa sobom nosi određene troškove, ne samo direktne, kao što su troškovi nabavke i zamjene vojne opreme, nego i ekonomske. Upravo su ekonomski troškovi ključni element koji odvraća od rata jer bi svaki rat i vojni sukob između dvije države zaustavili trgovinu među njima i time napravili veliku štetu gospodarstvima zaraćenih država.
Od 1950. svjetska trgovina kontinuirano raste, s kratkotrajnim padovima tokom krize 2008. i trenutne pandemijske krize. Indeks volumena trgovine pokazuje rast za više od 40 puta, što znači da je svijet danas toliko trgovinski i gospodarski povezan da ekonomska kretanja na jednoj strani svijeta sigurno utječu na ekonomska kretanja druge strane.
Veća trgovinska i ekonomska povezanost umanjuju šanse za rat
Volumen trgovine između dvije države je indikator povezanosti njihovih gospodarstava i svaka analiza potencijalnih ratnih troškova mora uzeti u obzir ekonomsku štetu. Jednostavno, što države međusobno više trguju i što su im gospodarstva više povezana to im je trošak rata veći, a samim time su manje spremne na to da ratuju.
Iz tog razlog će političari dobro razmisliti o objavi rata državi s kojom je njihova trgovinski i gospodarski jako povezana. Izravni troškovi tada postaju najmanji problem, a prekidanje gospodarskih odnosa među kompanijama, gubitak tržišta i prekidanje nabavnih lanaca stvaraju probleme ne samo za kompanije, stanovništvo i državu nego i za političare.
Kompanije će imati pad prihoda, stanovništvu će se smanjiti plaće i povećati cijene, država gubi porezne prihode zbog pada ekonomske aktivnosti, a cijela loša ekonomska situacija stvara problem političarima kod izbora. Jednostavno se nikome ne isplati ratovati.
Može li Putin stvarno priuštiti novi rat?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SAD-u je rat puno manji trošak nego EU
Iz istog razloga EU ima puno veće potencijalne troškove od rata s Rusijom od SAD-a, koji je energetski uglavnom neovisan.
Ne samo da je SAD najveći svjetski proizvođač nafte, s proizvodnjom od otprilike 11 milijuna barela dnevno, nego je i najveći svjetski proizvođač plina. Rusija je 2020. proizvela 638.5 milijardi kubnih metara plina, a SAD 915 milijardi. SAD je praktički energetski neovisan i izvozi više energije nego što uvozi.
Rusija je i praktički nevažno tržište za SAD, s nešto više od pet milijardi dolara vrijednosti izvoza godišnje, što je sasvim nevažno u ukupnom izvozu od otprilike 1600 milijardi dolara.
S druge strane, Europska unija je energetski sasvim ovisna o uvozu, primarno iz Rusije. U Rusiju se plasira 4% izvoza Europske unije i peto joj je najvažnije izvozno tržište, daleko važnije nego SAD-u.
Za EU je zbog neizravnih, ekonomskih troškova daleko skuplje ratovati (direktno ili indirektno) s Rusijom i uvoditi ekonomske sankcije nego SAD-u. Zbog toga su države Europske unije puno opreznije, posebno Njemačka, koja je gospodarski više povezana s Rusijom od ostalih država.
Toga su svjesni i u SAD-u i EU pa se poduzimaju radnje da se nadomjesti gubitak ruskih energenata.
Rusija naglo smanjila izvoz plina u EU, SAD naglo povećao
CNN prenosi da je "Bidenova administracija u redovitim razgovorima s brojnim zemljama i tvrtkama u Europi, Bliskom istoku, sjevernoj Africi i Aziji o povećanju proizvodnje ukapljenog prirodnog plina u Europu u slučaju da ruska invazija na Ukrajinu dovede do nestašice plina".
"Ako" je preblaga riječ - do nestašice će sigurno doći ako Rusija smanji ili ukine izvoz plina u EU. No s druge strane to je istodobno i Rusiji ogromni ekonomski gubitak jer joj gospodarstvo, standard i proračunski prihodi države ovise o tom izvozu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
EU je Rusiji najvažnije tržište, na koje plasira gotovo 40% izvoza i s kojeg dolazi cca 36% uvoza. Osim što bi stopiranje izvoza plina u EU bilo udarac na glavnu gospodarsku granu, naftu i plin, gubitak uvoza bi sigurno povećao cijene brojnih dobara u Rusiji.
Snažan signal da se ipak ozbiljno razmišlja o indirektnom ratu s Rusijom i uvođenju sankcija je podatak da je do sada tokom prvog mjeseca 2022. Europska unija uvezla pet puta više prirodnog plina iz SAD-a nego iz Rusije, prema navodima poljskih medija i internetskog portala specijaliziranog za energetska tržišta Oilprice.com. Prema istim izvorima, isporuke plina iz Rusije su u posljednjim mjesecima 2021. smanjene za četvrtinu u donosu na prethodnu godinu.
Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) je direktno optužio Rusiju za smanjivanje opskrbe Europske unije plinom. Hladnija zima i smanjena opskrba plinom su dovele do oštrog rasta tog energenta u EU.
Pokušavaju se umanjiti troškovi sukoba
Krajem prosinca 2021. više od 30 tankera ukapljenog plina je isplovilo iz SAD-a prema EU, zbog naglog rasta cijene, daleko iznad one na azijskim tržištima i čak 14 puta više nego u SAD-u, što daje naslutiti da su navodi poljskih medija istiniti.
Eu je spremna za dosad neviđene sankcije Rusiji
Navedena zbivanja oko opskrbe Europske unije plinom daju naslutiti da se unaprijed pokušava nadomjestiti gubitak ruskog plina, a time Putinu i Rusiji izbiti iz ruke najmoćnije oružje koje imaju, energente. SAD i države u okruženju Europske unije imaju dostatne kapacitete za takvo nešto, ali pitanje je cijene. No to je snažan indikator da NATO ozbiljno razmišlja u nekakvom tipu sukoba s Rusijom, indirektno kroz sankcije ili naoružavanje Ukrajine.
Direktni sukob NATO-a i ruskih snaga je malo vjerojatan, ali po pitanju rata, ništa ne treba isključiti.
Američki dužnosnik: Osigurat će se plin koji će pokriti eventualni manjak
Kako piše Guardian, američke vlasti kazale su kako se pregovara sa svjetskim opskrbljivačima te kako su uvjereni da u slučaju da plin prestane dolaziti iz Rusije, europske zemlje neće patiti od naglog gubitka energije prijeko potrebne za grijanje i industriju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Kako bismo osigurali da Europa preživi zimu i proljeće, pripremit ćemo alternativne opskrbe koje pokrivaju značajnu većinu potencijalnog manjka", rekao je visoki dužnosnik, prenosi Guardian.
Također, ovo bi trebalo pokazati da su SAD i EU saveznici te da su spremni suprotstaviti se Putinu. Boris Johnson je dao naslutiti da je u takvoj priči najzabrinutija Njemačka koja najviše ovisi o plinu iz Rusije, no da se i na tom polju ulažu diplomatski napori.
SAD priprema još jedan udar na Putina
Johnsonova izjava o zabrinutosti njihovih "europskih prijatelja", kako zove zemlje EU, dolazi nakon sastanka Emanuela Macrona i novog njemačkog kancelara Olafa Scholza. Oni su se danas sastali u Berlinu kako bi koordinirali svoj stav prema Rusiji.
Macron je rekao da bi se u petak trebao čuti s Putinom. Kazao je da Francuska i Njemačka nikad neće napustiti dijalog s Rusijom, ali je i dodao sljedeće: "Ako dođe do agresije, bit će i odmazde, a cijena će biti jako velika."
Bidenova administracija inzistira na usklađenim sankcijama Rusiji, a spominje se i to da se Putinu uskrati zapadna tehnologija, prijeko potrebna za razvoj koječega u Rusiji.
"Kada biramo ove sektore, to je prilično namjerno", rekao je američki dužnosnik govoreći o sankcijama koje bi uključivale zapadnu tehnologiju i softvere.
“To su sektori koje je sam Putin zagovarao kao put naprijed za Rusiju u želji da diverzificira svoje gospodarstvo i proširi ga izvan nafte i plina. A to bi s vremenom dovelo do atrofiranja proizvodnih kapaciteta Rusije", rekao je dužnosnik.
Ukratko, SAD i zapadne zemlje, sad je očito, traže alternativu u slučaju da Putin zaustavi opskrbu Europe plinom. Alternativa u tom slučaju bio bi američki plin. Uz to, SAD i zapadne zemlje razmišljaju o uskraćivanju visoke tehnologije koja je Rusiji prijeko potrebna kako bi razvijala svoje gospodarstvo koje je danas fatalno ovisno o plinu. Začaran krug u kojem Putin trenutno ima dobre karte, ali alternative očito postoje.
0 ( + ) * Kod Floride se prevrnuo brod, spasioci tragaju za 39 osoba
Kod Floride se prevrnuo brod, spasioci tragaju za 39 osoba
Foto: Američka obalna straža
SPASIOCI tragaju za 39 osoba koje su nestale u moru kod Floride nakon što se prevrnulo plovilo. Za sada je pronađen jedan preživjeli putnik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Američka obalna straža je priopćila kako se sumnja na brodicu kojim su se "krijumčarili ljudi". Za vrijeme nesreće, u njoj se nalazilo 40 osoba. Jedan od putnika je pronađen kako se drži za plovilo oko 72 kilometra istočno od Fort Pierce Inleta, piše Sky News.
Preživjeli putnik je kazao obalnoj straži da je napustio Bimini na Bahamima u subotu navečer, zajedno s još 39 ljudi. Rekao je da se čamac prevrnuo zbog jakog nevremena. Dodao je da nitko nije imao prsluk za spašavanje.
0 ( + ) * Milanović: EU je poticala puč u Ukrajini. Analitičar: Kao da je glasnogovornik Moskve
Milanović: EU je poticala puč u Ukrajini. Analitičar: Kao da je glasnogovornik Moskve
Foto: EPA, Milan Šabić/Pixsell
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"DA JE VIŠE od 100.000 vojnika na granici s Hrvatskom, predsjednik Milanović ne bi posjet ukrajinskog premijera Zagrebu nazvao šarlatanstvom, već iskazom solidarnosti i prijateljstva", opomenuo je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij svog hrvatskog kolegu Zorana Milanovića prošlog mjeseca.
Milanović se tada, iz samo njemu znanih razloga, prilično nervozno obrušio na posjet premijera Andreja Plenkovića Kijevu, ocjenjujući to kao "obično šarlatanstvo" i dobacujući da će "ako zagusti", Plenković "zbrisati u Bruxelles", ali da hrvatski vojnici tamo (u zemlje članice NATO-a koje graniče s Ukrajinom) neće ići".
>> Zelenskij o Milanoviću: Ne bi tako pričao da je 100.000 vojnika na hrvatskoj granici
Predsjednik Milanović se, međutim, očito oglušio na ovu primjedbu predsjednika prijateljske države kojoj trenutno prijeti najveća agresija na europskom tlu od Drugog svjetskog rata i kojoj cjelokupna Europska unija uz SAD ovih dana izražava bezrezervnu podršku, osuđujući rusku eskalaciju.
Milanović: Ako dođe do eskalacije, povući će se do zadnjeg hrvatskog vojnika
Očito, kažemo, jer je u današnjem komentaru na rusko-ukrajinsku krizu odlučno zagrmio da će povući sve do jednog hrvatskog vojnika iz NATO-ove misije u toj regiji, da je za krizu kriva Amerika, a da premijer Andrej Plenković može Rusiji "prijetiti koliko hoće", dok je Ukrajini uputio prilično zapaljive optužbe koje će zasigurno obradovati režim Vladimira Putina - kojem, usput budi rečeno, nije uputio ni jednu riječ kritike za trenutnu krizu.
>> VIDEO Milanović: Ja sam zapovjednik vojske, hrvatski vojnici neće ići u Ukrajinu
"Ja ne znam ništa o tome, a vrhovni sam zapovjednik vojske. Gledam priopćenja prema kojima NATO povećava prisutnost tamo. Mi nemamo ništa i nećemo imati ništa s tim, to garantiram. Ne samo da nećemo slati nego ako dođe do eskalacije, povući će se do zadnjeg hrvatskog vojnika, do zadnjeg i to nema veze ni s Ukrajinom ni s Rusijom”, odgovorio je Milanović na pitanje o tome kako će se Hrvatska postaviti u slučaju eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine.
Nije potpuno jasno je li Milanović mislio reći da neće slati hrvatske vojnike u Ukrajinu, budući da NATO ne samo što nema planova o slanju snaga u tu zemlju, već je njegov glavni tajnik Jens Stoltenberg otvoreno dao do znanja da savez ne planira vojno intervenirati u obranu Ukrajine budući da ta zemlja “nije obuhvaćena klauzulom o kolektivnoj obrani NATO-a jer Ukrajina nije članica NATO-a”, kako je rekao početkom mjeseca nakon sastanka ministara NATO članica u Bruxellesu.
Jedino premještanje snaga, odnosno slanje pojačanja o kojem se trenutno razgovara, ono je koje se tiče NATO-ovih snaga u zemljama članicama koje graniče s Rusijom, u sklopu misije takozvane "ojačane prednje prisutnosti" (Enhanced Forward Presence), podijeljene u četiri bojne grupe u Estoniji, Litvi, Latviji i Poljskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Te snage zajedno imaju oko pet hiljada vojnika, ali služe kao svojevrsna prethodnica koja bi napadnutim zemljama kupila vrijeme do pristizanja pojačanja u slučaju izbijanja rata. I hrvatski vojnici sudjeluju u bojnim grupama u Litvi i Poljskoj, odakle su se vratili upravo danas.
Denis Avdagić: Nisam primijetio da iti jedna članica NATO-a želi poslati snage u Ukrajinu
Osim što je NATO u ponedjeljak saopštio da stavlja snage u pripravno stanje te da opskrbljuje istočnu Europu s više brodova i borbenih zrakoplova, što je Rusija osudila kao eskalaciju tenzija zbog Ukrajine, i američka administracija Joea Bidena zasebno je objavila da je oko 8500 potpuno spremnih američkih vojnika u stanju visoke pripravnosti kako bi se mogli rasporediti na istok Europe - ali ne u Ukrajinu - u kratkom roku.
Pritom je neimenovani diplomat NATO-a rekao za Reuters da je "riječ je američkim vojnicima koji se već nalaze u Europi", a ne novim snagama koje bi pristigle iz SAD-a. Za komentar o Milanovićevom nastupu obratili smo se geopolitičkom analitičaru Denisu Avdagiću.
“Teško je znati što je zapravo predsjednik mislio reći, ali u svakom slučaju, nisam primijetio da iti jedna članica NATO-a želi poslati snage u Ukrajinu. To bi, naravno, posve promijenilo situaciju i s jedne strane bi baš to mogao biti odlučujući faktor koji bi ruske snage iskoristile kao izliku da krenu na Ukrajinu. A čak i da ima članica NATO-a koje ozbiljno razmišljaju o tome, ne vidim da bi Hrvatska bila među njima i da bi se takva odluka donijela, bar ne tako jednostavno", komentirao je Avdagić.
“Treba znati da naša procedura u ovom trenutku, kao zemlje koja nije u ratu, traži da se odluke o slanju vojnika donose u saboru. Zbog toga bi ova tema mogla postati nova ustavna priča, iz vrlo jednostavnog razloga - prema članku 54. zakona o obrani, sabor donosi odluku o slanju pripadnika oružanih snaga na inozemne misije, po prijedlogu vlade i uz prethodnu suglasnost predsjednika”, dodao je naš sugovornik.
“E sad, što bi se dogodilo da je mišljenje predsjednika negativno i da kasnije predsjednik ne upućuje tu odluku prema oružanim snagama? To bi moglo biti vrlo zanimljivo, mada mi se čini da predsjednik nema pravo da takvu odluku sabora o slanju dodatnih pripadnika oružanih snaga u jačanju vanjskih granica članica NATO-a ignorira”, ocijenio je Avdagić.
"Nema ni govora o tome da predsjednik samostalno može povući vojsku koja nije u ratnoj zoni"
Odnosi li se to onda i na odluku o povlačenju vojnika s te misije, što je predsjednik upravo najavio, pitali smo ga.
“Ne, mislim da predsjednik ne može donijeti takvu odluku samostalno. Predsjednik u principu samostalno zapovijeda oružanim snagama jedino u ratu. Izvan ratnih aktivnosti, ovakve operacije podrške miru i saveznicima vrlo su detaljno raspisane u zakonu o obrani. Nema ni govora o tome da predsjednik samostalno može povući vojsku koja nije u ratnoj zoni. A ni Hrvatska ni NATO nisu u ratu”, istaknuo je Avdagić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Drugi dio izlaganja predsjednika Milanovića na temu Ukrajine bio je, međutim, još kontroverzniji. On je tu iznio svoje viđenje pozadine trenutnih rusko-ukrajinsko-američkih tenzija i revolucionarnog prevrata u Ukrajini kojim je kriza i započela - i to viđenje koje se iznenađujuće poklapa sa službenim narativom Kremlja.
“To ima veze s dinamikom američke unutarnje politike Joea Bidena i američke administracije koju sam podržao jedini u Europi. U međunarodnoj sigurnosti vidim nekonzistentno odnosno opasno ponašanje. Dakle ovi događaji se događaju u predsoblju Moskve, glavnog grada Rusije i aranžman koji će voditi računa o sigurnosti Rusije se itekako mora naći i naći će se."
>> Ovo su znakovi da Putin stvarno sprema invaziju na Ukrajinu
Milanović: U Ukrajini je bio puč koji su poticali Europska unija i Washington
"Načini i modaliteti postoje da se Ukrajina sačuva kao čitava država ili 99%, da joj se ekonomski pomogne jer bio sam osobno prisutan i sudjelovao u radu europskog vijeća u tim kobnim mjesecima, nekome kobnim, nekom veličanstvenim, nekome pučističkim, kada se mijenjala vlast u Ukrajini, kada je legalno izabrani predsjednik Janukovič, muljator, svrgnut s vlasti u državnom udaru. To je bio puč koji je poticala i koordinirala Europska unija i Washington”, rekao je Milanović.
“Ukrajini nije mjesto u NATO-u. Kada je Ukrajina mijenjala vlast, onda je taj pokret, koji je bio sve prije nego demokratski, to je bio puč u kojemu je ubijeno 50 ljudi, 70 ljudi… Priča je bila sljedeća: Ukrajina ide na zapad, s Rusijom nema što tražiti, u EU će joj biti med i mlijeko", odrezao je Milanović.
"Ukrajina je još uvijek jedna od najkorumpiranijih zemalja, EU Ukrajini nije dala ništa. Hrvatska s tim nema ništa i neću dopustiti da ima. A Plenković neka s tim prijeti koliko hoće”, dodao je predsjednik, predstavljajući masovne prosvjede protiv korumpiranog proruskog predsjednika Janukoviča i za europsku budućnost Ukrajine kao krvavi antidemokratski puč.
“Ovo zvuči kao da to govori glasnogovornik Kremlja. Mislim da se radi o priličnoj odsječenosti od realnosti. To je sad opet priča koja bi valjda trebala poslužiti opravdanju anektiranja Krima, opravdanju stvaranja Novorusije na ukrajinskom teritoriju? Onda trebamo ići malo dublje u činjenice. 1994. je potpisan Budimpeštanski memorandum kojim je izmješteno nuklearno oružje s teritorija Ukrajine", podsjetio je pak Avdagić za Index.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Tamo je u tom trenutku, ako se ne varam, bila treća količina nuklearnog naoružanja na svijetu. I to treba uzeti u obzir. Tim ugovorom je bilo zajamčeno da neće biti ni retorike, a kamoli stvarne agresije prema teritoriju tih zemalja (Ukrajine, Bjelorusije i Kazahstana) koje su se time odrekle nuklearnog naoružanja (iz bivšeg Sovjetskog Saveza)", dodao je.
Avdagić: Ukrajina je nakon revolucije imala demokratske izbore
"Sve što se kasnije dogodilo možemo kratko svesti na sljedeće dobro poznate činjenice: Ukrajina nije anektirala Krim od Rusije. Ukrajina nije stvorila Novu Ukrajinu na ruskom teritoriju. I Ukrajina nema vojnu snagu da prijeti Rusiji. Mislim da su stvari jasne", zaključio je.
"A što se tiče nekakvog povoda, sve što se događalo u tim nemirima koji su prethodili svrgavanju predsjednika Janukoviča je kulminiralo, ipak, demokratskim izborima - i to, prema ocjeni promatrača, daleko korektnijim demokratskim izborima nego onima u Rusiji i nego takozvanom referendumu o odcjepljenju Krima", naglasio je ovaj analitičar.
"To se može nekome sviđati ili ne. Postoje oni koji podržavaju rusku dominaciju i njenu potrebu da ponovo dobije svoju zonu interesa koja bi uključivala de facto oduzimanje suvereniteta susjednim državama, pri čemu se postavlja pitanje je li to stvaranje novog Sovjetskog Saveza, jer zabrana stupanja u NATO, a možda i Europsku uniju, doslovno znači oduzimanje suvereniteta slobodnim državama. Povrh svega, dodajmo da oni zapravo traže povratak na situaciju iz 1997. A tada Hrvatska, naravno, nije još bila članica NATO-a", ističe Avdagić.
Inače je vrlo znakovito to što teze koje je Milanović danas plasirao na temu recentne ukrajinske povijesti Europska unija već godinama pokušava raskrinkati u sklopu svoje borbe protiv ruskih dezinformacija. Najkraćim pretraživanjem njene službene stranice EU Vs Disinfo pronašli smo sljedeće lažne vijesti koje raskrinkavaju.
Europska unija raskrinkava dezinformacije koje Milanović sad promovira
"Dezinformacija: Euromajdan (ime za veliki prosvjedni pokret koji je srušio predsjednika Viktora Janukoviča početkom 2014., nazvan po centralnom trgu u Kijevu) je bio puč koji su predvodili fašisti", glasi naslov jednog takvog kratkog članka.
"Ponavljajući proruski dezinformacijski narativ koji prikazuje ukrajinsku revoluciju 2013.-2014. kao državni udar, a ukrajinsku politiku kao politiku kojom dominiraju fašističke/nacističke skupine i ideologija. Euromajdan nije bio državni udar već nacionalni narodni prosvjed protiv iznenadne najave vlade da neće potpisati Sporazum o pridruživanju EU.
"Skupine krajnje desnice imale su vrlo ograničenu prisutnost tokom prosvjeda i pretrpjele su spektakularne poraze na svim nacionalnim izborima od 2014. Pogledajte prethodne dezinformacijske narative u kojima se navodi da su državni udar u Ukrajini 2014. orkestrirali neonacisti, da je Euromajdan bio državni udar koji je podržavao SAD, da je problem Donbasa (koji drže ruski separatisti uz pomoć ruskih oružanih snaga od 2014.) nastao nakon puča u Kijevu, da je Euromajdan bio državni udar koji je potaknula (tadašnja pomoćnica američkog državnog tajnika za europske poslove) Victoria Nuland ili George Soros i da su nasilni prosvjednici ubili 38 policajaca tokom kijevskog puča", piše Eu Vs Disinfo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Avdagić: Meni se čini da se predsjednik informira putem Russia Todaya
Upravo je na posljednju lažnu vijest iz ruske propagandne tvornice aludirao Milanović kad je rekao da je to "bio puč u kojemu je ubijeno 50 ljudi, 70 ljudi".
"Tvrdnja kojom se prosvjednicima pripisuje 38 smrtnih slučajeva policijskih službenika i višestruki slučajevi paljenja iznesena je bez dokaza i oslanja se na pretjerivanje i izostavljanje (činjenica). Prema Promatračkoj misiji UN-a u Ukrajini, ovaj čudno specifičan broj gotovo je tri puta precijenjen: 13, a ne 38 policajaca poginulo je tokom najsmrtonosnije faze prosvjeda", piše EU Vs Disinfo.
"Štoviše, tokom Euromajdana izgorjela je samo jedna zgrada, a ne pet. Neposredni uzrok požara ostaje neutvrđen iako je ukrajinski parlamentarni odbor u svibnju 2014. izjavio da je napad interventne policije koji je neposredno prethodio incidentu možda pogoršao sukob s prosvjednicima i pridonio požaru", dodaje se u ovom članku.
"Naravno, tvrdnja u potpunosti zanemaruje i žrtve koje su pretrpjeli prosvjednici i širi kontekst u kojem su prosvjedi postali nasilni, uključujući drakonska ograničenja slobode govora i okupljanja uvedena u siječnju 2014. Ukupno je 107 protestanata ubijeno tokom Euromajdana, od kojih devet je umrlo prije nego što je ubijen jedan policajac; njih više od 40 je masakrirano neselektivnom snajperskom vatrom u samo jednom danu", ističe se također u članku.
"Takve stvari koje je Milanović izrekao inače plasira Rusija i za njih bi on trebao biti toliko korektan i iznijeti dokaze. Meni se čini da se predsjednik informira preko Russia Todaya ili nekog sličnog medija, ne znam kako bi drugačije to ocijenio. Naravno, on može reći da ima pristup obavještajnim podacima koje mi nemamo, ali ako je tako, bio bi dužan da ih iznese", zaključio je Avdagić o Milanovićevim tezama.
Inače, nastup predsjednika je kasnije danas komentirao i premijer Plenković, opisujući ih kao "nestvarne".
“Ja se u ime vlade ispričavam Ukrajincima, oni su trenutno okupirani. On kaže da su korumpirani, ta izjava nema nikakve veze s vladom”, kazao je premijer.
“Mogu vam reći što je politika Hrvatske. Dakle, politika Hrvatske je deeskalacija napetosti, sprečavanje sukoba, podrška cjelovitosti Ukrajine. To je naša temeljna pozicija. I doprinos, a to govorimo godinama, iskustvom Hrvatske iz procesa mirne reintegracije, rješenju i reintegraciji okupiranih područja Ukrajine”, rekao je Plenković.
0 ( + ) * Autobus se u Londonu zabio u dućan. U njemu bilo djece, neka su prevezena u bolnicu
Autobus se u Londonu zabio u dućan. U njemu bilo djece, neka su prevezena u bolnicu
Screenshot: YouTube/The Telegraph
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NAKON što se autobus u istočnom dijelu Londona zabio u trgovinu, 19 osoba je zatražilo liječničku pomoć. Ozljede je zadobio i vozač kojeg su vatrogasci morali osloboditi iz sjedišta pomoću specijalne opreme.
Glasnogovornik londonske hitne pomoći rekao je da je pet osoba prevezeno u bolnicu - dvije odrasle osobe i troje djece, piše Sky News.
Autobus se jutros oko 8:20 na aveniji Selwyn zabio u zgradu u kojoj se nalazi električna trafostanica. Na mjesto događaja stigla su vozila hitne pomoći kako bi se što prije pružila prva pomoć ozlijeđenima.
"Svi ozlijeđeni učenici su primili liječničku pomoć"
Škola Highams Park priopćila je da su neki od njenih učenika bili u autobusu u trenutku nesreće.
"Svi ozlijeđeni učenici su primili liječničku pomoć. Kontaktirali smo roditelje svih ozlijeđenih učenika. Surađujemo s hitnim službama i naši djelatnici se nalaze na mjestu nesreće. Obavijestit ćemo roditelje o svakom daljnjem razvoju događaja", objavila je škola na Twitteru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"U autobusu su bili i neki od roditelja koji su plakali"
Vlasnik lokalnog kafića koji je pomogao pri spašavanju putnika rekao je da je među ozlijeđenima bilo nekoliko učenika koji su bili "uplašeni i uplakani".
"Nekolicina djece se nalazila na podu. Pokušavali smo izvući djecu, a ona su bila u panici. Rekao sam vozaču da izađe, no on je rekao: 'Ne mogu, zapeo sam'. U autobusu su bili i neki od roditelja koji su plakali", rekao je Eric Garip (38).
"Pokušao sam ih smiriti, ali to je bio veliki šok za njih. Otišli smo gore i rekli djeci da izađu, ali jedno je ostalo na stepenicama pa smo ga iznijeli. Svi su bili uplašeni i plakali", dodao je.
Istraga nesreće je u tijeku.
0 ( + ) * Bijela kuća: Biden ne namjerava samovoljno slati vojsku u Ukrajinu
Bijela kuća: Biden ne namjerava samovoljno slati vojsku u Ukrajinu
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Joe Biden nema namjeru samovoljno poslati američke vojnike u Ukrajinu, nakon što je Washington u stanje pripravnosti stavio 8500 vojnika kako bi umirio NATO partnere u jeku ruskog raspoređivanja snaga uz ukrajinsku granicu.
"Samo da se razumijemo: ne postoji namjera ili interes ili želja predsjednika da pošalje vojsku u Ukrajinu. NATO je forum potpore partnerima i zemljama našeg istočnog krila, i to je ono na čemu je fokus", rekla je novinarima glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Napetost između Rusije i Ukrajine
Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je u ponedjeljak da je 8500 vojnika obaviješteno da budu spremni za brzi odgovor NATO snaga, ukoliko ih savez pozove na dužnost.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužio je Washington za raspirivanje napetosti oko Ukrajine te ponovio stajalište Moskve da su uzrok kriza potezi SAD-a i NATO-a, a ne rusko gomilanje desetaka hiljada vojnika blizu ukrajinske granice.
Rusija je rasporedila nekih 100.000 vojnika uz ukrajinsku granicu opkolivši je od sjevera, istoka do juga. Moskva uporno opovrgava da ima bilo kakve planove za napad na Ukrajinu te smatra da su poruke sa Zapada dokaz da je Rusija meta, a ne agresor.
0 ( + ) * SAD pokušava osigurati plin za Europu u slučaju ruskog napada na Ukrajinu
SAD pokušava osigurati plin za Europu u slučaju ruskog napada na Ukrajinu
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SJEDINJENE DRŽAVE razgovaraju s velikim dobavljačima energenata i državama proizvođačima iz cijelog svijeta kako bi osigurale alternativnu isporuku za Europu u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, rekao je danas američki dužnosnik.
U razgovoru s novinarima dužnosnici nisu imenovali koje bi zemlje ili kompanije trebale osigurati neprekidan dotok energije za Europu do kraja zime, ali su rekli da postoji velik niz dobavljača, a među njima su oni koji prodaju prirodni ukapljeni plin (LNG).
"Radimo na osiguranju dodatnih prostornih metara prirodnog plina, a koji nije ruski, i to iz cijelog svijeta: od Sjeverne Afrike do Bliskog istoka i Azije te Sjedinjenih Država", rekao je visoki dužnosnik administracije predsjednika Joea Bidena.
Napetost između Rusije i Ukrajine
Želeći ostati neimenovan rekao je da razgovaraju s "vodećim proizvođačima prirodnog plina iz cijelog svijeta kako bi se upoznali s njihovim kapacitetima i spremnošću za privremenu isporuku prirodnog plina za europske kupce", rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rusija je nagomilala nekih 100.000 vojnika uz ukrajinsku granicu opkolivši je od sjevera, istoka do juga. Rusija opovrgava da ima bilo kakve planove za napad na Ukrajinu te smatra da su poruke sa Zapada dokaz da je Rusija meta, a ne agresor.
Europska unija gotovo trećinu svojih potreba za plinom pokriva iz Rusije, a američke sankcije zbog bilo kakvog sukoba mogle bi poremetiti tu isporuku.
Bilo kakvi poremećaji dotoka ruskog plina dodatno bi otežala postojeću energetsku krizu izazvanu nestašicama i rastom cijena zbog čega se već prosvjeduje u mnogim zemljama.
0 ( + ) * MMF: Rast svjetskog gospodarstva bit će slabiji nego što se prognoziralo
MMF: Rast svjetskog gospodarstva bit će slabiji nego što se prognoziralo
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MEĐUNARODNI MONETARNI FOND snizio je prognoze rasta SAD-a, Kine i svjetskog gospodarstva u cjelini, upozorivši i na rizike koje donose neizvjestan tok pandemije, inflacija, poremećaji u opskrbi i zaoštravanje monetarne politike u SAD-u.
"Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4.4 posto, 0.5 postotnih bodova slabiji no što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američko i kinesko gospodarstvo", napisala je na blogu Gita Gopinath, zamjnica izvršne direktorice MMF-a.
Varijanta omikron
Zbog brzog širenja varijante omikrona mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u opskrbi potaknuli su inflaciju, ustvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsko gospodarstvo, objavljenim u utorak.
U MMF-u očekuju da će omikron utjecati na gospodarsku aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov utjecaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvještaju.
U 2023. globalni rast trebao bi usporiti na 3.8 posto i biti nešto snažniji no što se do sada očekivalo, ističu u MMF-u, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom "mehaničke naravi i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.
Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnim ekonomskim štetama od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projiciranih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinath.
Nevolje u Kini i SAD-u
MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američkog gospodarstva za 1.2 postotna boda, ističući neuspjelo usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Joe Biden.
Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike no što se očekivalo i na kontinuirano nedostatnu opskrbu. Američko gospodarstvo, kako sada predviđaju u MMF-u, porast će za četiri posto u 2022., nakon 5.6-postotnog rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6 posto, pokazuju najnovije prognoze.
Osjetno je snižena i oktobarska prognoza rasta kineskog gospodarstva za 2022. godinu, za 0,8 postotnih bodova, na 4,8 posto, nakon procijenjenog 8,1-postotnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebao ponovno ubrzati u 2023., na 5,2 posto, predviđaju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na covid-19 i zbog dugotrajnih financijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.
Španjolska na čelu
MMF je također smanjio prognozu rasta za eurozonu u ovoj godini, za 0,4 postotna boda, na 3,9 posto, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5 posto.
Njemačko i talijansko gospodarstvo porast će po njihovim procjenama 3,8 posto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4 postotna boda slabije no što su prognozirali u oktobaru prošle godine.
U 2023. njemačko gospodarstvo trebalo bi po njihovim najnovijim izračunima porasti 2,5 posto a talijansko 2,2 posto. Najsnažnije bi među vodećim gospodarstvima eurozone trebala rasti Španjolska, za 5,8 posto u ovoj te za 3,8 posto u idućoj godini.
MMF u ažuriranim prognozama objavljuje samo procjene za vodeća gospodarstva i za skupine gospodarstava.
Oči uprte u Fed
MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti koronavirusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove gospodarske poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima opskrbe, nestabilnost cijena energije i lokalizirani pritisci na plaće.
Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijena i za gospodarstva u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerojatno potrajati dulje no što se očekivalo s obzirom na aktualne poremećaje u lancu opskrbe i visoke cijene energije.
Inflacija bi ove godine u prosjeku trebala iznositi 3,9 posto u razvijenim gospodarstvima i 5,9 posto u gospodarstvima u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023., zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U fokusu pozornosti bit će američka središnja banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije no što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne financije, ističu u MMF-u.
Velike razlike
Iako se gospodarstva i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uvelike se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.
Razvijena gospodarstva trebala bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubitcima BDP-a.
Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset milijuna ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo, čime je poništen napredak u smanjenju siromaštva ostvaren u proteklih nekoliko godina, napisala je Gopinath na blogu.
Iz MMF-a poručuju da je ključno diljem svijeta osigurati pristup cjepivima, testovima i liječenju kako bi se smanjio rizik od daljnjih opasnih varijanti covida-19,
Gopinath je istaknula i da je 60 posto zemalja s niskim dohotkom već zapalo u dužničkim problemima ili im oni prijete, pozvavši skupinu 20 najvećih svjetskih gospodarstava da ubrza procese restrukturiranja duga i obustavi njegovo servisiranje.
0 ( + ) Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
07.05.2024
Netanyahu: U isto vrijeme ćemo pregovarati o prekidu vatre i izvoditi napade na Rafah
Izraelska vojska: Razmatramo prijedloge o taocima i nastavljamo s akcijom u Gazi
Ukrajinci masovno bježe od rata, ovo su priče. "Volim svoju zemlju, ali neću ubijati"
Hamas kaže da pristaje na prekid vatre. Ljudi slave i plaču u Gazi
U Ukrajini poginuo dvostruki europski prvak u dizanju utega
Ursula von der Leyen: Kina treba pritisnuti Rusiju da završi svoj rat u Ukrajini
La Repubblica: NATO će ući u rat Ukrajine i Rusije ako se prijeđu ove dvije linije
06.05.2024
Novinarska udruženja osudila zatvaranje Al Jazeere u Izraelu
Macron: Izraelske operacije u Gazi moraju prestati
Trump usporedio Bidenovu administraciju s Gestapom
Upozorenje obavještajaca: Rusija planira sabotaže diljem Europe
Panamci biraju novog predsjednika
U bunaru u Meksiku nađena 4 tijela. Troje pripada nestalim turistima
05.05.2024
Ruski bombarder Su-25 srušen iznad istočne Ukrajine, kaže Zelenski
Američka policija uz pomoć krvi s posteljine riješila ubojstvo iz 1966.
Sin pakistanskih migranata ostaje na čelu Londona
Rusija raspisala tjeralicu za Zelenskim. Oglasila se Ukrajina
Na ulici premlatili Scholzovog kandidata, stižu žestoke reakcije
Svađa između Španjolske i Argentine. Sve počelo optužbom da se predsjednik drogira
04.05.2024
Konačno riješeno ubojstvo zbog kojeg su zahladili odnosi između Kanade i Indije
Gruzijski premijer Amerikancima: Ja vama nisam prigovarao zbog policijske brutalnosti
Hamasovci stižu u Kairo. Čeka se njihov odgovor na prijedlog Izraela
Mislili da ga je Hamas oteo s festivala u pustinji. Tijelo mu je sad nađeno u Izraelu
Medvedev "zahvalio" Švicarskoj: Hvala ti, zemljo sira i satova
Rusi: Ukrajinci spremaju napad na Krimski most, Zapad pomaže. Osveta će biti razorna
03.05.2024
Turska obustavila svu trgovinu s Izraelom
BBC: Netanyahu i izraelski vrh strahuju da ih čeka Haški sud
Iznenada umro još jedan zviždač koji je govorio o problemima s Boeingom
Ukrajinci će prvi put od početka rata pokopati svoje vojnike u zajedničkoj grobnici
Biden: Zašto Japan ima probleme? Zato što su ksenofobni
02.05.2024
Kolumbijski predsjednik: Prekidamo diplomatske odnose s Izraelom
Deseci tisuća ljudi na prosvjedima po Francuskoj tražili veće plaće i mir
Bivši kazahstanski ministar ubio suprugu (31). Tukao ju do smrti u restoranu
Britanija počela pritvarati migrante koji će biti deportirani u Ruandu
Obilne poplave u glavnom gradu Turske, očekuje se još kiše
01.05.2024
Ukrajinci priznali da su se povukli iz više sela. Javio se Zelenski
Objavljeni detalji mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Nikad nije potpisan
SAD na korak bliže dekriminalizaciji marihuane
Dešifriran drevni tekst. U njemu piše gdje je točno pokopan Platon
U Kijevu ruše spomenik koji slavi bliskost Rusije i Ukrajine
Češka diže dob za odlazak u mirovinu
30.04.2024
U Sjevernoj Karolini upucano više policajaca, tri su ubijena? Osumnjičenik mrtav
Von der Leyen napala europsku krajnju desnicu: Riješite se Putinove propagande
SAD: Pet izraelskih jedinica je kršilo ljudska prava. Nastavljamo im prodavati oružje
Za FBI je najtraženiji bjegunac. On tvrdi da oslobađa Haiti
Autobus u Peruu pao u provaliju, završio u rijeci. Najmanje 23 mrtvih
Rođena je i odrasla u Ukrajini, ali je u Kongresu bila protiv slanja milijardi Kijevu
29.04.2024
Biden razgovarao s Netanyahuom. "Ponovio je svoj stav o invaziji na Rafah"
Može li novo oružje promijeniti stanje u Ukrajini? Analitičar: Čuje se puno gluposti
Zelenski opet tražio bržu dostavu Patriota, ali i pristup Ukrajine EU i NATO-u
Macron iznio novu ideju o francuskom nuklearnom oružju. Napale ga desnica i ljevica
Ukrajinski general: Naša vojska je izgubila položaje na istoku zemlje
Bijela kuća: Izrael nas je pristao saslušati prije invazije na Rafah
28.04.2024
Rusi masovno nadiru, Ukrajinci očajni, stiže moćno oružje. Slijedi ogromna bitka
Glasnogovornik Kremlja o primirju: Putinovo stajalište je dobro poznato
U Njemačkoj počinje ogroman sudski postupak skupini koja je planirala državni udar
Kina uvela drastične promjene u vojsku
Rusi šalju pojačanje za proboj ključne točke u Ukrajini. Situacija za Kijev je očajna
Rusi: U 7 dana izveli smo 35 napada Kinžalima. Gađali smo i grupe plaćenika
27.04.2024
Šestogodišnji dječak s autizmom nestao u Njemačkoj, traži ga 200 vojnika
Boeing u SAD-u prisilno sletio nakon što je otpao komad aviona
SAD najavio novih 6 milijardi dolara za vojnu pomoć Ukrajini
Buckinghamska palača: Kralj Charles vraća se kraljevskim dužnostima
Kijev evakuira dvije bolnice zbog optužbi šefa bjeloruske sigurnosne službe
Crnac u Ohiju umro nakon što mu je policajac klečao na vratu: "Novi George Floyd"
26.04.2024
SAD u blizini Gaze gradi privremenu luku za slanje humanitarne pomoći
Masovni proboj Rusa, ukrajinska brigada se raspala. Prijeti kolaps cijele linije
Ukrajinski ministar ponudio ostavku, optužen je za korupciju
Detalji brutalnog ubojstva Hrvata u Irskoj. Prijatelj opisao napad, uhićena trojica
Održana komemoracija za humanitarne radnike ubijene u Gazi
Danci: Švicarska firma iz optužnice protiv Mamića prebacivala milijune Bellabeatu
25.04.2024
U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja
Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat će se samo u Ukrajini
Fico gasi slovačku televiziju i pretvara je u novu
Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi
Biden je potajno poslao Ukrajini moćne projektile. Već su izveli žestok udar na Ruse
Ide li Plenković u Bruxelles? Sunčana Glavak: Neće on nigdje
24.04.2024
Penava: Upozoravam Plenkovića - ne prelazi tu crtu, imat ćemo druge scenarije
Uhićen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito
Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi
Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, moguća odluka već noćas
Hezbolah dronovima napao sjever Izraela
Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024
Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3
Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini
Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice
State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava
Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz
Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.
22.04.2024
Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu
Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi
Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"
Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo
Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu
Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024
Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu
Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata
SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu |