Erdogan zatvara najmanje 130 medija i otpušta više od 1600 vojnika
Erdogan zatvara najmanje 130 medija i otpušta više od 1600 vojnika
Foto: Hina
TURSKE su vlasti objavile otpuštanje više od 1.600 pripadnika oružanih snaga i zatvaranje više od 130 medija, izvijestio je CNN Turk, što predstavlja sve jači udar na one koji su sudjelovali u ovomjesečnom propalom puču i protivnike predsjednika Tayyipa Erdogana.
Ukupno 1684 vojnika su otpušteni, javila je ta televizija. Dodatno su izdane naredbe za zatvaranje tri novinske agencije, 16 televizijskih kanala i 45 dnevnih novina, rekla je televizija.
Ovi postupci će dalje ojačati zabrinutost skupina za ljudska prava i zapadnih saveznika Turske o razmjerima čistke predsjednika Erdogana nakon propalog vojnog puča 15-16 srpnja.
Trump zaprijetio Putinu: "Morat ćeš me poštovati"
Trump zaprijetio Putinu: "Morat ćeš me poštovati"
Foto: Hina
DONALD TRUMP je rekao kako se nada da će Rusija biti kadra pronaći hiljade elektroničkih poruka izbrisanih s privatnog servera Hillary Clinton, istaknuvši da on "nema nikakve veze s Rusijom", koju optužuju da mu želi pomoći da pobijedi na predsjedničkim izborima.
"Rusijo, ako slušaš, nadam se da ćeš moći pronaći 30.000 e-mailova koji nedostaju", rekao je na tiskovnoj konferenciji na Floridi, smjerajući na mailove koji su izbrisani s privatnog servera koji je njegova demokratska suparnica koristila dok je bila državna tajnica.
"To će biti prvi put da je jedan kandidat velike stranke za predsjedničku dužnost aktivno poticao stranu silu da špijunira njegova protivnika", oštro je reagirao priopćenjem izborni stožer Hillary Clinton govoreći o "pitanju nacionalne sigurnosti".
Clinton je i sama bila optužena za ugrožavanje nacionalne sigurnosti zbog toga što se koristila isključivo svojim privatnim računom e-pošte dok je bila američka državna tajnica.
Predsjednica Demokratske stranke dala je ostavku u nedjelju nakon što su procureni emailovi pokazali da su stranački čelnici favorilizirali Clinton nauštrb njezina suparnika senatora Berniea Sandersa za predsjedničku nominaciju.
"Nemam nikakve veze s Rusijom", rekao je Trump na tiskovnoj konferenciji u Doralu, na Floridi, dodajući da se nikad nije sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
To je rekao pošto je dvadesetak hiljada mailova visokih dužnosnika demokratske stranke hakirano i objavljeno na internetskoj stranici Wikileaksu uoči demokratske konvencije. Na potonjoj je Clinton u utorak službeno potvrđena za kandidata demokratske stranke na predsjedničkim izborima u studenom.
Kako prenosi New York Times, američke obavještajne agencije su sigurne da su račun stranke hakirale ruske vlasti, premda ne mogu reći je li riječ o uobičajenoj špijunaži ili o želji da utječu na američke predsjedničke izbore.
"Nemam ništa s Putinom", istaknuo je Trump. "Nikad nisam razgovarao s njim. Ne znam ništa o njemu, osim da će me poštovati. On ne poštuje našeg predsjednika", rekao je.
Poslije se našalio na Twitteru poručivši da "ako Rusija ili neka druga zemlja ili osoba imaju 33.000 nezakonito izbrisanih mailova Hillary Clinton, možda bi ih trebali poslati FBI-ju".
"Sve je moguće", izjavio je pak američki predsjednik Barack Obama u razgovoru objavljenom u srijedu na tv-mreži NBC u vezi s mogućom umiješanošću Rusije u objavu tih mailova o čemu je FBI poveo istragu.
"Znamo to da Rusi upadaju u naše sustave. Ne samo u vladine, nego i u privatne", dodao je, istaknuvši da je Trump više puta izražavao divljenje Putinu.
Kremlj je u srijedu odlučno zanijekao bilo kakvu umiješanost u američku izbornu kampanju.
"Predsjednik Putin je više puta isticao da se Rusija nikada nije upletala i ne upleće se u nutarnje stvari (neke zemlje), napose u izborne procese drugih zemalja", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Spremaju se novi neredi u SAD-u? Oslobođeni policajci optuženi za ubojstvo crnca
Spremaju se novi neredi u SAD-u? Oslobođeni policajci optuženi za ubojstvo crnca
Foto: Hina
SVI POLICAJCI umiješani u ubojstvo Freddieja Grayja, crnog Amerikanca koji je lani ozlijeđen nasmrt u policijskom vozilu u Baltimoreu, oslobođeni su odgovornosti, što bi moglo dodatno pojačati rasnu napetost u Sjedinjenim Državama.
Tako nijedan od policajaca protiv kojih je bio pokrenut kazneni postupak, neće biti osuđen u tom slučaju koji je potaknuo velike nerede u Baltimoreu, lučkom gradu na američkom istoku i poprimio nacionalnu dimenziju u SAD-u.
"Službe državnog odvjetništva u Baltimoreu odlučile su odustati od kaznenog progona u preostalim predmetima u vezi s hapšenjem i smrti Freddieja Grayja", rekao je u kratkom priopćenju sud u Marylandu, saveznoj državi u kojoj je Baltimore.
Nakon nereda u Fergusonu u ljeto 2014., slučaj Freddieja Grayja koji se pojavio u proljeće 2015., za mnoge je postao simbol policijskog nasilja nad crnačkom zajednicom.
Freddie Gray, 25-godišnji crnac bio je priveden 12. travnja 2015. i policijskim vozilom je trebao biti prevezen do policijske stanice.
Mladić je u okolnostima koje nikad nisu rasvijetljene, u vozilu zadobio prijelom vrata a 19. travnja je podlegao ozljedama.
Slučaj Freddieja Grayja još jednom je istaknuo rascjep koji redarstvene snage nerijetko dijeli od crnačke zajednice u SAD-u.
Njemačka rastrgana terorističkim napadima: Je li ovo politička smrt Angele Merkel?
Njemačka rastrgana terorističkim napadima: Je li ovo politička smrt Angele Merkel?
Foto: FAH
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel nalazi se pod paljbom kritičara u Njemačkoj nakon niza terorističkih i drugih napada koji su potresli tu zemlju u proteklih desetak dana, piše EUobserver.
Merkel je na udaru kritičara i zbog svoje politike otvorenih vrata prema migrantima, koju je glasno zagovarala 2015. i početkom 2016. godine.
Četiri brutalna ubojstva na jugu Njemačke, među kojima su čak tri počinjena od strane tražitelja azila, šokirali su njemački narod te dali municiju svima onima koji se ne slažu s pristupom izbjegličkoj krizi koji je odabrala Merkel.
Seehofer: Ljudi su uplašeni
"Ljudi su uplašeni, i to je posve razumljivo. Treba im uvjerljiv odgovor njihovih političara", kazao je šef CSU-a Horst Seehofer, dodajući kako je "napokon stiglo vrijeme da se progovori o strahovima Nijemaca".
Seehofer, već dugo otvoreno kritizira migrantsku politiku Angele Merkel, a nakon najnovijih napada prozvao ju je zbog "izbjegavanja suočavanja s problematikom".
"Politika otvorenih granica više nije prihvatljiva, teroristi koriste migrantske rute kako bi ušli u Njemačku", upozorio je Seehofer.
Vlada Angele Merkel na optužbe odgovara navodeći kako je troje od četvero napadača u Njemačku stiglo i prije odluke da Njemačka otvori granice izbjeglicama.
Četvrti ubojica, tinejdžer koji je u Muenchenu ubio 9 ljudi u šoping centru prošlog petka, sin je iranskih azilanata, rođen i odgojen u Njemačkoj. Istražitelji su u njegovom slučaju odbacili bilo kakve islamističke pobude.
Traži se pomoć vojske u slučaju terorističkih napada
Na zajedničkoj konferenciji za medije koja je održana ovog utorka, Seehofer i bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann objavili su kako će zatražiti da se njemačka vojska taktički rasporedi u zemlji kako bi se moglo odgovoriti u slučaju novih napada.
Usto, rekli su kako bi trebalo biti lakše deportirati tražitelje azila, pa čak i nazad u ratne zone - osobito ako su počinili zločine. Herrmann je dodao kako nijedan tražitelj azila ne bi smio doći u Njemačku bez da mu se utvrdi identitet.
"Dogodilo se ono na što smo cijelo vrijeme upozoravali", rekla je Frauke Petry, šefica desničarske populističke stranke AfD.
Politički analitičari upozoravaju kako bi AfD mogao zabilježiti značaj rezultat na predstojećim izborima te kako bi uspjeh te stranke na izborima prije parlamentarnih izbora mogao biti velika prijetnja Angeli Merkel. Podsjetimo, Njemačka na parlamentarne izbore izlazi sljedeće godine.
VIDEO Pogledajte kako je izgledala nuklearna eksplozija na atolu Bikini
VIDEO Pogledajte kako je izgledala nuklearna eksplozija na atolu Bikini
Screenshot: YouTube
AMERIČKI Nacionalni sigurnosni arhivi su na sedamdesetu obljetnicu nuklearnog testiranja na atolu Bikini u javnost pustili snimke koje su napravile nadzorne letjelice svega nekoliko minuta nakon eksplozije.
Prizori uništenih nosača aviona i površine mora pokrivene krhotinama otpisanih ratnih brodova zaprepastile su američku mornaricu, do tada još nesvjesnu toga kakvim razornim oružjem raspolaže.
Testiranje je nazvano operacija Crossroads (raskršće), a ime se pokazalo osobito prikladnim jer je označilo raskrsnicu u razmišljanju o vojnoj i pomorskoj strategiji.
Želeći saznati kako će atomska eksplozija djelovati na teško oklopljene brodove, Mornarica je njih čak 95 poredala u laguni atola Bikini. Očekivali su blaga oštećenja, nešto vode po palubama i nastavak testiranja na manje oštećenim brodovima. Â
Prva bomba, kodnog imena "Able", bila je slična onoj bačenoj na Nagasaki. Eksplodirala je 160 metara iznad površine mora i oštetila nekoliko manjih brodova. Premda je radijacija oko brodova dosegla smrtonosnu razinu, do idućeg dana je sve djelovalo u redu.
Neviđeno razaranje
Nakon toga je uslijedio šok. Druga bomba, kodnog imena "Baker", eksplodirala je 30 metara iznad površine stvorivši ogromnu kupolu od vodene pare i naprosto pomevši usidrenu flotu. Potonula su dva teško oklopljena bojna broda, veliki nosač aviona i još pet malih plovila, ali to nije bilo ništa u usporedbi s razinom radijacije.
Valovi radioaktivne vode, prljavštine i krhotina preplavili su brodove, koje je nakon toga bilo nemoguće dekontaminirati. Na brodovima je bilo razmješteno oko 200 svinja koje su uginule najkasnije mjesec dana nakon eksplozije.
Premda je razaranje Hirošime i Nagasakia dalo naslutiti kakav se smrtonosni potencija krije u novom oružju, tek je ovo testiranje održano 25. srpnja 1946. godine pokazalo što atomske bombe stvarno mogu, i pokazalo kakav je tehnološki skok ostvaren u svega godinu dana od napada na Japan. Ostalo je povijest.         Â
Papa Franjo upozorio da je svijet u ratu, naknadno dodao: To nije zbog religije
Papa Franjo upozorio da je svijet u ratu, naknadno dodao: To nije zbog religije
Foto: FAH
VAL terorističkih napada u Europi pokazuje da je svijet u ratu, rekao je papa Franju okupljenima prije polaska u Krakow. Njegovo gostovanje na Svjetskom danu mladih zasjenio je posljednji napad u Francuskoj, gdje su teroristi ubili starijeg katoličkog svećenika.
Ipak, papa ističe da nije mislio na rat religija nego rat zbog interesa i novca.
"Često čujemo riječ nesigurnost, ali prava riječ za ovo što se događa je rat", smatrai papa Franjo. "Ne smijemo se bojati reći istinu. Svijet je u ratu jer je izgubio mir. A kada govorim o ratu, govorim o ratu zbog novca, interesa i resursa, a ne zbog vjere. Sve religije žele mir, oni drugi žele rat."
Treba naglasiti da je drugi dio izjave papa novinarima dao tek nakon kratkog razgovora s jednim od svojih savjetnika.
Vatikan je uoči papinog dolaska u Krakow nastojao smanjiti svoje kritike na račun poljskih političara i njihovih stavova prema imigrantima.
Poljska vlada i dio klera sumnjičavi prema papi
Papina podrška imigrantima nije dobro sjela poljskoj desničarskoj vladi koja je, kako kaže zbog sigurnosnih razloga, odbila preuzeti svoj dio europskim kvotama propisanih izbjeglica.
Vatikanu bliski poljski intelektualci za takav stav krive etničku homogenost Poljske, u kojoj sama ideja o imigrantima izaziva veliki strah. Neki ističu i da u Poljskoj nema javnih debata ili programa koji bi narodu pomogli da prihvati različitosti.
U Krakowu će se papa prvo susresti s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom, nakon čega će se u povući u gradsku katedralu gdje će s poljskim biskupima održati zatvorenu sjednicu. Veliki dio poljskog konzervativnog klera nije oduševljen papinim nastojanjima da crkvu učini otvorenijom i suosjećajnijom.
Â
Spremaju udar na Darknet: Njemačka policija napada ilegalnu trgovinu oružja preko interneta
Spremaju udar na Darknet: Njemačka policija napada ilegalnu trgovinu oružja preko interneta
Foto: FAH
NJEMAČKA savezna policija vodi više od 80 istraga ilegalne trgovine oružjem preko tzv. Darkneta, dijela interneta nedostupnog standardnim internetskim tražilicama i gdje je i ubojica koji je u petak u Muenchenu počinio pokolj nabavio svoje oružje, priopćeno je u srijedu u Wiesbadenu.
„Trenutno vodimo preko 80 istraga zbog ilegalne prodaje oružja i eksploziva u Darknetu“, rekao je direktor Ureda za borbu protiv kriminala (BKA) Holger Muench u sjedištu ureda u Wiesbadenu.
On je, nakon što je otkriveno da je 18-togodišnji ubojica koji je u petak u Muenchenu u ubilačkom pohodu ubio devetero ljudi a na kraju i sebe oružje nabavio u Darknetu, objasnio kako BKA još od 2013. prati događanja u ovom dijelu interneta. Do Darkneta je moguće doći samo specijalnim preglednicima i to nakon direktnog poziva nekog tko se već nalazi u tom dijelu svjetske digitalne mreže.
Muench: Sfera puna kriminalaca
„U ovom dijelu interneta se kreće mnogo, mnogo kriminalaca“, rekao je Muench. On je ponovno zatražio od politike da omogući fleksibilnije zakone i za istrage u online sektoru.  Darknet, kako je rečeno, prije svega koriste kriminalci u gospodarskom sektoru.
„Prema jednoj studiji Instituta za njemačko gospodarstvo, procjenjuje se da se godišnje dogodi 14,7 milijuna slučajeva prijevara preko interneta a samo jedan manji dio je registriran“, rekao je Muench.
U Heidelbergu u četvrtak počinje suđenje jednom sportskom strijelcu koji je preko Darkneta prodavao oružje. Državno odvjetništvo traži sedam godina zatvora.
