Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Rusi upozorili Amerikance: Ukrajina mora prekinuti vojnu operaciju na jugostoku zemlje!
Rusi upozorili Amerikance: Ukrajina mora prekinuti vojnu operaciju na jugostoku zemlje!
Foto: Gulliver Image/Getty Image
UKRAJINA mora prekinuti vojnu operaciju na jugoistoku zemlje i to je jedan od načina da se ublaži kriza, rekao je u subotu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov američkome kolegi Johnu Kerryju, objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. U telefonskom razgovoru s Kerryjem Lavrov je pozvao Sjedinjene Države da se posluže svojim utjecajem kako bi osigurale puštanje vođa "prosvjednoga pokreta", kako Rusija naziva proruske separatiste na jugoistoku Ukrajine, prenosi Reuters.
Špijuni promatrači OESS-a
Ministarstvo je objavilo da je Kerry s Lavrovom razgovarao o načinima rješavanja problema zatočenih vojnih promatrača Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Rusija tvrdi da "javne strukture" koje nadziru dijelove jugoistočne Ukrajine nisu bile točno informirane o planu OESS-ovih promatrača da idu onamo.
Naoružani separatisti u istočnom ukrajinskom gradu Slavjansku oteli su u petak autobus s međunarodnim promatračima OESS-a. Separatisti tvrde da su promatrači OESS-a špijuni, a Ukrajina optužuje separatiste da se njima služe kao živim štitom.
OESS je u subotu odlučio poslati nove promatrače koji će tražiti oslobađanje zatočenih u Slavjansku. Zatočeni su iz Njemačke, Švedske, Danke, Poljske i Češke.
Rusi nude pomoć
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier rekao je u subotu kako mu je ruski ministar Lavrov u telefonskome razgovoru ponudio pomoć.
Međutim, vođa separatista rekao je kako ruske vlasti nisu s njime razgovarale o oslobađanju OESS-ovih promatrača. Po njegovim riječima, jedan od otetih OESS-ovaca ima šećernu bolest, ali stanje mu nije teško i lijekovi su mu dostupni.
Rusko ministarstvo vanjskih kaže objavilo je da surađuje u rješavanju krize, ali okrivljuje slulžbeni Kijev što se nije pobrinuo za sigurnost OESS-ove misije "u područjima u kojima vlasti ne nadziru stanje i u kojoj traje vojna operacija protiv vlastitih građana".
Oslobađanje OESS-ovih promatrača zatražile su u subotu i Francuska, Poljska i Češka, prenosi agencija AFP. .
Uhićena sva posada potopljenog južnokorejskog trajekta smrti
Uhićena sva posada potopljenog južnokorejskog trajekta smrti
Foto: FAH
PREOSTALI članovi posade južnokorejskog trajekta Sewol koji je potonuo prošli tjedan s 476 osoba, privedeni su u subotu i sada je cjelokupna posada u pritvoru, dok je potraga za tijelima žrtava nesreće privremeno prekinuta zbog lošeg vremena.
Četiri člana posade koji su još bili na slobodi privedeni su u subotu navečer i u pritvoru su, objavile su vlasti. Kapetan trajekta Lee Joon-seok i još deset članova posade privedeni su po različitim optužbama, najviše zbog zanemarivanja i napuštanja putnika.
Trajekt Sewol potonuo je 16. travnja na rutinskoj plovidbi južno od luke Incheon na tradicionalne praznike na otok Jeju. Na trajektu je bilo 476 osoba, od kojih 352 srednjoškolaca na školskom putovanju.
Broj osoba koje su proglašene mrtvima u subotu je iznosio 187, prema službenim podacima. Još 115 smatra se nestalima, a njihova su tijela zarobljena u olupini Sewola.
Ronioci su morali u subotu prekinuti potragu zbog lošeg vremena, snažnog vjetra i kiše. Roditelji poginulih školaraca strahuju da bi prekid potraga mogao znači potpuno odustajanje.
Brod američke mornarice, specijaliziran za spašavanje u moru, uplovio je u subotu u Jindo da pomogne u akciji.
Ronioci obavljaju izrazito tešku zadaću pretrage unutrašnjosti trajekta gdje je vidljivost gotovo ravna nuli.
Proruski separatisti zatočili OESS-ove promatrače: "Drže ih u nehumanim uvjetima"
/**/
var cb=new Date().getTime();
var r_img_8165=new Image(); r_img_8165.src='http://www.index.hr/indexrotator/step2.ashx?idcategory=2&idsize=114&guid=6FAF6C66-5FDA-42DD-B379-AB493AB7FB2B&cachebust=' + cb;
/*--*//*]]>*/
Proruski separatisti zatočili OESS-ove promatrače: "Drže ih u nehumanim uvjetima"
Ilustracija: YouTube (Ukraine News One)
PRORUSKI separatisti na istoku Ukrajine optužili su u subotu otete promatrače Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) da su "špijuni NATO-a" i izjavili su da će biti oslobođeni samo u razmjeni zarobljenika. "Jučer smo uhvatili špijune NATO-a", rekao je Denis Pušilin, samoproglašeni čelnik neovisne republike Donjecka. "Oni neće biti pušteni na slobodu. Bit će razmijenjeni za naše zarobljenike", kazao je ispred sjedišta službe sigurnosti (SBU) u Slavjansku, uporištu pobunjenika na istoku Ukrajine.
Naoružani separatisti u istočnom ukrajinskom gradu Slavjansku oteli su u petak autobus s međunarodnim promatračima OESS-a. Otmičari drže skupinu od sedam predstavnika OESS-a i pet pripadnika ukrajinskih oružanih snaga u zgradi Agencije za državnu sigurnost (SBU) u Slavjansku, koji je pod okupacijom proruskih separatista, priopćilo je u petak poslijepodne ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova.
Međutim, kasnije u petak se oglasila njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen koja je izjavila da su proruski separatisti uhapsili i zadržali trinaest promatrača OESS-a.
"Još ne znamo pojedinosti, ali se čini da je uhićeno 13 inspektora OESS-a, među kojima je četvero Nijemaca", rekla je u audioporuci ministrica, koja boravi u posjetu Africi i Libanonu, a prenijelo je njezino ministarstvo.
"Jednom zatočenom promatraču treba hitna njega, a separatisti ne puštaju ukrajinsku medicinsku pomoć"
Jedan od zatočenih promatrača Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koje su u petak zatočili proruski separatisti u istočnoukrajinskom gradu Slavjansku, treba hitnu medicinsku njegu, objavili su u subotu službeni ukrajinski izvori.
"Danas službene predstavnike OESS-a drže u nehumanim uvjetima", objavila je u priopćenju na svojoj internet stranici ukrajinska služba sigurnosti.
"Među zatočenima je i osoba koja treba hitnu medicinsku pomoć", navodi se u priopćenju u kojemu se dodaje da su ukrajinske službe sigurnosti bile spremne osigurati medicinsku pomoć, no separatisti su to odbili.
"Teroristi planiraju upotrijebiti otete kao ljudski štit", dodaje se u priopćenju u kojem se navodi da je zadržavanje promatrača bilo planirano i koordinirano s ruskim državljaninom za kojega Kijev tvrdi da je operativac ruske tajne službe. Rusija pak opovrgava da ima bilo kakvih svojih snaga ili agenata u istočnoj Ukrajini.
"Rusija će učiniti sve što može kako bi separatisti pustili promatrače"
Rusija će učiniti sve što je u njezinoj moći da ishodi oslobađanje promatrača OESS-a otete na istoku Ukrajine, rekao je u subotu ruski predstavnik pri toj međunarodnoj organizaciji.
"Mislimo da ti ljudi moraju biti pušteni što je prije moguće", rekao je Andrej Kelin za rusku agenciju RIA Novosti.
"Kao članica OESS-a, Rusija će poduzeti sve moguće mjere u tom slučaju", dodao je.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier intervenirao je kod ruskog kolege Sergeja Lavrova da pomogne u oslobađanju promatrača, objavilo je u subotu njemačko ministarstvo vanjskih poslova.
Nove sankcije SAD-a i EU-a
SAD i Europska unija u ponedjeljak očekuju nametanje novih sankcija pojedinim Rusima kao rezultat navodnih napora Moskve da destabilizira istočni dio Ukrajine, objavio je Reuters pozivajući se na dobro obaviješten izvor.
Reutersov izvor, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, kazao je da EU planira sankcionirati 15 ranije neidentificiranih pojedinaca te da se usredotočila na one koje smatra odgovornima za nemire u Ukrajini.
Sjedinjene Države bi, dodao je, trebale sankcionirati "pojedince i entitete" sa svog popisa koji, kako se očekuje, uključuje i osobe bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
U konačnici američki i europski popisi će se preklapati, ali neće biti identični.
Izvor je kazao da je jedino što bi EU i SAD moglo odvratiti od novih sankcija nagli preokret u postupcima proruskih separatističkih pokreta u istočnoj Ukrajini.
I G7 uvodi sankcije Rusiji
Čelnici skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) dogovorili su se u subotu da će hitno uvesti nove sankcije Rusiji zbog ukrajinske krize, kaže se u priopćenju. "Dogovorili smo se hitno nametnuti dodatne sankcije Rusiji", kaže se u priopćenju objavljenom u Seulu.
Po jednom američkom dužnosniku, svaka zemlja G7 odlučit će sama koje ciljane sankcije će provesti, a, iako će mjere biti koordinirane, one ne moraju nužno biti identične. Sankcije se mogu uvesti pojedincima ili kompanijama koje imaju utjecaj u specifičnim sektorima ruske ekonomije, kao što su energetika i bankarstvo.
"S obzirom na hitnost da se zajamči da sljedeći mjesec na ukrajinskim predsjedničkim izborima bude provedeno mirno demokratsko glasovanje koje će biti uspješno, dogovorili smo se hitno djelovati kako bismo ojačali ciljane sankcije i mjere", nastavlja se u priopćenju G7. Priopćenje pozdravlja suzdržanost kojom je nova vlada u Kijevu reagirala na naoružane proruske separatiste koji su zauzeli službene zgrade na istoku Ukrajine. "S druge strane, Rusija nije poduzela nikakvu konkretnu akciju kojom bi provela sporazum iz Ženeve", kaže priopćenje. "Ona nije javno poduprla sporazum, nije osudila akcije separatista koji žele destabilizirati Ukrajinu, nije ni pozvala naoružane militante da mirno napuste zgrade vlade koje su okupirali i polože oružje".
U priopćenju se zaključuje da G7 čvrsto osuđuje ruske pokušaje da anektira Krim i Sevastopolj, "što ne priznajemo". Sjedinjene Države i Europska unija trebale bi u ponedjeljak ujutro objaviti svoje mjere. Američki predsjednik Barack Obama razgovarao je u petak s europskim vođama o novim sankcijama Rusiji, kazavši da je potrebno brzo djelovati, rekao je novinarima dužnosnik američke službe sigurnosti Beh Rhodes u zrakoplovu Air Force One, dok je Obama letio iz Južne Koreje prema Maleziji, trećoj postaji njegove azijske turneje.
Rusija još ne zna hoće li priznati ukrajinske izbore
Rusija još nije odlučila hoće li priznati ukrajinske predsjedničke izbore sazvane za 25. svibnja, rekao je ruski veleposlanik pri UN-u Vitalij Čurkin za subotnji broj lista Komsomolskaja Pravda. "Mi ćemo nadzirati njihov tijek", rekao je. "Ako tenkovi budu pucali, tada je, naravno, priznavanje apsurdno. Ali, zasad, nećemo davati nikakve kategorične izjave i zaključke unaprijed".
Čurkin je također rekao da je moguće da se izbori uopće ne održe. On smatra, kako kaže u razgovoru za list, da vlast u Kijevu mora poduzeti prvi korak kako bi se implementirao dogovor iz Ženeve od 17. travnja "jer se oni smatraju vladom".
"Oni moraju učiniti više od onih koji prosvjeduju u istočnoj Ukrajini: razoružati Desni sektor, osloboditi okupirane javne zgrade. Ali najvažnije je započeti dijalog s istokom. Dosad se nisu pomakli", rekao je.
Zapadne vlade optužuju pak Rusiju da nije učinila ništa prema provedi sporazuma koji kaže da ilegalne oružane skupine moraju biti razoružane, a ilegalno okupirane zgrade napuštene.
Pentagon: Rusi ulijetali u ukrajinski zračni prostor
Nešto prije toga glasnogovornik Pentagona pukovnik Steve Warren izjavio je da su ruske letjelice u posljednja 24 sata u nekoliko navrata ulijetale u ukrajinski zračni prostor. "Mogu potvrditi da su u nekoliko slučajeva u posljednja 24 sata ruske letjelice ulazile u zračni prostor Ukrajine", kazao je Warren u petak Reutersu, ne navodeći detalje.
Ta agencija prenosi i da je Warren pozvao Moskvu da poduzme "trenutne korake na deeskalaciji situacije". I još neke svjetske agencije izvijestile su o upadima u ukrajinski zračni prostor, navodeći kao moguće razloge rusko testiranje ukrajinskih radara ili demonstraciju sile.
Vijest je uslijedila dan nakon što je Pentagon oštro osudio najave Rusije o vojnim vježbama u blizini ukrajinske granice.
Rusija je prije toga pozvala vlasti u Kijevu da prekinu "svako vojno djelovanje" na istoku Ukrajine, dok ukrajinska vojska opkoljava proruske separatiste u Slavjansku, na istoku, ali ih ne napada.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov istaknuo je pak u telefonskom razgovoru s njemačkim kolegom Frankom-Walterom Steinmeierom kako svako nasilje u Ukrajini mora prestati, a prije svega "upotreba ukrajinske vojske i naoružanih radikalnih nacionalista u jugoistočnoj Ukrajini".
Ukrajinska kriza: Za 11. svibnja najavljen referendum o neovisnosti Donjecka
Ukrajinska kriza: Za 11. svibnja najavljen referendum o neovisnosti Donjecka
Foto:FAH
REFERENDUM o neovisnosti istočnoukrajinske regije Donjeck održat će se 11. svibnja, rekao je u subotu čelnik samoproglašene "Narodne Republike Donjeck", Denis Pušilin. Pušilin je na konferenciji za novinare rekao da će na referendumu biti postavljeno pitanje: "Prihvaćate li proglašenje neovisnosti Narodne Republike Donjeck?".
Po riječima separatističkog čelnika, nakon referenduma, kojega Kijev i međunarodna zajednica ne priznaju, održat će se "slobodni izbori" za njezino vodstvo.
"Još razmatramo koja bi opcija bila dobra za naše odnose s ostatkom Ukrajinom, bila to federacija, konfederacija ili neovisnost", rekao je.
"Referendum je neizbježan i imamo novac potreban za njegovu organizaciju", istaknuo je Pušilin, ne precizirajući odakle im.
Upitan o odnosima sa ukrajinskim snagama sigurnosti u regiji, proruski čelnik kazao je da dio surađuje s njima, a da dio odbija tu suradnju.
Sjevernokorejski mediji: 24-godišnji Amerikanac traži azil i utočište u Sjevernoj Koreji
/**/
var cb=new Date().getTime();
var r_img_8165=new Image(); r_img_8165.src='http://www.index.hr/indexrotator/step2.ashx?idcategory=2&idsize=114&guid=40370718-9EF3-4FF9-ABFF-6B1AC8325AB1&cachebust=' + cb;
/*--*//*]]>*/
Sjevernokorejski mediji: 24-godišnji Amerikanac traži azil i utočište u Sjevernoj Koreji
Ilustracija: Guliver Image/Getty Images
SJEVERNOKOREJSKA novinska agencija KCNA objavila je danas vijest o 24-godišnjem Amerikancu koji je zatražio azil u Sjevernoj Koreji jer je tu zemlju odabrao za "svoje utočište".
Mladić Miller Matthew Todd je uhapšen nakon što je u imigracijskoj službi poderao svoju turističku vizu te zatražio azil.
Glasnogovornica američkog State Departmenta Jen Psaki rekla je da je SAD upoznat s informacijom o uhapšenju američkog državljanina, ali da nema nikakve druge informacije.
Kako Washington nema diplomatske odnose sa Pjongjangom, švedsko veleposlanstvo posreduje u slučajevima povezanim s američkim državljanima pa je State Department i oko ovog slučaja u kontaktu s tom skandinavskom zemljom.
U padu helikoptera u Afganistanu poginula petorica vojnika NATO-a
/**/
var cb=new Date().getTime();
var r_img_8165=new Image(); r_img_8165.src='http://www.index.hr/indexrotator/step2.ashx?idcategory=2&idsize=114&guid=F6AA8B71-1508-4CAC-BCB5-1D354A9E0F3D&cachebust=' + cb;
/*--*//*]]>*/
U padu helikoptera u Afganistanu poginula petorica vojnika NATO-a
Ilustracija: Youtube
PETORICA vojnika NATO-a u Afganistanu poginula su u subotu u padu helikoptera na jugu zemlje, objavile su koalicijske snage.
Okolnosti nesreće se istražuju, objavio je Isaf, ne precizirajući je li se helikopter srušio zbog tehničkog problema ili je oboren.
U prosincu prošle godine talibani su srušili jedan helikopter Isafa u južnoj pokrajini Zabul pri čemu su poginula šestorica američkih vojnika.
U augustu 2011. srušili su jedan helikopter Chinook ubivši 30 Amerikanaca, većinom mornaričkih specijalaca (SEAL) te osmoricu Afganistanaca.
Snage NATO-a prenijele su u lipnju prošle godine zadaću održavanja sigurnosti u zemlji afganistanskim snagama i od tada sudjeluju samo u misijama obuke i potpore, posebice zračne. Zemlju bi trebali napustiti do kraja godine.
Od početka intervencije u Afganistanu potkraj 2001. poginulo je 3431 vojnika Isafa, po podacima icasualties.org.
Misa četiriju papa: Benedikt XVI. s papom Franjom na kanonizaciji dvojice pokojnih papa
/**/
var cb=new Date().getTime();
var r_img_8165=new Image(); r_img_8165.src='http://www.index.hr/indexrotator/step2.ashx?idcategory=2&idsize=114&guid=207AA308-DABE-4AC3-AF28-8482ABB56AD2&cachebust=' + cb;
/*--*//*]]>*/
Misa četiriju papa: Benedikt XVI. s papom Franjom na kanonizaciji dvojice pokojnih papa
Foto: Guliver Image/Getty Images
PAPA u miru Benedikt XVI. i papa Franjo zajedno će slaviti misu na kojoj će svetima biti proglašeni Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. u nedjelju ujutro u Vatikanu, saopštio je u subotu ravnatelj tiskovnog ureda Svete Stolice, otac Federico Lombardi.
Informacija o dolasku Benedikta XVI. koji živi povučeno u Vatikanu nakon povijesnog odreknuća lani, još nije službeno potvrđena. Njegova prisustvo će dodatno uveličati taj izniman događaj koji bi mogao privući gotovo milijun ljudi.
Neki mediji već govore o "misi četiriju papa" u Bazilici svetog Petra.
"Bit će to događaj kakav Rim ne pamti u svojoj povijesti, kanonizacija dvojice papa u prisustvu dvojice živućih papa", Franje i Benedikta XVI., rekao je u srijedu mons. Liberio Andreatta, ravnatelj vatikanske agencije za organiziranje hodočašća (ORP). No glasnogovornik Svete Stolice nije poslije htio potvrditi Benediktov dolazak, "s obzirom na dob" pape u miru.
Kardinal Joseph Ratzinger, predstojnik Kongregacije za nauk vjere, bio je jedan od najbližih suradnika pape Ivana Pavla II. i sudionik Drugog vatikanskog sabora na kojemu je iznio nove ideje. Poslije je priznao da je taj skup bio najvažniji događaj u njegovu životu na temelju kojega je razvijao svoje teološke zamisli u stotinama tekstova.
Koncil je smatrao "obnovom u kontinuitetu" a ne "raskidom" s prijašnjom Crkvom.
Nakon njegova neočekivana odreknuća u februaru 2013. i izbora pape Franje u ožujku te godine, dvojica papa su uspostavila srdačnu suradnju, živeći na nekoliko stotina metara u vatikanskoj državici.
Papa u miru je ostao vjeran svom obećanju da se neće miješati u stvari svog nasljednika, ali je rekao da će uvijek dati savjet ako se to od njega zatraži.
