Foto: Shutterstock

NOVINARKA britanskoga Wireda, Alexandra Simon-Lewis, u nedavnom je članku istražila povezanost virusa herpesa i autizma.

U nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove članka.

"Jedno je istraživanje pokazalo da virus herpesa tip 2 (HSV-2) može biti okidač autizma, ali provedeno je na 442 žene koje su već bile pod velikim rizikom od poremećaja autističnoga spektra (ASD).

Neke se majčinske infekcije prije povezivalo s oštećenjem zametka i rizikom nastanka poremećaja u razvoju živčanog sustava, uključujući citomegalovirus i rubeolu. Sada tim mikrobiologa sumnja da infekcija HSV-2 može slično pridonijeti razvoju ASD-a kod muške djece.

Izvješće, objavljeno u časopisu američkoga društva mikrobiologa American Society of Microbiologists, istraživalo je od 1999. do 2008. godine 442 majke čija su djeca oboljela od ASD-a. Krvni testovi služili su za potvrdu antitijela za pet virusa koji oštećuju zametke - uključujući rubeolu, HSV-1 i HSV-2.

Otkrilo se da su veće razine HSV-2 antitijela tokom sredine trudnoće povezane s dvostrukim rizikom da će muškome djetetu biti dijagnosticiran ASD. Isti zaključak nije se moglo izvesti i za žensku djecu jer ih je bilo premalo u studiji.

Skupina koja je imala genetsku predispoziciju za ASD

Studija tvrdi da sam virus herpesa ne izaziva autizam, nego da ga izaziva snažna reakcija imunološkoga sustava na herpes. U teoriji molekule s upalom i antitijela koja stvara majčin imunosni sustav mogu ući u posteljicu i utjecati na razvoj mozga zametka.

No, ti rezultati pripadaju skupini žena koje već imaju genetsku predispoziciju za ASD, što znači da su trudnoće u istraživanju bile posebno osjetljive, a nedostatak ženske djece dodatno je ometao proces zaključivanja. Štoviše, znanstvenici su rekli da je prisutnost aktivne infekcije HSV-2 samo jedan od brojnih okidača iz okoline koji bi mogli povećati vjerojatnost od razvoja ASD-a.

Viši istraživač Ian Lipkin tvrdi da HSV-2 nije "odgovoran za infekciju mozga [zametka] i autizam", nego da je jedan od brojnih čimbenika koji bi mogli utjecati na razvoj zametka.

Peter Hotez, stručnjak za cjepiva i pedijatar na medicinskome fakultetu Baylor u Houstonu, Texas, rekao je časopisu Science da su "promjene u arhitekturi neokorteksa u mozgu djece s autizmom tako duboke da je teško zamisliti kako bi upalni proces, čak i u maternici, mogao to izazvati".

Točni uzroci autizma i dalje nisu poznati, ali vjeruje se da kombinacija genetskih čimbenika ovdje igra važnu ulogu. To se stanje javlja kod ljudi s određenim kromosomskim poremećajima, poput sindroma krhkoga kromosoma X ili tuberozne skleroze, i učestalije je kod muškaraca. Dok uzrok bolesti još uvijek nije poznat, pojačano istraživanje ASD-a proteklih godina ključno je za razumijevanje stanja i razvoja strategija kako bi se bolje pomoglo oboljelima", piše Simon-Lewis.

---