PAPA FRANJO je u ponedjeljak nazvao Holokaust sramotom za čovječanstvo u pismu upućenom argentinskom rabinu Abrahamu Skorki i pročitanom na koncertu izvedenom na violinama židovskih žrtava nacističkih progona.
Pismo je pročitano prilikom održavanja koncerta u "Parku muzike" u Rimu, u spomen na žrtve holokausta. Dvanaest violina i jedno violončelo, koje je pronašao i restaurirao graditelj glazbenih instrumenata Ammon Weinsten, upotrijebljeni su na koncertu pod nazivom "Violine nade".
Rješenje povijesnog teritorijalnog spora: Sud u Haagu vratio Čileu 38 hiljada četvornih kilometara mora
Rješenje povijesnog teritorijalnog spora: Sud u Haagu vratio Čileu 38 hiljada četvornih kilometara mora
Foto: Google Maps
ČILE ima pravo na ribom bogato područje u Tihome oceanu, što mu je Peru dosad osporavao, ocijenio je u ponedjeljak međunarodni sud i time završio jedan od posljednjih latinoameričkih velikih sukoba oko granice. Odluka Međunarodnoga suda pravde (ICJ) odnosi se na 38 hiljada četvornih kilometara oceana koje Čile i sad kontrolira.
Suci su druge velike dijelove spornog područja predali Peruu, ali dalje od kopna, daleko od najvrednije obalne ribarske zone.
Peruanski su izvori uoči donošenja presude kojom se riješava povijesni pomorski teritorijalni spor naslijeđen iz Pacifičkog rata s kraja 19. stoljeća, rekli kako nisu uznemireni. "Mirno očekujemo presudu", kazali su peruanski izvori nekoliko sati prije nego što će je obznaniti predsjednik ICJ-a Peter Tomka.
Peruanski i čileanski predsjednik Ollanta Humala i Sebastian Pinera najavili su da će poštovati presudu na koju nema prava žalbe. Obojica su najavila obraćanje naciji nekoliko minuta nakon završetka čitanja presude.
Presuda bi mogla konačno završiti i Pacifički rat. U tome ratu od 1879. do 1883. pobijedio je Čile, Peru je izgubio četvrtinu tadašnjeg teritorija, a njegova saveznica Bolivija izlaz na more.
Godine 2008. Peru je pred ICJ-em pokrenuo spor, zatraživši suverenitet nad prijepornih 38.000 četvornih kilometara morske površine, inače područja vrlo bogatog ribom. Lima simbolično traži i povratak četiri hektara kopna.
Čile je nevoljko pristao da se spor riješi pred sudom u Den Haagu. Službeni Santiago smatra da je granica dviju zemalja dogovorena sporazumima o ribarenju iz 1952. i 1954., ali se Peru s time ne slaže i smatra da granica treba biti utvrđena u skladu s UN-ovom konvencijom o pravu mora, vertikalnom linijom u odnosu na kopnenu granicu, a ne linijom paralelnom s ekvatorom, kao što hoće Čile.
Još se čeka komentar Bolivije koja se također obratila ICJ-u tražeći mogućnost pregovora o tome da joj se vrati pristup moru.
Ovo je NASA-in dokaz globalnog zatopljenja!
Ovo je NASA-in dokaz globalnog zatopljenja!
Screenshot: Youtube
NASA-in Institut za svemirske studije Goddard (GISS) u New Yorku, redovito analizira globalne temperature, a sada je objavio statistiku za 2013. godinu. U usporedbi s ranijim mjerenjima jasno se iščitava da Zemlja nastavlja bilježiti sve veće temperature u posljednjih nekoliko desetljeća objavila je NASA na svojim stanicama.
Prema podacima NASA-e i NOAA-e, 10 najtoplijih godina dogodilo se nakon 2000. godine. Zanimljivo, 2010. i 2005. godina zabilježene su kao najtoplije godine.
GISS je stoga objavio video u kojem prikazuje posljednjih 60 godina globalnog zatopljenja koji pokazuje koliko se klima na Zemlji promijenila. To je dokaz dugoročnog trenda globalnog zatopljenja.
Prema novoj analizi, prosječna temperatura u 2013. bila je 14.6 stupnjeva, što je 0.6 stupnjeva toplije od prosječne temperature sredinom dvadesetog stoljeća. Prosječna globalna temperatura porasla je za 0.8 stupnjeva od 1880. godine.
Znanstvenici ističu kako je nastavak povećanja razine stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi uzrokuje dugoročni porast globalne temperature. To ne mora značiti da će svaka iduća godina biti toplija nego prije, ali znanstvenici očekuju da će svako iduće desetljeće biti toplije od prethodnog.
Gauck o opsadi Lenjingrada: Svjesni smo svoje odgovornosti za patnje i za brutalnosti svojih vojnika
Gauck o opsadi Lenjingrada: Svjesni smo svoje odgovornosti za patnje i za brutalnosti svojih vojnika
Foto: Guliver image/Getty images
NJEMAČKI predsjednik Joachim Gauck je prilikom 70. obljetnice oslobođenja Lenjingrada od njemačke opsade naveo da se duboko stidi kad razmišlja o ratu koji je Njemačka vodila.
"Njemačka je svjesna svoje povijesne odgovornosti za patnje koje je nanijela stanovnicima Lenjingrada i za brutalnosti svojih vojnika, postrojbi i SS zapovjednika u vođenju rata", napisao je Gauck čija je funkcija u Njemačkoj isključivo počasna.
"Mi suosjećamo u boli preživjelih koji i danas osjećaju posljedice rata", naveo je Gauck u pismu upućenom ruskom kolegi Vladimiru Putinu, koji je rođen nakon Drugog drugog rata u Lenjingradu, današnjem Sankt Peterburgu.
Gauck je nedavno naveo da namjerava otići u državni posjet Rusiji, ali datum puta nije priopćen.
Dok je Rusija u ponedjeljak obilježavala 70. obljetnicu prekida opsade Lenjingrada, u kojoj je od gladi umrlo više od milijun ljudi, Bundestag, donji dom njemačkog parlamenta, odao je počast žrtvama nacional-socijalizma, 69 godina nakon što je Crvena armija oslobodila koncentracijski logor Auschwitz.
Ruski pisac Danil Granjin koji je preživio ospadu Lenjingrada, došao je njemačkim parlamentarcima svjedočiti o patnjama svog naroda.
"Smrt je stizala tiho, svakodnevno. U veljači je blizu 3.500 ljudi umiralo svakog dna od gladi, ispričao je Granjin (95) koji je stajao pred auditorijem svih četrdeset minuta svog govora.
"Dugo nisam mogao oprostiti Nijemcima koji su dnevno pogubljivali 900 civila. To su bili ljudi koji se nisu mogli braniti", naglasio je Granjin u Bundestagu.
Želja za ekskluzivom: Bivši britanski novinar priznao da je prisluškivao stotine telefona
Želja za ekskluzivom: Bivši britanski novinar priznao da je prisluškivao stotine telefona
Ilsutracija: Arhiva
NEKADAŠNJI novinar ugašenoga lista News of the World Ruperta Murdocha i njegova glavnog suparnika Sunday Mirrora priznao je u ponedjeljak u Londonu da je sudjelovao u prisluškivanju stotina telefona kako bi dobio ekskluzivnu priču o slavnim osobama.
Daniel Evans rekao je na londonskome sudu Old Baileyu kako je bio veoma aktivan hacker telefona te kako je Andy Coulson, jedan od Murdochovih tadašnjih urednika, a poslije predstavnik za medije u uredu britanskoga premijera Davida Camerona, to znao prije nego što ga je zaposlio.
Evans je četvrti novinar ugašenoga lista koji je priznao sudjelovanje u špijuniranju telefona, ali prvi je iz konkurentskoga Sunday Mirrora.
Svjedočeći na suđenju Coulsonu i Rebeki Brooks, drugoj Murdochovoj bivšoj urednici, optuženima za uturotu radi hackiranja telefona, Evans je potvrdio da je u rujnu 2013. priznao krivnju za tu optužbu.
Potvrdio je i da je priznao sudjelovanje u uroti radi zloupotrebe javnog položaja, s namjerom da onemogući rad pravosuđa, te da se u augustu prošle godine nagodio s državnim odvjetnikom.
Prije Evansova dramatičnog svjedočenja svjedočila je britanska televizijska zvijezda Jude Law koji je rekao kako je tisak znao "bolesnu količinu" podataka o njegovu privatnom životu.
Evans je hackiranje naučio u Mirroru, a 2005. prešao je u News of the World, nakon londonskog sastanka s Coulsonom koji sve poriče.
Perković iz sigurnosnih razloga prebačen u NĂĽrnberg: Optužnica za tri ili četiri mjeseca
Perković iz sigurnosnih razloga prebačen u NĂĽrnberg: Optužnica za tri ili četiri mjeseca
Foto: Hina
JOSIP PERKOVIĆ prebačen je iz sigurnosnih razloga u istražni zatvor u Nürnbergu, a optužnica protiv njega trebala bi biti spremna u roku od tri do četiri mjeseca. Bit će podignuta na Višem zemaljskom sudu u Münchenu, koji će tada odlučivati o njezinoj valjanosti.
"U bitnome nema novih okolnosti i momenata. U subotu je na Saveznom sudu kod nadležne sutkinje određen pritvor, gospodin Perković nalazi se u istražnome zatvoru u Nürnbergu, a ne u Münchenu, razlog tomu bile su sigurnosne procjene jer u istražnome zatvoru u Münchenu ima mnogo pritvorenika s prostora bivše Jugoslavije, dakle Srba i Hrvata", izjavio je za HRT Sepp-Jörg Zoglmann, njemački odvjetnik Josipa Perkovića.
Podsjetimo, Josip Perković je u subotu zračnim putem iz Münchena prebačen u Karlsruhe gdje se nalazi njemački savezni vrhovni sud te je po izricanju mjere vraćen u München. Državno odvjetništvo Josipa Perkovića sumnjiči za pomaganje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. u Wolfratshausenu pored Münchena .
Perković je u petak, nakon što je Ustavni sud Republike Hrvatske odbio njegovu žalbu na odluku suda o izručenju Njemačkoj, zrakoplovom iz Zagreba prebačen u München.
Globalno špijuniranje: Na čelo NSA-e Obama će imenovati admirala Rogersa
Globalno špijuniranje: Na čelo NSA-e Obama će imenovati admirala Rogersa
Foto: Guliver image/Getty images
AMERIČKI predsjednik Barack Obama priprema se imenovati viceadmirala Michaela Rogersa direktorom NSA-e, američke agencije za nacionalnu sigurnost, koja je u središtu kritika zbog globalnog špijuniranja i zadiranja u privatan život, naveo je u ponedjeljak Washington Post.
Bijela kuća nije željela komentirati informacije Posta. Prema pisanju dnevnog lista, časnika je prošli tjedan primio predsjednik, koji ga je odlučio imenovati nakon što u ožujku u mirovinu ode direktor NSA-e general Keith Alexander, na tom položaju od 2005.
Viceadmiral Rogers (53), čije imenovanje treba potvrditi Senat, zadržat će dvostruku dužnost, direktora NSA-e i šefa Cyber zapovjedništva.
Misija NSA-e je nadzirati komunikacije koje su sve češće putem interneta, dok je zadaća Cyber zapovjedništva, osnovanog 2009., zaštititi vojne mreže od informatičkih napada kao i voditi informatičke napade.
Rogers raspolaže svim osobinama potrebnim za tu dužnost, smatraju promatrači koji ističu potreban politički smisao za vođenje obavještajne agencije poput NSA-e, u središtu žive polemike nakon otkrića bivšeg suradnika agencije Edwarda Snowdena.
Taj je skandal potaknuo predsjednika Obamu da najavi reformu obavještajne agencije kako bi se bolje nadziralo njezino djelovanje.
