MUSTAFA AKINCI, kandidat lijevog centra, izabran je u nedjelju u drugom krugu predsjedničkih izbora u međunarodno nepriznatom turskom dijelu otoka predsjednikom ciparskih Turaka, pobijedivši dosadašnjeg šefa države Dervisa Eroglua, prenose agencije.
Akinci, iskusan političar koji se zalaže za pomirenje s ciparsko-grčkim dijelom, jedinom međunarodno priznatim dijelom nakon podjele otoka 1974. godine, dobio je 60,50 posto glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Sudjelovanje na izborima je bilo visoko i iznosilo je 64,12 posto prema podacima izbornog povjerenstva, iako niže nego na prethodnim izborima 2010. kada je iznosilo 75 posto, navodi AFP.
Predsjednik zemlje koju priznaje samo Turska
"Predsjednik" zemlje koju nitko osim Ankare ne priznaje, Akincijeva uloga će uglavnom biti vođenje pregovora s vlastima ciparsko-grčkog dijela o ujedinjenju. Pregovori bi se trebali nastaviti u svibnju, prema nedavnim izjavama UN-ovog specijalnog izaslanika za Cipar.
Pristupanjem najvišoj političkoj funkciji Turske Republike Sjevernog Cipra (TRNC) Akinci (67) će pokušati oživjeti mirovne pregovore, obustavljene u oktobaru, s vlastima južnog dijela otoka, međunarodno priznatoga.
"Prethodne generacije obje zajednice su puno patile. Učinimo nešto da buduće generacije uživaju u bogatstvima ovog otoka", izjavio je tokom kampanje.
Maslinova grančica kao simbol kandidature
Akinci je simbolom svoje kandidature izabrao maslinovu grančicu, simbol mira.
U prvome krugu izbora održanom prije tjedan dana Eroglu je dobio 28,18 posto glasova, a Akinci 26,92 posto.
Turski Cipar opstaje uz pomoć Turske čije se obale nalaze na samo 80 kilometara udaljenosti. Za ostatak svijeta to je samo zona koju je Ankara anektirala 1974. kao odgovor na državni udar grčkih nacionalista u cilju pripojenja tog mediteranskog otoka Grčkoj.
Izbori sa značajnom političkom pozadinom
Oko hiljadu vojnika UN-a nadgleda "zelenu liniju" koja presijeca otok s istoka na zapad, a više desetaka hiljada turskih vojnika raspoređeno je u sjevernom Cipru.
U trenutku kada se turska i grčka strana pripremaju za povratak pregovorima pod okriljem 25. po redu posebnog savjetnika UN-a za ciparsko pitanja Espena Bartha Eidea, ovi se izbori smatraju vrlo važnim.
Naime, tokom 41 godine koliko se pokušava riješiti ciparsko pitanje, ova otočna država s otkrivenim rezervama nafte i plina u svojim vodama i pogodnim smještajem između Sredozemlja i Bliskog istoka postaje strateški sve važnija.
Putin: Rusko zauzimanje Krima je ispunjavanje povijesne pravde
Putin: Rusko zauzimanje Krima je ispunjavanje povijesne pravde
Foto: FAH
RUSIJA ne krši pravila igre na međunarodnoj sceni, za razliku od Zapada, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u dokumentarnom filmu koji je u nedjelju prikazala ruska državna televizija.
"Duboko sam uvjeren da ne kršimo niti jedno pravilo igre. Kada kažem 'pravilo igre' prije svega govorim o međunarodnom pravu, povelji Ujedinjenih naroda i sve što je s time povezano", rekao je Putin u dokumentarnom filmu "Predsjednik", kako prenosi agencija France Presse.
"To se odnosi na naše odnose s Ukrajinom, stanje na Krimu, naše probleme u području globalne sigurnosti", rekao je.
Kazao je da je rusko zauzeće Krima ispravilo povijesnu nepravdu.
Rusko zauzimanje Krima ima elemente povijesne pravde
"To nije zato što Krim ima stratešku važnost za regiju Crnoga mora. To je zato što ima elemente povijesne pravde. Mislim da smo učinili ispravnu stvar i ne žalim ni za čim", prenijela je Putinove riječi iz dokumentarca novinska agencija RIA, navodi Reuters.
Taj film, već prikazan na ruskom krajnjem istoku, na državnom kanalu Rusija je prikazan prigodom 15 godina vlasti Vladimira Putina koji je 2012. izabran na treći predsjednički mandat, nakon razdoblja od 2000. do 2008. i nakon što je bio premijer od 2008. do 2012.
Nakon ruske okupacije i pripojenja ukrajinskog poluotoka Krima u ožujku 2014., Moskvi su EU i SAD uveli niz sankcija optužujući ju da vojno podržava proruske pobunjenika Ukrajine, što ruske vlasti demantiraju.
Sankcijama žele zaustaviti razvoj Rusije
Predsjednik Putin tvrdi da je svrha sankcija pokušaj sprečavanja razvoja Rusije, te da to nije ništa novo u težnjama Zapada posljednjih stoljeća, objavljeno je na službenoj stranici Rusija 1.
Sankcije na koje je Moskva odgovorila prehrambenim embargom, kao i pad tečaja nafte izazvali su tešku gopodarsku krizu u Rusiji i pad rublja koji je prošle godine izgubio gotovo 50 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar.
Putin je istaknuo da "takozvani vodeći krugovi zapadnih zemalja, njihove političke i gospodarske elite vole kad su Rusi siromašni, jadni i traže milostinju".
Putin: SAD je koristio teroriste na Kavkazu kako bi ostvario svoje geopolitičke interese
Putin: SAD je koristio teroriste na Kavkazu kako bi ostvario svoje geopolitičke interese
Foto: FAH
RUSKI predsjednik Vladimir Putin je u dokumentarnom filmu prikazanom u nedjelju u programu ruske televizije optužio Sjedinjene Države da održavaju izravne kontakte s pobunjenicima na sjeveru Kavkaza te da im šalju pomoć, osobito logističku.
Početkom 2000. "tajne ruske službe otkrile su izravne kontakte", između pobunjenika na sjeveru Kavkaza i predstavnika tajnih američkih služba u Azerbajdžanu, bivšoj sovjetskoj republici na jugu Kavkaza, ispripovijedao je Putin u dokumentarnom filmu emitiranom pod nazivom "Predsjednik".
Film je prikazala javna ruska televizija Rosija 1 u povodu 15. godišnjice Vladimira Putina na vlasti. 2012. izabran je treći put za predsjednika države, a u razdoblju od 2008. do 2012. obavljao je premijersku dužnost.
Washington prkosio FSB-u i Moskvi
O svojim je zapažanjima informirao tadašnjeg američkog predsjednika koji mu je odgovorio "Isprašit ću im stražnjice".
"No nakon deset dana, moji podređeni, čelnici FSB-a (ruske tajne službe) primili su poruku od kolega iz Washingtona u kojoj je stajalo: Održavali smo i nastavit ćemo održavati odnose sa svim oporbenim ruskim snagama. Procjenjujemo da na to imamo pravo i tako namjeravamo i nastaviti", kazao je Putin.
"Postoje osobe, osobito u redovima tajnih služba zapadnih zemalja koje su vjerovale da imaju koristi od destabiliziranja svojeg glavnog geopolitičkog protivnika, a sada znamo da je to za njih Rusija. No pokazalo se da to nije istina", kazao je ruski predsjednik.
"Ni u kojemu slučaju, nikad i ni na koji način, ne treba ni pokušati iskoristiti teroriste za rješavanje vlastitih političkih zadaća ili geopolitičkih pitanja", rekao je.
Turska obalna straža zaustavila 350 ilegalnih imigranata na putu za EU
Turska obalna straža zaustavila 350 ilegalnih imigranata na putu za EU
Foto: FAH
TURSKA obalna straža uhapsila je 350 sirijskih ilegalnih imigranata na jugoistoku Turske koji su brodom trebali doći do Europske unije, izvijestila je u nedjelju službena novinska agencija Anadolija.
Obalna straža je zaustavila je u noći između subote i nedjelje brod koji je plovio pod mongolskom zastavom, nakon što su primili informacije da se njime prevoze ilegalni imigranti.
Na brodu je uhapšen 71 imigrant i 279 na kopnu, dok su u luci Mersin čekali ukrcaj, navodi Anadolija.
Prema novinskoj agenciji imigranti, među kojima i žene i djeca, pokušavali su stići do Europske unije, najvjerojatnije do Italije.
Krijumčari uhapšeni, brodice zaplijenjene
Policija je uhapsila deset članova posade i zaplijenila gumene čamce korištene za prebacivanje imigranata na brod.
Turska je prihvatila oko 1,8 milijuna sirijskih izbjeglica koji su pobjegli pred sukobom i postala je raskršće za priljeve imigranata u smjeru EU.
Prema podacima mjesnih vlasti u moru je prošle godine privedeno 1754 imigranata blizu Mersina.
Turske vlasti su pojačale operacije nadzora brodova imigranata nakon nedavne nesreće u koji je poginulo blizu 800 imigranata u moru kod Libije.
VIDEO, FOTO 29 godina od katastrofe u Černobilu
VIDEO, FOTO 29 godina od katastrofe u Černobilu
Foto: Youtube, Getty images
PRIJE 29 godina dogodila se jedna od najvećih nuklearnih katastrofa u povijesti čovječanstva - ona u Černobilu. Ukrajina danas još jednom obilježava njenu godišnjicu.
U jedan sat i 23 minute iza ponoći, točno u vrijeme eksplozije reaktora, stotine ljudu su položili cvijeće i upalili svijeće u podnožju spomenika žrtvama Černobila u Slavutiču, mjestu na oko 50-ak kilometara od nuklearke koje je izgrađeno nakon nuklearnog incidenta za zaposlenike.
Predsjednik Petro Porošenko stigao je danas u Černobil kako bi odao počast žrtvama i preispitao kako se vode radovi na izradi novog zaštitnog čeličnog sarkofaga za reaktor 4 koji je ekspolodirao 26. travnja 1986. i zagadio veliki dio Europe, a najviše Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju.
"Zahvaljući deblokiranim sredstvima međunarodne zajednice, nadamo se dovršiti izradu tog novog sarkofaga kako bi zauvijek zaštitili svijet od radijacije iz Černobila", kazao je Porošenko.
U 1.23 došlo do eksplozije
Do eksplozije na četvrtom reaktoru nuklearne elektrane Lenjin došlo je u noći 26. travnja 1986. godine, u 1.23 sati. Uzrok nesreće je bio loš eksperiment, kojem su se mnogi od operatera u elektrani usprotivili, ali on je ipak proveden. Cilj testa je bio utvrditi mogu li turbine u fazi gašenja proizvesti dovoljno energije da pokrenu vodne pumpe o kojima ovisi rad samog nuklearnog reaktora. Naglo smanjenje snage reaktora, a potom njeno drastično povećanje, doveli su do eksplozije.
U eksploziji nuklearnog reaktora poginula su dva radnika elektrane koja se zvala Memorijalna elektrana Vladimir Iljič Lenjin, a narednih dana od posljedica radijacije još 28 osoba.
Do eksplozije je došlo zbog pregrijevanja nuklearnog reaktora, kada je u atmosferu oslobođena radijacija sto puta veća od one oslobođene u Hiroshimi i Nagasakiju. Tadašnje sovjetske vlasti danima su prikrivale nesreću, a prvi koji su zabilježili opasno visoku razinu radijacije nad Europom bili su švedski znanstvenici.
Odmah nakon eksplozije oslobođen je radioaktivni oblak veličine 150.000 četvornih kilometara, koji je prekrio Ukrajinu, Bjelorusiju i dio Rusije, a narednih dana vjetrom je nošen ka Europi.
U prvim danima nakon nesreće evakuirano je 350.000 ljudi, ali je 5,5 milijuna ljudi ostalo živjeti u tom poručju. Prema podacima ukrajinske vlade, do sada je umrlo više od četiri hiljade ljudi koji su sudjelovali u sanaciji terena, a više od 100.000 je do sada umrlo od posljedica radijacije, najviše od raka štitnjače.
Projekt izrade novog golemog sarkofaga od 20.000 tona čelika trebao je biti dovršen ove godine, ali se odgađa do studenoga 2017. jer su troškovi s 800 milijuna eura narasli na 2,5 milijarde eura. Projekt vodi Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Preko 40 vlada i Europska komisija obvezale su se novčano pomoći da se "zapečati" 100 tona uranija i jedna tona plutonija koje se još uvijek nalaze u Černobilu.
"Ako zemlje prepoznaju prirodu problema u Černobilu i njegovu važnost za sigurnost ljudi u Ukrajini ekološku sigurnost u Europi, ima nade da se na donatorskoj konferenciji 29. travnja namakne novac koji nedostaje", kazao je Anton Usov, glasnogovornik EBRD-a.
Usprkos apokaliptičnoj katastrofi, nuklearka u Černobilu nastavila je proizvoditi struju, a konačno je zatvorena 2000.
Istraga tragedije je dala različite rezultate. Prema prvom izvješću, objavljenom u augustu 1986. godine, nesreća je bila isključivo rezultat ljudske pogreške, no prema onom iz 1991. godine, do nesreće je došlo zbog dizajna samog reaktora.
Stvarne posljedice katastrofe su nemjerljive
Prema izvješću Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2005. godine, u černobilskoj nesreći je izravno stradalo 56 osoba. Prema podacima UN-a, još 4.000 ljudi je život izgubilo zbog posljedica izlaganja radioaktivnosti.
Međunarodna agencija za istraživanje raka procjenjuje da bi do 2065. godine diljem Europe od posljedica černobilske katastrofe od raka moglo umrijeti oko 16.000 osoba.
Greenpeace je 2006. godine dao procjenu kako bi konačan rezultat černobilske katastrofe mogao biti ukupno oko 250.000 slučajeva oboljenja od raka, od čega 100.000 s fatalnim posljedicama.
Svoj kratki video nazvan "Razglednice iz Pripjata" on je snimio radeći za CBS segment o Černobilu, a u njemu i iz zraka (dijelovi su snimljeni kamerom zakačenom za dron) možete vidjeti što je ostalo od grada koji je opustošen nakon nuklearne katastrofe koja se zbila prije gotovo 30 godina.
Nekoć je Pripjat bio dom 50.000 ljudi, a kako danas izgleda pogledajte u videu.
"Černobil je jedno od najzanimljivijih i najopasnijih mjesta koja sam vidio. Nuklearna katastrofa, koja se dogodila godinu dana nakon što sam rođen utjecala je na toliko puno ljudi, uključujući i moju obitelj koja je živjela u Italiji. Ne mogu ni zamisliti koliko stravično je to iskustvo bilo hiljadama lokalaca koji su evakuirani", poručio je Cooke te dodao: "Za vrijeme posjeta upoznao sam jako puno fascinantnih ljudi. Napušten Pripjat je jedno tako mirno, a istovremeno i uznemirujuće mjesto. Vrijeme je stalo i sjećanja o događanjima iz prošlosti lebde oko vas".
17 mrtvih, 60-ak ozlijeđenih na Mount Everestu: U lavini nakon potresa poginuo jedan od direktora Googlea
17 mrtvih, 60-ak ozlijeđenih na Mount Everestu: U lavini nakon potresa poginuo jedan od direktora Googlea
Foto: Instagram
DIREKTOR iz Googlea Dan Fredinburg jedan je od alpinista koji su poginuli u lavini na Mount Everestu nakon razornog potresa u Nepalu, priopćila je kompanija.
Fredinburg se penjao na vrh svijetu s još trojicom zaposlenika Googlea. Niti jedan od njegovih kolega nije ozlijeđen, saopštio je dužnosnik tvrtke Lawrence You.
Fredinburg je bio šef odjela za privatnost Google X koji se bavi istraživanjima.
Fredinburg je pretrpio teške ozljede glave i nije uspio preživjeti, objavila je njegova sestra Megan na društvenim medijima. Njegovu smrt potvrdila je i tvrtka Jagged Globe koja je organizirala put na Everest. Također je objavila da drugi članovi tima nisu u životnoj opasnosti.
Indijski vojni planinski tim pronašao je 18 tijela na Mount Everestu gdje je lavina prouzročena potresom pomela bazni logor.
Subotnji potres, čiji je centar bio između dva najveća nepalska grada Kathmandu i Pokhara, najgori je u Nepalu u zadnjih 81 godinu.
A photo posted by Dan Fredinburg (@danfredinburg) on
Najmanje hiljadu penjača bilo je na putu prema Moutn Everestu
Svi alpinisti koji su se u trenutku razornog potresa, koji je u subotu pogodio Nepal, nalazili na Mount Everestu iznad baznog logora kojeg je zatrapala snježna lavina sigurni su, objavio je u nedjelju predsjednik nepalskog planinarskog udruženja.
Logor 1 je na visini od 6065 metara a logor 2 na visini od oko 6500 metara i u trenutku potresa tamo je bilo oko stotinu alpinista.
Spasilački napori na najvišoj planini svijeta bili su u nedjelju ujutro otežani zbog toga što su penjačke staze iznad baznog logora bile blokirane, kazao je Ang Tsherig šerpa za Reuters.
I evakuacija ozlijeđenih iz baznog logora, koji je na visini od 5380 metara, bila je otežana u nedjelju zbog lošeg vremena jer helikopteri nisu mogli polijetati iz Katmandua.
U lavini koja je snijegom prekrila bazni logor ozlijeđena je 61 osoba a indijska vojska u subotu je pronašla 17 tijela u tom logoru u kojem su od subote stotine ljudi bile zatočene snijegom.
Prvi ozlijeđeni bili su iz logora evakuirani tokom nedjeljnog jutra, napisao je u tweetu rumunjski alpinist Alex Gavan koji je u baznom logoru.
"Svi najteže ozlijeđeni su evakuirani helikopterom" napisao je Gavan. "Skrbimo za one kojima treba pomoć, treba nam sna".
22 alpinista spuštena su iz logora na niže visine i prvih 18 evakuirano je prema Katmanduu helikopterima koji su počeli polijietati iz zračne luke nakon što se popravilo vrijeme koje je tokom jutra ometalo spasilačke napore.
Američki alpinist John Reiter kazao je za CNN kako su mnogi penjači bili teško ozlijeđeni u lavini, neki su pretrpjeli teške ozljede glave.
"Bilo je to teških 18 sati", kazao je.
Dužnosnici ministarstva turizma procjenjuju da je najmanje 1000 penjača, među kojima 400 stranaca, bilo u baznom logoru ili na putu prema vrhu Mount Everesta u trenutku potresa koji je do sada odnio više od 1900 života.
Mjesec april jedan je od najpopularnijih za uspon na Mount Everest prije nego loše vrijeme, oblaci i kiša krajem svibnja onemoguće uspone.
Znanstvenici u Nepalu: Znali su da će se dogoditi smrtonosan potres, ali nisu znali kada
Znanstvenici u Nepalu: Znali su da će se dogoditi smrtonosan potres, ali nisu znali kada
Foto: Hina
SAMO tjedan dana prije razornog potresa 50-ak znanstvenika iz cijelog svijeta došlo je u Katmandu. Razlog dolaska je - priprema za veliki i razorni potres!
Kako piše Telegraph, znali su da će se to dogoditi, znali su da će se ponoviti 1934. godina, samo nisu znali kada.
"Čekali smo da se dogodi noćna mora. A ono što smo očekivali to se i dogodilo. Samo nismo mislili da će biti tako brzo", kazao je seizmolog James Jackson s Cambridgea.
Dodaje kako je problem u Aziji to što su se ljudi naselili na vrlo opasna područja. Katmandu je ovo peti značajni potres u posljednjih 205 godina, ali ništa se nije činilo kako bi se posljedice ublažile.
"Znali su da imaju problem, ali taj problem je bio toliko veliki da nisu znali gdje započeti s njegovim rješavanjem", kazao je Hari Ghi, regionalni koordinator za jugoistok Azije za potrese. Njegova skupina 12. travnja izvijestila je kako je jasno da će idući veliki potres rezultirati s velikim gubicima ljudskih života i ogromnom štetom.
