Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Predao se somalski islamist čija je glava ucijenjena na tri milijuna dolara
Predao se somalski islamist čija je glava ucijenjena na tri milijuna dolara
Screenshot: KTN/YouTube
PREDAO se čelnik somalske islamističke skupine al Shabaab, ucijenjen na tri milijuna dolara, objavile su u subotu somalske vlasti i lokalni mediji, a gerilci tvrde da je on odavno otišao iz njihove organizacije.
Zakariya Ismail Ahmed Hersi bio je jedan od nekolicine vođa al Shabaaba za koje je američki State Department 2012. raspisao nagradu od ukupno 33 milijuna dolara onomu tko pruži podatke koji bi doveli do njihova uhapšenja.
Pokaže li se istinitom, Hersijeva predaja bit će drugi snažan udarac al Shabaabu u samo nekoliko mjeseci. U rujnu je glavni vođa Ahmed Abdi Godane ubijen u napadu američkog drona.
"Čelnik al Shabaaba Zakariya Ismail predao se vladinim snagama u El Waku u pokrajini Gedu. Očekuje se da ga sutra prevezu u Mogadishu", rekao je jedan visoki vladin dužnosnik.
Na internetskoj stranici državnoga radija objavljena je vijest o Hersijevoj predaji, a on je opisan kao "čelnik al Shabaabova ministarstva financija".
Nije objašnjeno zašto se predao, no jedan visoki predstavnik al Shabaabove medijske ekipe rekao je da je Hersi iz al Shabaaba izašao prije dvije godine.
"Vlasti pretjeruju kako bi prikrile nedavni napad na bazu Afričke unije", rekao je taj al Shabaabov dužnosnik. Al Shabaab je ovaj tjedan izveo napad na AU-ovu bazu u Modgadishuu. "Hersi nema nikakav utjecaj na al Shabaab jer mu nije član", dodao je.
Somalske su vlasti u rujnu ponudile amnestiju članovima al Shabaaba, ali vođe nisu prihvatile tu ponudu.
Deseci hiljada ljudi na pogrebu ubijenog newyorškog policajca
Deseci hiljada ljudi na pogrebu ubijenog newyorškog policajca
Screenshot: ABC News
DESECI hiljada ljudi, policajaca i civila, okupili su se u njujorškoj crkvi i u obližnjim ulicama na subotnjem pogrebu jednoga od dvojice policajaca na koje je ubojica kako je rekao pucao u znak osvete zbog policijskog ubijanja nenaoružanih crnaca.
Ubijeni samo zbog svoje uniforme, Rafael Ramos i njegov partner Wenjian Liu postali su točka oko koje se okupljaju pristalice policije u trenutku kad su ulice mnogih američkih gradova prepune protestanata ogorčenih zbog policijske okrutnosti i rasizma.
"Vjerujem da sjajne policijske snage ovoga izuzetno raznolikoga grada mogu državi pokazati kako premostiti sve prepreke. Već ste to činili, i opet ćete", rekao je američki potpredsjednik Joe Biden.
Glasnogovornik policijske uprave Stephen Davis rekao je da se čini kako je Ramosov pogreb najveći u policijskoj povijesti. Ulice oko crkve u Ramosovu Queensu bile su pune ljudi koji su stajali u tišini, među njima mnogo policajaca u plavim odorama, pa i izaslanstva policije iz Bostona, Atlante, St. Louisa i New Orleansa.
Na pogrebu je bio i njujorški gradonačelnik Bill de Blasio kojega su neposredno nakon ubojstva policajaca policijski sindikalni čelnici javno optužili da su mu "ruke krvave" zbog gradonačelnikove potpore prosvjednicima.
I u subotu, dok je De Blasio govorio na pogrebu, u jednome dijelu okupljene gomile ispred crkve hiljade policajaca okrenule su leđa velikome ekranu.
Newyorški guverner Andrew Cuomo rekao je da su Liu i Ramos predstavnici upravo te velike raznolikosti njujorške policije u kojoj su policajci pripadnici više od 50 nacija i govore 64 jezika.
Grčki premijer pozvao da se izbjegnu prijevremeni izbori
Grčki premijer pozvao da se izbjegnu prijevremeni izbori
Foto: FAH
GRČKI premijer Antonis Samaras upozorio je zastupnike na opasnost prijevremenih izbora koji će biti sazvani ukoliko on izgubi ključno glasovanje za predsjednika sljedeći tjedan u parlamentu, ali je izrazio uvjerenje da će pobijediti ako Grci ipak izađu na izbore.
Govoreći pred treći i zadnji krug u izboru nasljednika šefa države Karolosa Papouliasa u ponedjeljak, Samaras je rekao kako su opći izbori, koje se mora sazvati ukoliko se ne može imenovati novoga predsjednika, protiv nacionalnih interesa.
Novija istraživanja javnoga mišljenja pokazala su da Samarasova vladajuća koalicija zaostaje iza stranke Syriza koja želi ponovno pregovarati o međunarodnoj financijskoj pomoći Grčkoj te odbaciti mjere štednje koje provodi posljednjih godina, mada se prednost smanjila posljednjih tjedana.
Samaras je rekao kako bi Syrizin plan da sruši sporazum o pomoći vrijedan milijarde eura bio katastrofalan za stabilnost Grčke. Naredni izbori trebali bi se održati 2016.
"Grčki narod ne želi prijevremene izbore", rekao je on u intervjuu za državnu televiziju. "Učinio sam i činim sve kako bih osigurao da predsjednik bude izabran a prijevremeni izbori izbjegnuti", rekao je Samaras.
Optužio je Syrizu za "političku ucjenu" i rekao kako bi dovela Grčku u sukob s njezinim kreditorima.
Njegove riječi dolaze istoga dana kada je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble upozorio da bilo koja grčka vlada mora poštovati obveze koje je Atena već prihvatila.
"Ako dođe do izbora pobijedit ćemo, osjećam to"
Samarasov beskompromisni ton nagovješćuje kako gleda preko glasovanja u parlamentu u ponedjeljak prema predizbornoj kampanji.
"Ako dođe do izbora pobijedit ćemo, osjećam to", rekao je.
"Ne vjerujem da će grčki narod prihvatiti da ga se olakim obećanjima vodi natrag do ruba provalije gdje je bio prije dvije i pol godine".
"Mada bi mi izbori odgovarali želim da brod sigurno doplovi u luku", rekao je.
Ispitivanje javnoga mišljenja instituta Alco pokazalo je u subotu da ljevičarska Syriza ima prednost u odnosu na vladajuće konzervativce od 3,3 posto, što je nešto manje vodstvo nego u prethodnom istraživanju. Ako bi se izbori održali danas Syriza bi dobila 28,3 posto glasova a Samarasova Nova demokracija 25 posto.
Izglede, međutim, komplicira slabost drugih stranaka. Samarasov koalicijski partner socijaldemokratski PASOK suočen je s ozbiljnim unutarnjim napetostima i mogao bi se podijeliti i neući u parlament, što bi spriječilo formiranje stabilne koalicijske većine.
Sjeverna Koreja ponovo "offline"
Sjeverna Koreja ponovo "offline"
Foto: Hina
SJEVERNOJ Koreji je u subotu ponovo onemogućen pristup internetu, objavila je agencija Xinhua nakon što je Pjongjang optužio Washington da je izazvao slične probleme početkom tjedna.
"U 19,30 sati po lokalnom vremenu internet i 3G mreža Sjeverne Koreje su paralizirani i stanje je vraćeno u normalu tek dva sata kasnije", piše državna kineska novinska agencija.
Novinari Xinhue u Sjevernoj Koreji izvještavaju da su internetske veze u toj zemlji jako nestabilne.
Američka tvrtka za kibernetičku sigurnost Dyn Research je objavila na Twitteru da je Sjeverna Koreja u subotu doživjela prekid pristupa internetu na razini zemlje.
U Sjevernoj Koreji je u ponedjeljak pristup internetu bio potpuno onemogućen tokom devet sati, nekoliko dana nakon što su ih Sjedinjene Države optužile za piratiranje tvrtke Sony Pictures.
Taj je incident naveo Sony da otkaže prikazivanje filma "Intervju", parodiju o pokušaju ubojstva sjevernokorejskog lidera Kim Jong-Una, no film je ipak prikazan.
Snježno nevrijeme zahvatilo dijelove Njemačke, u Britaniji hiljade domova bez struje
Snježno nevrijeme zahvatilo dijelove Njemačke, u Britaniji hiljade domova bez struje
Foto: Hina
SNJEŽNO nevrijeme zahvatilo je sjeverne i središnje dijelove Britanije u kojoj su 10-ak centimetara snijega i led stvorili probleme u prometu, a očekuje se i novi snijeg.
Snijeg je pao i na jugozapadu Njemačke a u višim dijelovima Schwarzwalda očekuje se i do 40 centimetara novoga snijega.
Neki vozači u Britaniji proveli su noć u svojim automobilima a hiljade domova na sjeveru Engleske ostalo je bez struje. U petak navečer i subotu ujutro zbog snijega su bile zatvorene i zračne luke Liverpool i Leeds Bradford.
Za Britaniju je izdano narančasto upozorenje a vozači su upozoreni na mogućnost da se otopljeni snijeg tokom noći, s padom temperature, zaledi i stvori nove probleme u prometu.
Dječak ponudio da će se raznijeti eksplozivom kako bi pobjegao od IS-a
Dječak ponudio da će se raznijeti eksplozivom kako bi pobjegao od IS-a
Screenshot: NYT/YouTube
PRIJE nego je rat buknuo u njegovom rodnom gradu u Siriji, Usaid Barho je igrao nogomet, gledao filmove Jackie Chana i obožavao lijepu libanonsku pop pjevačicu Nancy Ajram. Dječak je sanjao da će jednog dana krenuti na sveučilište i postati liječnik.
Život je pak imao druge planove, pa se 14-godišnjak nedavno našao na stubama šijitske džamije u Bagdadu, gdje je otkopčao jaknu, pokazao da je opasan eksplozivom i potom se predao čuvarima.
"Oni su nas zaveli da se pridružimo kalifatu," rekao je Usaid novinaru New York Timesa nekoliko dana kasnije na tajnoj lokaciji u Iraku u intervjuu u kojem je prepričao kako su ga regrutirali sunitski ekstremisti Islamske Države.
Barho se s radikalnim učenjima prvo susreo u džamiji u svom rodnom gradu Manbij, smještenom u blizini Aleppa. Tinejdžer je rekao da se grupi pridružio dobrovoljno, "iz vjere u islam". Umjesto da ode u školu on je jednog jutra pobjegao od kuće i završio u pustinjskom kampu gdje je u dva mjeseca savladao osnove vojnog treninga, naučio pucati iz puške i zaposjedati zgrade.
"Oni su u mene usadili ideju da su šijiti nevjernici i da ih moramo ubijati," prepričao je Usaid koji se ubrzo nakon novačenja našao u Iraku gdje je požalio zbog odluke i zaključio da mu "ispiru mozak".
"Ubrzo sam primijetio stvari koje su drugačije od islama". Dok su sunitski radikali kod kuće oštro kažnjavali pušenje, u pustinjskom kampu su borci uživali cigarete bez ustručavanja, a muškarci međusobno imali spolne odnose iza šatora.
"Samoubilačka" prilika za dezertiranje
Po završetku treninga, instruktori su Usaidu rekli da ga žele u Iraku pa ga zajedno s drugim borcima minibusom odvezli u Mosul gdje je morao izabrati hoće li IS-u služiti kao borac ili bombaš samoubojica.
"Ja sam podigao svoju ruku kad su pitali tko želi postati samoubojica," kaže Barho i objašnjava kako je procijenio da će mu to pružiti najbolju priliku za dezertiranje.
"Da sam borac i da se pokušam predati sigurnosne snage bi me mogle ubiti zbog oružja u mojim rukama," rekao je.
Tinejdžer je nekoliko dana proveo u društvu njemačkog dragovoljca i boravio u različitim sigurnim kućama u Bagdadu i Faludži da bi mu konačno jednog jutra rekli kako je "vrijeme da se opaše eksplozivom".
Usaid se našao na ulazu šijitske džamije u bagdadskoj četvrti Bayaa. "Otvorio sam jaknu i rekao 'imam samoubilački pojas' ali se ne želim raznijeti."
Uslijedile su kaotične scene koje je jedan od prolaznika zabilježio telefonom, a Usaid je kasnije pristao ponovno uprizoriti događaj za NYT.
Dječak kaže da mu je želja vratiti se kući, no kakva ga sudbina očekuje nije jasno. Irački obavještajac koji je prisustvovao intervjuu kaže da će za istragu slučaja trebati vremena.
Tinejdžer je na kraju razgovora ponovio nadu da će ostvariti želju i postati liječnik i dodao da mu nedostaje majka. Prema njegovim riječima Iračani su obećali da će ga jednog dana vratiti kući.
Zbog masovnog interesa za Stasijeve arhive građani nikako da dobiju odgovore
Zbog masovnog interesa za Stasijeve arhive građani nikako da dobiju odgovore
Foto: Bundesarchiv
INTERES građana bivše istočne Njemačke za arhive istočnonjemačke policije, Stasija, ogroman je te odgovori građanima o njihovim osobnim dosjeima jako kasne, rekao je glavni arhivist u Berlinu.
Arhivi koji se nalaze u bivšem Stasijevom sjedištu u Lichtenbergu na teritoriju istočnog Berlina dokumentiraju nadzor koji je istočnonjemačka država vršila nad svojim građanima. Stasi je bio poznat po korištenju špijuna i prislušnih uređaja kako bi se milijuni istočnih Nijemaca držali pod nadzorom.
Nijemci mogu tražiti kopiju dosjea o sebi, uz plaćanje samo troškova fotokopiranja. U usporedbi s drugim istočnoeuropskim zemljama, gdje su komunistički fajlovi i dalje tajni, Njemačka se ističe kao primjer.
Roland Jahn rekao je da treba najmanje četiri mjeseca da bi se odgovorilo na svaki zahtjev. U kompleksnijim slučajevima, može se raditi i o tri godine.
On za to krivi premalo osoblja.
Prošle godine berlinski arhivi primili su 64.250 zahtjeva a ove godine do početka prosinca bilo ih je već 61.000, a osoblja je premalo.
Vlada nije očekivala da će više od dva desetljeća nakon otvaranja Berlinskog zida primati hiljade zahtjeva mjesečno, te je stoga 2003. bilo 2.300 osoba u arhivima, a danas ih je 1.600, kaže on.
"Pokušavamo učiniti sve dokumente dostupnima, ali cijelo vrijeme smo u zaostatku", kaže Jahn.
Jahn smatra da je jedan od razloga za takav interes činjenica da Nijemci često nakon umirovljenja imaju više vremena i više interesa da se bave onim što se dogodilo ranije u njihovom životu.
Drugi je taj što djeca i unuci traže od starijeg naraštaja da otkriju što se događalo pod komunizmom.
