Europska banka za obnovu i razvoj će pomoći poplavljenima u Hrvatskoj, BiH i Srbiji
Europska banka za obnovu i razvoj će pomoći poplavljenima u Hrvatskoj, BiH i Srbiji
Foto: Facebook
EUROPSKA banka za obnovu i razvoj dat će do 500 milijuna eura bankama partnerima za kreditiranje u poplavljenim krajevima Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine i tako pomoći poduzetnicima, objavljeno je u srijedu.
Ta su sredstva osigurana u sklopu IV. okvira za zapadni Balkan i Hrvatsku (WBFF IV) koji je osmišljen tako da udovolji potencijalnim zahtjevima za dodatno financiranje zbog nedavnih poplava u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, kaže se u EBRD-ovu priopćenju.
Europska unija, Svjetska banka i Ujedinjeni narodi surađuju s vlastima poplavljenih zemalja ne bi li u idućih nekoliko tjedan bio pripremljen izvještaj o procjeni štete.
WBFF IV će osigurati kreditne linije, kao i kapital, hibridne instrumente i jamstva lokalnim bankama i nebankovnim financijskim institucijama u Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Makedoniji, na Kosovu te u Crnoj Gori i Srbiji za kreditiranje mikro, malih i srednjih poduzetnika te privatnih zajmoprimaca.
Nizozemska od prostitucije i droge godišnje zaradi 2,5 milijardi eura
Nizozemska od prostitucije i droge godišnje zaradi 2,5 milijardi eura
Ilustracija: Arhiva
NIZOZEMSKE slavne četvrti crvenih svjetiljaka i coffee shopovi, mjesta prodaje seksa i droge, donose gospodarstvu te zemlje dvije i pol milijarde eura na godinu, a to je više nego zarada od sira, objavile su nizozemske vlasti.
U srijedu objavljeni službeni podaci sastavljeni po novim europskim smjernicama pokazuju da ta industrija donosi 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda.
Oko polovina potrošnje domaća je, većinom u coffee shopovima i bordelima, a manji je dio od izvoza, većinom droga, kaže se u podacima nizozemskog statističkog ureda.
"To je nešto manje nego ukupna potrošnja kruga, a vjerojatno više od ukupne potrošnje na sir", rekao je glasnogovornik statističkog ureda Peter Hein van Mulligen.
Primijenjena su nova statistička pravila Europske unije koja između ostaloga zahtijevaju uključivanje procjene profita od prostitucije i trgovine drogom.
"Hrvatskom i Slovenijom još uvijek drmaju komunistički moćnici"
"Hrvatskom i Slovenijom još uvijek drmaju komunistički moćnici"
Foto: Guliber Image/Getty Images
U HRVATSKOJ i drugim bivšim komunističkim zemljama na vlasti su i dalje stare elite, tvrdi se u članku lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Autor vjeruje da je to razlog zbog kojega se komunistički zločini rijetko gone te preporučuje lustraciju.
"I dok se u baltičkim državama, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj još donekle uspjelo zamijeniti stare elite, u Rumunjskoj, Bugarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj su one skoro nedodirljive - u politici, gospodarstvu i pravosuđu, isto kao i u visokom školstvu i medijima", piše autor Karl-Peter Schwarz u članku "Organizirano okretanje glave" objavljenom u jučerašnjem izdanju tog njemačkog dnevnog lista.
Kako ilustrirao svoje argumente iznosi, između ostalih, i slučaj rumunjske novinarke Ondine Ghergut koju je nedavno američko Veleposlanstvo u Bukureštu odlikovalo za njezina istraživanja o političkoj korupciji i vezama komunističke tajne službe Securitate. No ta ista novinarka sada je u svojoj domovini osuđena na novčanu kaznu od 300.000 eura zato što je svojim pisanjem "narušila ugled" jednog od bivših državnih odvjetnika protiv kojeg se već vodi postupak zbog korupcije. "Kod prosječne mjesečne plaće od oko 400 eura takva je presuda isto što i doživotni prisilni rad", zaključuje autor. U članku se navode i porazni rezultati istraživanja "Platforme europskog sjećanja i savjesti" koja koordinira djelovanje instituta i organizacija koji obrađuju povijest totalitarnih režima.
"Ni u jednoj postkomunističkoj zemlji ne vladaju solidni državnopravni odnosi"
"25 godina nakon godine promjena 1989. predočila je (ta platforma, o.a.) otrežnjujuću bilancu: istočnoj i jugoistočnoj Europi nije uspjelo uspješno prebroditi naslijeđe komunizma; njegovi zločini gotovo da i nisu gonjeni, a ni u jednoj postkomunističkoj zemlji ne vladaju solidni državnopravni odnosi. Komunizam je, doduše, ideološki odstupio, ali "nova klasa" je zadržala svoju vlast", prenosi Schwarz. On navodi kako je i Milovan Đilas već 1957. tu klasu definirao kao "eksploatacijsku vlasničku klasu" koja se sastoji od članova komunističke partije koja je na vlasti.
"Ta klasa novim političkim etiketama još uvijek čuva svoje interese. U Rusiji je sovjetsku diktaturu zamijenila plebiscitarna diktatura jednog predsjednika koji si svojom antizapadnom i nacionalističkom retorikom osigurava podršku za svoju politiku agresije i destabilizacije susjednih zemalja. U istočnoj i jugoistočnoj Europi iza demokratske fasade vlada kartel postkomunističkih oligarha koji je preuzeo vlast nad državama, strankama i medijima", upozorava se u članku .
Prenosi se i najnoviji indeks zaklade Bertelsmann o razvoju demokracije i tržišnog gospodarstva u tranzicijskim zemaljama koji ukazuje na pogoršanje u 12 od ukupno 17 postkomunističkih europskih država. Napredak je očito zabilježen samo u baltičkim zemljama i Poljskoj. "Nije slučajnost da su se zemlje koje su postigle najbolje rezultate također najviše i pozabavile svojom prošlošću. Dobro se pokazala upravo lustracija, često kritizirana na Zapadu, kojom su bivši dužnosnici isključeni iz javnog života. No zakazala je u pravosuđu. U skladu s time, pravosuđe je neotporno na političke utjecaje i korupciju", pojašnjava Karl-Peter Schwarz te zaključuje da je s time povezano i "zakazivanje postkomunističkih država kod otkrivanja i i progona komunističkih zločina". Na kraju podsjeća na dimenzije tih zločina prenoseći procjene francuskog povjesničara Stephanea Courtoisa da su komunisti širom svijeta ubili 85 do 100 milijuna ljudi te da su milijuni građana završili u kaznenim ili radnim logorima, deportirani ili protjerani, javlja Deutsche Welle.
Juncker novi predsjednik Europske komisije unatoč žestokom protivljenju Camerona?
Juncker novi predsjednik Europske komisije unatoč žestokom protivljenju Camerona?
Foto: Hina
ČELNICI zemalja članica Europske unije okupit će se u četvrtak i petak na sastanku na vrhu na kojem bi trebali predložiti bivšeg luksemburškog premijera Jean-Claudea Junckera za novog predsjednika Europske komisije unatoč žestokom protivljenju Velike Britanije.
Summit se ovaj put održava na dvije lokacije. U četvrtak, prvi dan summita, predsjednici država ili vlada okupit će se u Ypresu, mjestu u sjeverozapadnoj Belgiji, u povodu obilježavanja 100. obljetnice početka Prvog svjetskog rata. Okolica Ypresa bila je poprište nekoliko velikih bitaka u Prvom svjetskom ratu.
Čelnci EU-a, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, u Ypresu će muzej "U poljima Flandrije", sudjelovati na ceremoniji odavanja počasti poginulima te prisustvovati inauguraciji "Klupe mira" u vrtu memorijalnog spomenika Menina Gate.
U gradskoj vijećnici u Ypresu čelnici će imati neformalnu večeru, na kojoj će razgovarati o strateškim prioritetima za sljedećih pet godina.
Francuski predsjednik Francois Hollande i talijanski premijer Matteo Renzi traže nešto fleksibilniju fiskalnu politiku u pogledu proračunskog deficita i državnog duga kako mjere štednje ne bi išle na štetu rasta.
S druge strane, njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je da promjena Pakta o stabilnosti eura ne dolazi u obzir i da unutar pakta ima dovoljno fleksibilnosti.
"Njemačka vlada se slaže da Pakt o stabilnosti i rastu pruža odlične uvjete za poticanje rasta i konkuretnosti s jasnim ograničenjima s jedne strane i s mnoštvom instrumenata fleksibilnosti s druge strane. Moramo koristiti i jedne i druge, kao što su korišteni i raniji", rekla je Merkel u srijedu u Bundestagu.
Spominjanje fleksibilnije primjene pravila o proračunskom deficitu i dugu tumači se kao gesta prema talijanskom premijeru Matteu Renziju kako bi on zauzvrat podržao Junckera za novog predsjednika Komisije.
Imenovanje već u petak?
Imenovanje novog predsjednika Komisije, prema službenoj najavi, na dnevnom je redu u petak, drugi dan summita.
Iako se o tome uobičajeno uvijek odlučivalo konsenzusom, britanski premijer David Cameron najavio je da će tražiti glasovanje, iako zna da će ostati u manjini. U početku je bilo nekoliko čelnika zemalja članica koji su pokazivali razumijevanje za Cameronovo stajalište, pogotovo u tome da ne može Europski parlament i predlagati i birati predsjednika Europske komisije, ali su postupno otpadali jedan po jedan i sada je uz njega ostao samo mađarski premijer Viktor Orban koji je i dalje protiv Junckera.
Inzistiranjem na glasovanju Cameron očito želi dobiti koji poen u britanskoj javnosti i u redovima svoje vlastite stranke, koja je uvelike euroskeptična. Cameron je najavio da će ako pobijedi na izborima sljedeće godine, do 2017. organizirati referendum o ostanku ili odlasku Velike Britanije iz Europske unije i to nakon što ispregovara nove odnose Londona s Bruxellesom.
Juncker je na početku svoje kampanje najavio da će, bude li izabran, pokušati naći odgovor na britansko pitanje i postići pošten dogovor s Londonom, ali to nimalo nije ublažilo Cameronovo protivljenje. Britanija prigovara da je Juncker staromodan političar, zagovornik federalizacije Europe te da nije u stanju provesti reforme kakve London traži. S druge strane, nisu rijetki oni koji kažu da je tražiti da predsjednik Komisije ne bude federalist isto što i tražiti da papa ne bude katolik.
Pitanje izbora predsjednika Komisije po pravilima, koje je uspio nametnuti Europski parlament, to jest da predsjednika Komisije daje ona politička skupina koja je dobila najviše glasova na europskim izborima, jedno je od ključnih na koji će EU morati naći odgovor. Bez obzira na osobu predsjednika Komisije, ovdje se postavlja pitanje tko je izvor demokratskog legitimiteta u EU, demokratski izabrane vlade zemalja članica ili Europski parlament izabran na izravnim izborima, ali na koje izlazi vrlo mali broj birača. Od odgovora na to pitanje, za koji će vjerojatno trebati dosta vremena, ovisit će i pravac u kojem će krenuti Europska unija.
Sam Juncker, poznat po svom smislu za humor, na pitanje očekuje li da će na ovom summitu biti izabran odgovorio je da hoće "bude li pobijedio zdravi razum, ali kao što znate zdravi razum nije uvijek ravnomjerno raspoređen".
Ako, kao što se očekuje, Europsko vijeće imenuje Junckera na ovom summitu, onda će ga Europski parlament potvrditi na sjednici koja se održava od 14. do 17. srpnja.
Prema diplomatskim izvorima, na ovom summitu se neće razgovarati o ostalim dužnostima koje će trebati popuniti do kraja ove godine - predsjednika Europskog vijeća, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku i predsjednika euroskupine, foruma koji okuplja ministre financija članica eurozone.
Zato se spominje mogućnost sazivanja izvanrednog summita, koji bi se održao na dan izbora predsjednika Komisije, navjerojatnije 16. srpnja na kojem bi se odlučivalo o imenima koja će preuzeti te dužnosti. U igri za novog predsjednika Europskog vijeća najčešće se spominje danska premijerka Helle Thorning-Schmidt, za novog visokog predstavnika ministri vanjskih poslova Nizozemske ili Slovačke Frans Timmermans i Miroslav Lajčak, a za šefa euroskupine, španjolski ministar financija Luis de Guindos.
Čelnici EU-a u petak će na početku drugog dana summita potpisati sporazume o pridruživanju s Ukrajinom, Moldovom i Gruzijom. Također bi trebali potvrditi kandidatski status za Albaniju.
Eskalacija nasilja u Iraku: Čeka li Afganistan ista sudbina?
Eskalacija nasilja u Iraku: Čeka li Afganistan ista sudbina?
Foto: Hina
VIJESTI o svakodnevnim napadima u Iraku još prije odlaska američkih snaga slabo su se probijale do medija osim ukupnih statistika. Posljednjih dana Irak je mjesto sukoba sa islamistima koji su pokazali stare podjele
Pogoršanje stanja u Iraku počelo još prije američkog povlačenja prije dvije i pol godine napominju analitičari, kojima vijesti o sunitskoj pobuni predvođenoj islamskim militantima nisu iznenađenje. Dok su Amerikanci brinuli da vojska i vlast budu multietnički, odlaskom je dominacija šijita postala vidljiva i vanjskim promatračima, kaže analitičar Igor Tabak. Rezultat je eskalacija sukoba...
"Jedna šira grupacija, to su sunitski Arapi, predvođena operativno dosta radikalnim islamistima, ali koji nisu većina jer većinu čine plemenski ratnici i dio organizacija vezanih uz bivšu vojsku i Bath partiju Saddama Huseina. Oni mogu napraviti vrlo brzu promjenu i to je to što gledamo zadnjih dana.", kaže Tabak. Američki analitičari ističu munjevitost ofenzive kojoj se nisu u ovakvom opsegu nadali ni u Washingtonu.
"Naši obavještajci uhvaćeni su nespremni jer nitko nije očekivao pobunu ovakvom brzinom. Isto je i s iračkim snagama. Moramo se ozbiljno zapitati o uvježbanosti i usklađenosti ne samo iračke već i afganistanske vojske i je li povlačenje uz obećanja potpore realistično.", kaže Michael Rubin.
Tabak kaže kako su Saudijska Arabija i zemlje zaljeva pomagale Islamsku vojsku Iraka i Levanta u Siriji, ali pobuna se prelila u Irak gdje većinski šijitska vojska nije ni imala motiva za obranu i onako sunitskih plemenskih područja. U ofenzivi sunitskih militanata šijitskoj vlasti u Iraku za pomoć se ponudio Iran i omekšao čak kontakte sa SAD-om.
"Takva situacija, koja bi dodatno jačala ulogu Irana u Iraku Washingtonu jako ne paše i zato pokušaji da se bar nešto napravi, naravno ne pomišljajući ni u jednom trenutku na situaciju od prije dvije godine s puno ljudi u Iraku. To nećemo gledati sigurno.", smatra Tabak.Na sjeveru Iraka za to vrijeme otpor pružaju i učvršćuju položaje Kurdi. Tabak napominje da njih zbog autonomije nije dirnula marginalizacija u Iraku...
"Njihova vojna snaga je cijelo vrijeme postojana i zadnjih dana gledali smo zapravo da im je ovaj sunitski oporavak jako dobro došao.", zaključuje.Čeka li Afganistan, koji ima još složeniju etničku sliku, nakon američkog povlačenja ista sudbina tek ćemo vidjeti. Novi sukobi u Iraku pokrenuli su i novu humanitarnu krizu na Bliskom istoku jer su stotine hiljada izbjeglica napustile domove pred militantima i potražile zaklon u iračkim gradovima ili izvan zemlje.
Šef meksičkog narkokartela uhapšen dok je slavio pobjedu Meksika nad Hrvatskom
Šef meksičkog narkokartela uhapšen dok je slavio pobjedu Meksika nad Hrvatskom
Screenshot: YouTube
ŠEF narkokartela Tijuana, Fernando Sanchez Arellano, poznat pod nadimkom "Inženjer", uhapšen je dok je u ponedjeljak slavio pobjedu Meksika nad Hrvatskom na Svjetskom nogometnom prvenstvu, objavili su sudski izvori.
"Inženjer" (37), jedan je od najtraženijih narkotrgovaca, a Meksiko i Sjedinjene Države su nudile 2,3 a zatim i 5 milijuna dolara za njegovo hapšenje.
Uhitila ga je vojska u jednoj kući u rezidencijalnoj četvrti Tijuane, grada na granici sa Sjedinjenim Državma, nasuprot San Diegu, jedan sat nakon utakmice.
Kartel Tijuana koji je osnovalo 10 braće Arellano Felix, nastao je početkom 1990.-ih godina podjelom kartela Guadalajara.
Uhićenje glavnih čelnika posljednjih godina ga je bitno oslabilo, ali ipak taj kartel i dalje kontrolira dio trgovine droge duž granice između Meksika i Kalifornije.
Nada u završetak anarhije: Libijci biraju parlament koji će uvesti mir u zemlji
Nada u završetak anarhije: Libijci biraju parlament koji će uvesti mir u zemlji
Ilustracija: Hina
LIBIJCI u srijedu glasuju za novi parlament koji će imati tešku zadaću da povede novu etapu tranzicije i uvede mir u zemlji koju potkapaju anarhija i sukobi nakon pada režima Muammara Gaddafija 2011.
Izbori se održavaju unatoč sukobima, osobito na istoku zemlje, gdje se mjesecima svakodnevno sukobljuju paravojne snage odane generalu Halifi Haftaru i islamističke skupine.
Izborno povjerenstvo je oko podneva izvijestilo da je izlaznost oko 13 posto.
"Ovi izbori su posljednja prilika. Polažemo veliku nadu u budući parlament kako bi se ponovo uspostavile sigurnost i stabilnost", rekao je Amir Baiou, 32-godišnji injženjer, nakon izlaska s birališta u Tripoliju.
Na nekim biralištima u prijestolnici bili su raspoređene sigurnosne snage, ali ih na nekima uopće nije bilo.
U Bengaziju su se neka birališta otvorila 15 do 30 min. kasnije, zbog kašnjenja sigurnosnih snaga, rekli su svjedoci.
Birališta su otvorena od 8.00 do 20.00 sati po mjesnom i po srednjoeuropskome vremenu a rezultati će se objavljivati postupno, idućih dana, izvijestilo je povjerenstvo.
Tek 1,5 milijun Libijaca se upisao za izbore, a 2012. ih je bilo 2,7 milijuna od 3,4 milijuna birača s pravom glasa.
Libijci biraju 200 zastupnika budućeg parlamenta koji će zamijeniti Opći nacionalni kongres, najviše političko i zakonodavno tijelo kojega se legitimnost osporava.
Međunarodna zajednica je izrazila zadovoljstvo zbog održavanja izbora usprkos nesigurnosti i neizvjesnosti. Europska unija u tome vidi "presudnu etapu" u prilikama "naglog pogoršanja" političkog i sigurnosnog stanja.
UN-ovo Vijeće sigurnosti izvijestilo je pak o "važnom koraku u tranziciji zemlje u stabilnu demokraciju".
