Udruga katolika homoseksualaca: Crkva nam je "otvorila vrata"
Udruga katolika homoseksualaca: Crkva nam je "otvorila vrata"
Foto: FAH
"JEDNOM odškrinuta vrata" pitanju homoseksualnosti na sinodama o obitelji 2014. i 2015, "neće se moći ponovno zatvoriti", ocijenila je u nedjelju udruga katolika homoseksualaca, unatoč tomu što se u završnom izvješću sinode homoseksualnost gotovo i ne spominje.
U priopćenju udruge Global Network of Rainbow Catholics (GNRC), koju čine savezi homoseksualaca iz raznih zemalja svijeta, stoji da je GNRC ohrabren Papinom porukom na kraju sinode, u kojoj Sveti Otac osuđuje "zatvorena srca" koja "s visine i površno sude o teškim slučajevima i ranjenim obiteljima".
Nakon sinode iz 2014. tokom koje se u više navrata spomenula tema homoseksualnosti, ove je godine o homoseksualnim zajednicama bilo vrlo malo riječi u raspravama i najčešće se spominjala u negativnom kontekstu.
Sinoda razmatrala crkvena stajališta o obitelji
Sinoda, koja je trajala od 4. do 25. oktobara razmatrala je crkvena stajališta o obitelji, a u završnom dokumentu objavljenom u subotu zauzela je mekši stav prema razvodu i nevjenčanim parovima, ali ne i prema homoseksualcima.
U propovijedi na misi u Bazilici svetog Petra u Rimu Franjo nije govorio o pojedinačnim životnim stilovima, nego je istaknuo da je zadaća crkvenih pastira "dovesti ljude u kontakt sa suosjećajnim milosrđem".
"Iako sinoda 2015. nije postigla konsenzus o snažnijem uključivanju osoba istospolne orijentacije, cijenimo isprike koje su se čule za njezina trajanja (...) zbog oštrih i netočnih komentara" koji se LGTB zajednici često upućuju, stoji u priopćenju GNRC-a.
VIDEO Pogledajte kurdsko-američku operaciju spašavanja 69 taoca koje je zarobio ISIS
VIDEO Pogledajte kurdsko-američku operaciju spašavanja 69 taoca koje je zarobio ISIS
Screenshot: YouTube
KURDSKO vijeće sigurnosti objavilo je snimku akcije spašavanja više desetaka taoca iz zarobljeništva Islamske države na području Iraka. U akciji je smrtno stradao američki vojnik Joshua Wheeler, koji je tako postao prvi vojnik SAD-a koji je smrtno stradao u ovom vidu borbe protiv ISIS-a.
Operaciju spašavanja 69 taoca izveli su prije tri dana postrojbe Pešmerga zajedno s američkom vojskom.
Američki ministar obrane Ash Carter rekao je da je naredio operaciju u trenutku kada je dobio dojavu o tome da će teroristi pogubiti zatočenike te da je za njih iskopana grobnica, javljaju američki mediji.
Evakuirali 16.000 ljudi: U Berlinu i Koblenzu deaktivirane dvije bombe iz Drugog svjetskog rata
Evakuirali 16.000 ljudi: U Berlinu i Koblenzu deaktivirane dvije bombe iz Drugog svjetskog rata
Foto: 123rf
ZBOG dviju bombi zaostalih iz Drugoga svjetskog rata otkrivenih za vrijeme građevinskih radova u Berlinu i u Koblenzu u nedjelju je evakuirano oko 16.000 ljudi.
Građevinski radnici su bombu zaostalu iz rata i tešku 250 kg otkrili ispod berlinskoga Židovskog muzeja smještenog u središnjoj gradskoj četvrti Kreuzbergu, omiljenoj među turistima.
U nedjelju je oko 11.000 stanovnika moralo napustiti domove kako bi operacija razmontiranja bombe bila sigurno obavljena, piše Berliner Zeitung.
Trgovine i kafići bili su zatvoreni, a sav javni prijevoz prekinut.
Neeksplodirana bomba zaostala iz Drugoga svjetskog rata, teška također 250 kg, otkrivena je u srijedu i u Koblenzu gdje je predstavljala opasnost za oko 5000 stanovnika. Građevinari su je otkrili oko četiri metra pod zemljom, tokom iskopavanja temelja za izgradnju osnovne škole. Bomba je deaktivirana, a građani su se u domove vratili tokom poslijepodneva.
Teroristi obezglavljeni i u panici: U Aleppu ubijen vođa sirijskog ogranka Al-Qaide?
Teroristi obezglavljeni i u panici: U Aleppu ubijen vođa sirijskog ogranka Al-Qaide?
Foto: FAH
VOĐA sirijskog ogranka Al-Qaide navodno je ubijen u gradu Aleppou.
Izvori iz sirijske opozicije kazali su za The Independent da su ubijena tri visokopozicionirana člana terorističke organizacije Jabhat al-Nusra, ali nisu mogli potvrditi nalazi li se među njima i vođa Abu Suleiman al-Masri.
Ruski državni mediji izvijestili su pak da je al-Masrija ubila sirijska vojska. S druge strane, prema izvještaju koji je objavio Daily Mail, al-Masri je ubijen u razmjen vatre između al-Nusre i PKK-a.
Na internetu su se pojavile i fotografije koje prikazuju mrtvo tijelo osobe s bradom i naočalama, na čijoj se glavi vidi krvava rana. Ipak, nije potvrđeno da se na fotografiji nalazi al-Masri niti je potvrđena autentičnost fotografije.
Al-Nusra je dio veće terorističke skupine koja se bori protiv sirijskog režima i Kurda, kao i sekularnih pobunjenika.
Njemačka vlada podijeljena oko tranzitnih zona za izbjeglice: To su "zatvori za mase", SPD to odbija
Njemačka vlada podijeljena oko tranzitnih zona za izbjeglice: To su "zatvori za mase", SPD to odbija
Foto: FAH
PLAN kancelarke Angela Merkel da migrante koji u Njemačkoj nemaju šanse za azil pošalje u takozvane "tranzitne zone" i tamo čekaju deportaciju u nedjelju je naišao na otpor socijaldemokratskog koalicijskog partnera.
Vođa socijaldemokrata (SPD) Sigmar Gabriel je u interviewu za Bild am Sonntag izrazio protivljenje uvođenju "nove i složene procedure", no nije u potpunosti odbacio najnovija postrožena pravila za azilante. Gabriel, također i vicekancelar, umjesto tranzitnih zona predlaže da bi u postojećim registracijskim centrima za migrante trebali postojati pritvorski i deportacijski objekti.
Stegner: Tranzitne zone su zatvori za mase
To je pitanje izazvalo veliki raskol u koaliciji kancelarkine Kršćanske demokratske unije (CDU) desnog centra i lijevo orijentiranog SPD-a.
"Tranzitne zone su zatvori za mase. SPD nikada na to neće pristati", kazao je zamjenik predsjednika stranke Ralf Stegner. Drugi zastupnici su kao alternativu predložili uspostavu registracijskih centara na granicama kako bi se, prije nego uđu u zemlju, migrantima procijenile šanse za dobivanje azila.
Merkel i njezina vlada nalaze se pod sve većim pritiskom da preuzmu kontrolu nad migrantskom krizom koja trese Europu. Njemačke regionalne vlasti upozoravaju da jedva izlaze na kraj s priljevom velikog broja ljudi koji ne jenjava.
Velika Britanija bi za nuklearnu obranu trebala izdvojiti 167 milijarda funta
Velika Britanija bi za nuklearnu obranu trebala izdvojiti 167 milijarda funta
Foto: FAH
UKUPNI troškove zamjene i održavanja nuklearne obrane Velike Britanije dosegnut će 167 milijarda funta, puno više nego što se očekivalo, pokazuje izračun na temelju službenih podataka.
Pokažu li se te procjene točnima, bit će vjetar u leđa kritičarima koji kažu da Britanija ne bi trebala trošiti toliki novac na obranu u vrijeme kada vladine mjere štednje pogađaju britanske obitelji.
Vlada premijera Davida Camerona dosad je uvjeravala da će troškovi zamjene zastarjelih podmornica koje nose rakete s nuklearnim glavama stajati između 15 i 20 milijarda funta.
Kritičari, uključujući Škotsku nacionalističku stranku koja se zauzimala da uklanjanje sustava Trident iz Škotske, procjenjivali su da će Britanija morati potrošiti 100 milijarda funta, na temelju izvješća posebnog povjerenstva iz 2014.
U pisanom odgovoru konzervativnom zastupniku Crispinu Bluntu, ministar obrane Philip Dunne naveo je u petak da će četiri nove podmornice stajati 25 milijarda funta.
Blunt otkrio podatke
Ministar je dodao da će troškovi održavanja do "umirovljenja" podmornica iznositi oko šest posto godišnjeg obrambenog proračuna. Ukupni vojni proračun za 2014/2015 iznosio je 33.8 milijarda funta, a za 2015./2016. porastao je na 34.1 milijardu.
"Moj proračun pokazuje da će ukupni troškovi za podmornice do 2028. i produljenje raketnog programa do 2060. biti 167 milijardi funti", rekao je Blunt.
"Na obnovljeni program Trident potrošit će se više od dvostruko više novca nego za njegova prethodnika...Ta je cijena za naše porezne obveznike i konvencionalnu vojsku previsoka, neracionalna i neosjetljiva", ocijenio je zastupnik.
Upitan za taj golemi porast troškova, glasnogovornik ministarstva obrane rekao je da je vlada izradila analizu alternativa programu Trident koji su "pokazali da nijedan alternativni sustav nije učinkovit i isplativ kao Trident".
"Uz izdvajanje oko šest posto godišnjeg obrambenog proračuna, troškovi zamjene i održavanja nuklearne obrane su prihvatljive i predstavljaju investiciju u kapacitete koji imaju važnu ulogu u britanskoj nacionalnoj sigurnosti", dodao je.
Najveći pad eura prema dolaru od svibnja, ECB razmatra labavljenje monetarne politike
Najveći pad eura prema dolaru od svibnja, ECB razmatra labavljenje monetarne politike
Foto: FAH
NA SVJETSKIM valutnim tržištima prošloga je tjedna tečaj eura prema dolaru pao na najnižu razinu u dva i pol mjeseca, nakon što je Europska središnja banka (ECB) poručila da bi mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku.
Tečaj eura prema američkoj valuti potonuo je prošloga tjedna 2,9 posto, na 1,1018 dolara, najnižu razinu od početka augusta.
Euro je oslabio i prema japanskoj valuti, za 1,3 posto, na 133,80 jena, najnižu razinu u mjesec dana.
Dolar je, pak, ojačao prema 'japancu', pa mu je tečaj skočio 1,7 posto, na 121,45 jena.
Najveći tjedni gubitak eura prema dolaru od svibnja posljedica je najave Europske središnje banke da će njezini čelnici na sjednici u prosincu razmotriti trebaju li uvesti dodatne poticajne mjere.
Labavljenje monetarne politike
Kao što se očekivalo, čelnici ECB-a odlučili su na sjednici u četvrtak da ključna kamatna stopa ostaje nepromijenjena na rekordno niskoj razini od 0,05 posto, dok je predsjednik banke Mario Draghi poručio da će ECB u cijelosti provesti program kupovine imovine za 60 milijardi eura mjesečno, a mogla bi ga i produljiti nakon planiranog završetka u rujnu iduće godine.
"Tržišta su očekivala da bi Draghi mogao signalizirati produljenje programa kvantitativnog ublažavanja nakon rujna iduće godine, no on je otišao tako daleko da je čak signalizirao spremnost spuštanja kamatne stope na depozite banaka dublje u negativno područje", komentirao je trgovac u jednoj japanskoj brokerskoj tvrtki.
Mogućnost daljnjeg labavljenja monetarne politike pritišće europsku valutu. Analitičari Goldman Sachsa smatraju da je potencijal za daljnje slabljenje eura vrlo značajan, pa procjenjuju da bi se njegov tečaj mogao vratiti na najniže razine u 12 godina od oko 1,05 dolara, na koliko se spustio u ožujku, ako ECB odluči dodatno ublažiti monetarnu politiku.
Analitičari Commerzbanke smatraju, pak, da će svaki uspon dolara vjerojatno dodatno pritisnuti američku središnju banku Fed da odgodi povećanje kamatnih stopa u SAD-u.
"Daljnja aprecijacija dolara trebala bi Fed dodatno odvratiti od podizanja kamata. Štoviše, tržišni sudionici više ne očekuju da će Fed u dogledno vrijeme značajnije podići kamate", kazao je analitičar u Commerzbanki Ulrich Leuchtmann.
Osim eura, prema dolaru je prošloga tjedna znatno oslabio i švicarski franak jer se špekulira da će švicarska središnja banka morati povećati negativne kamatne stope na depozite ako ECB dodatno olabavi monetarnu politiku.
