Srbija spremna za oduzimanje mafijaške imovine
NAKON što 1. ožujka na snagu stupi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom, Srbija će početi s postupkom popisivanja imovine osuđenih kriminalaca koji će vlastima morati pojasniti na koji način su došli do imovine, piše beogradski Blic.
Na udaru bi se trebali naći svi poznati srpski osuđenici za razna kaznena djela, uključujući Milorada Ulemeka Legiju, njegove ljude iz zemunskog klana te pokojne vođe tog klana, Dušana Spasojevića Šiptara i Mile Lukovića Kuma.
Imovina pripadnika srpskog podzemlja do sada je bila van dohvata zakona jer postojeća zakonska regulativa nije omogućavala popisivanje i istraživanje porijekla njihove imovine.
Novim zakonom predviđeno je i izbjegavanje zakonskih smicalica poput prebacivanja imovine na pravne nasljednike ili na treće osobe, čime su mafijaši iz istraga vođenih protiv njih uvijek uspijevali izaći, narodski rečeno, "goli k'o crkveni miševi".
Poštede neće biti niti za imovinu kriminalaca koji su sudjelovali u kaznenim djelima koja su im omogućila stjecanje imovine, a koji su u međuvremenu preminuli.
Srpska policija navodno već raspolaže većim brojem podataka o imovini Ulemeka, Spasojevića i Lukovića, ali i ostalih članova zemunskog klana, poput braće Aleksandra i Miloša Simovića, Dušana Krsmanovića i ostalih koji su u bijegu.
Osumnjičenici za stjecanje imovine nezakonitim putem morat će dokazivati porijeklo imovine odnosno opravdati nesrazmjere između njihovih službenih prihoda i onoga što se policijskim radom utvrditi da je njihova stvarna imovina. Tako će teret dokazivanja biti na osumnjičenicima odnosno optuženicima, a ne više na državi, piše Blic.
R.I.
Foto: A.I. / Blic
"Hrvatska uglavnom poštuje prava svojih građana, ali problemi postoje"
U SJEDINJENIM DRŽAVAMA je objavljeno izvješće Državnog tajništva (State Department) o stanju ljudskih prava u svijetu. Hrvatska je dobila prolaznu ocjenu uz napomenu kako problemi ipak postoje.
Amerikanci smatraju da hrvatska vlast općenito poštuje ljudska prava svojih građana, međutim postoje neriješeni problemi u pravosuđu kao i pojedinačni problemi nacionalne diskriminacije.
Sudovi su pretrpani neriješenim predmetima, iako su doduše smanjili broj predmeta koji čekaju postupak rješavanja. Prisutan je problem zastrašivanja svjedoka u domaćim slučajevima procesuiranja ratnih zločina, a Hrvatska vlada je učinila tek mali napredak u pogledu povratka imovine oduzete nacionalizacijom nakon II. svjetskog rata. Hrvatskoj se zamjera što se imovina ne vraća podjednako ostalim vjerskim skupinama, kao što je to slučaj s katoličkom crkvom.
I dalje je prisutan problem društvenog nasilja i diskriminacije nad Srbima, nacionalnim manjinama, ali i nad ženama te ljudima homoseksualne orijentacije.
Američko Državno tajništvo u izvješću napominje kako je u svijetu evidentan trend sve češćih zahtjeva za većom osobnom i političkom slobodom. U korak s tim trendom idu sva veća nastojanja vlada pojedinih zemalja da se suprotstave tim zahtjevima, a uza sve to je vidljiv jasna potvrda kako ljudska prava cvjetaju i demokratski uređenim zemljama i društvima.
Amerikanci posebno teškim smatraju stanje ljudskih prava u pojedinim afričkim zemljama te ukazuju na nazadovanja u Rusiji kao i Azerbejdžanu, Bjelorusiji i Gruziji.
R.I.
Foto: K.H.
Crnu Goru zahvatili radnički protesti taman pred parlamentarne izbore
RADNIČKI protesti koji u proteklih nekoliko dana potresaju susjednu Crnu Goru, danas su se preselili iz krugova tvornica i poduzeća na ulice, pa i pred zgradu crnogorske vlade. Naraslo nezadovoljstvo i nije baš povoljno za vladajuće, koji su za mjesec dana sazvali parlamentarne izbore.
Crnogorski radnici već danima štrajkaju u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama i Mojkovcu, sve zbog neisplaćenih plaća, dugovanja, neriješenih pitanja radničkih statusa, poglavito nereguliranih odnosa s poslodavcima.
Na današnjem skupu u Podgorici najglasniji su bili radnici Kombinata aluminija, koji traže nastavak proizvodnje i isplatu zaostalih plaća, a sličnih zahtjeva bili su i zaposlenici Duhanskog kombinata.
Priključili su im se i djelatnici nekadašnje industrije strojeva "Radoja Dakića". Pred zgradom crnogorske vlade narednih dana trebali bi se pojaviti i radnici nikšićke "Livnice", koji najavljuju radikalizaciju štrajka.
Crnogorski premijer Milo Đukanović proteklih dana nije pokazivao pretjeranu brigu, jer kako je kazao, štrajkaši su potaknuti predizbornim kalkulacijama te očekivanjima da će socijalni zahtjevi biti ispunjeni.
Ig.M.
Foto: skyscrapercity.com
15-godišnja Britanka zaradila 14 hiljada funti za dva mjeseca kao prostitutka
15-GODIŠNJA Britanka dva je mjeseca radila kao prostitutka i pri tome zaradila vrlo solidnu svotu od 14 hiljada funti.
Svaki je mjesec zaradila po 1700 funti radeći za eskort službu i Newcastleu. Po toj računici, za godinu dana mogla je zaraditi 100 hiljada funti.
Fascinantno je da je djevojčica redovno išla u školu preko tjedna, a vikendom zarađivala novac, lažući mušterijama o dobi.
Otkrivena je kad joj je jedan od profesora u školskoj torbi pronašao kondome, lubrikant i ceduljicu s imenom svodnika.
Škola je kontaktirala policiju koja je pretražila djevojčicinu kuću i u njoj pronašla 8 hiljada funti sakrivenih na tavanu.
Protiv djevojčice zasad neće biti podnesena kaznena prijava, a sud je odredio da se novac zaplijeni, budući da je zarađen kriminalnim aktivnostima.
"Mafijaške skupine na Balkanu imaju ogroman utjecaj na organe vlasti"
MAFIJAŠKE skupine na zapadnom Balkanu vrlo su dobro povezane, a mafijaški šefovi imaju ogroman utjecaj na organe vlasti u regiji, rezultat je istraživanja vašingtonskog Instituta za europska i srednjoazijska pitanja.
U istraživanju su se posebno skoncentrirali na "heroinsku rutu" kojom droga iz centralne azije dolazi u Europu preko Balkana. Istraživači tvrde kako mafijaški klanovi u Hrvatskoj, Srbiji, Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori i BiH surađuju u operacijama krijumčarenja oružja, droge, cigareta, kao i u trgovanju ljudima i pranju novca. "Većina europskog heroina dolazi iz srednje azije preko balkanskih ruta - od Irana preko Turske, Makedonije, Albanije, Crne Gore, BiH i Hrvatske", tvrdi Institut, te dodaje kako su "kokainski putevi" nešto drugačiji. "Kokain koji dolazi iz Kolumbije prelazi preko Italije, Crne Gore i Slovenije".
J.C.
Fotomontaža: Index
