ČLANICE NATO-a i Europske unije kreću se u pravcu konflikta u svojoj svađi oko razgraničenja, upozorava u članku njemački list Handelsblatt te napominje da nije isključena ni upotreba policijske sile. Vodeći njemački poslovni list smatra da svi znakovi ukazuju na to da slijedi olujni period hrvatsko-slovenskih odnosa zbog Piranskog zaljeva, u kojem nisu isključeni ni “oružani sukobi”.
“U petak Slovenija namjerava započeti implementaciju ljetošnje presude u međunarodnoj arbitraži, prema kojoj ovoj zemlji pripadaju dvije trećine zaljeva. Slovenska policija će onda preuzeti kontrolu nad “našim morem”, najavio je premijer Miro Cerar. Hrvatska će se na to opirati, s obzirom na to da arbitražu smatra ništavnom”, piše Handelsblatt.
Napominje se kako je “EU potrošila dosta energije da ova dva pjetlića natjera na arbitražni proces” te da je onda Slovenija “značajno prekršila procesna pravila”, zbog čega je 2015. Hrvatska istupila iz arbitraže. Ipak, arbitraža je nastavljena i u konačnoj odluci je Slovenija bolje prošla na moru, a Hrvatska kada je riječ o kopnenoj granici.
Handelsblatt citira Index
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Handelsblatt citira i Index, odnosno naš članak “Slovenija na svojoj strani ima cijeli EU, Hrvatska je sama” te nastavlja da bi se “za Hrvatsku situacija mogla još više pogoršati” jer je Slovenija najavila blokadu pristupa šengenskom prostoru, eurozoni i OECD-u. “Tijekom božićnih blagdana su se mnogi turisti žalili na kilometarske zastoje na slovensko-hrvatskoj granici. Zagreb smatra da je riječ o podvalama susjeda, kako bi se naštetilo turizmu”, piše njemački list.
Kao jedan od primjera za rješavanje ovog sukoba list navodi dogovor između Njemačke i Nizozemske o zajedničkom upravljanju zaljevom Dollart, no ističe se da Slovenija inzistira na provedbi arbitražne presude te je najavila međunarodne tužbe protiv Hrvatske ako ova to bude blokirala.
Hrvatska pati od "duboke nacionalne traume zbog građanskog rata"
Na kraju se Handelsblatt pita zbog čega je Hrvatska tako zadrta u vezi razgraničenja u Piranskom zaljevu “iako ima obalu od 1800 kilometara, a Slovenija samo od 47 kilometara”, te odgovor nude u “dubokoj nacionalnoj traumi građanskog rata od 1991. do 1995.”, tokom kojega je srpska manjina htjela “odcijepiti trećinu zemlje”. “Nakon toga u Hrvatskoj važi mantra da se nikome ni centimetar Hrvatske ne smije dati”, zaključuje Handelsblatt.
O potencijalnom sukobu Slovenije i Hrvatske je u kratkoj vijesti danas pisala i agencija DPA, koju je onda prenio niz njemačkih medija poput Die Welta i Süddeutsche Zeitung. U vijesti DPA-e ističe se također da oružani sukob nije isključen i da su i EU i Njemačka pozvale Hrvatsku da poštuje arbitražnu odluku.
*
Srpski ministar Dačić: Ovo je samo pauza između novih sukoba
Srpski ministar Dačić: Ovo je samo pauza između novih sukoba
Foto: FAH/123rf
MINISTAR vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić smatra kako nije stavljena točka na probleme na Balkanu, kao i da su regionalni konflikti mogući dok postoje uzroci tih problema.
"Jesu li otklonjeni problemi zbog kojih su izbili ratovi na Balkanu? Nisu. Ovo je samo intermezzo između nekih novih sukoba, ne zbog Srba, već zbog neriješenih pitanja na Balkanu. Ako velike sile to ne shvaćaju, one prave problem, vrtjet ćemo se u krug", rekao je Dačić za srpsku televiziju Happy.
Govoreći o pritiscima velikih sila na zemlje koje nisu priznale Kosovo, Dačić je spomenuo SAD, Veliku Britaniju i Francusku, javlja SRNA.
"Rusija neće dozvoliti da Kosovo postane član UN-a"
"Ne mogu reći da su nam to prijatelji, neka oprosti predsjednik Vučić, oni rade protiv naših interesa. Mogu ih poštovati kao partnere, ali daleko od toga da su prijatelji. S druge strane, Rusi jesu naši prijatelji, naša braća", rekao je Dačić za Televiziju Happy.
Govoreći o Kosovu, Dačić je rekao da je prošlo 10 godina, a Kosovo nije zaokružilo nezavisnost i neće je zaokružiti dok god srpska vlast ne bude pravila kompromise na štetu svoje države.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Rusija neće dozvoliti da Kosovo postane član UN-a, jer ima pravo veta", napomenuo je Dačić.
"Treba nam novi memorandum ili načertanije"
Dačić smatra da u Srbiji netko treba kreirati novi memorandum ili načertanije, dodajući da to nema veze s deklaracijom o očuvanju srpskog naroda, jezika i kulture koju pripremaju Srbija i Republika Srpska. Govoreći o odnosima u regiji, Dačić je ukazao da Srbi u Sloveniji nemaju status nacionalne manjine, da su Srbi u Hrvatskoj nekada bili konstitutivan narod, a da su Hrvati sada problem za BiH.
Rekao je da se u Crnoj Gori trećina stanovništva izjašnjava kao Srbi, ali da u toj zemlji nema nijednog Srbina na funkciji.
*
Njemačka biskupija zabranila mise u čast zločinca Praljka
Njemačka biskupija zabranila mise u čast zločinca Praljka
Foto: Wikipedia/Hina/Twitter
VODSTVO njemačke biskupije Rottenburg-Stuttgart službenim je dopisom koji potpisuje katedralni kanonik monsignor Paul Hildebrand moralo zabraniti hrvatskoj katoličkoj misiji koja djeluje unutar biskupije održavanje mise zadužnice ili bilo kakve druge vrste komemoracije za osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka.
U dopisu 5. prosinca se navodi kako se “u hrvatskim katoličkim zajednicama Biskupije Rottenburg-Stuttgart ne smiju održavati nikakve komemoracije, a niti svete mise za osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, osuđenog na Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu. Nije na Vama, koji ste – kao pastoralne suradnice i suradnici – u službi Biskupije Rottenburg-Stuttgart, dovoditi u sumnju presudu Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu.”
Katedralni kanonik Hildebrand nadalje upozorava tamošnju Hrvatsku katoličku misiju: “Ovim Vas dopisom također upućujem na to da u prostorijama hrvatskih katoličkih zajednica (tim povodom) ne održavate nikakve komemoracije, niti pak svete mise. Nadalje, ne smijete sudjelovati ni u kakvim komemoracijama toga tipa, niti se pak – kao pastoralne suradnice i suradnici – na takvim komemoracijama prepoznatljivo pokazivati. Hrvatske su katoličke zajednice ustanove Biskupije Rottenburg-Stuttgart, te su – kao takve – obvezane na striktnu neutralnost. Biskupijske prostorije – a i Vi, kao biskupove suradnice i suradnici u Biskupiji Rottenburg-Stuttgart – ne stoje na raspolaganju ni za kakva politička očitovanja.”
Biskupija Rottenburg-Stuttgart upozorava da bi služenje mise za Praljka bilo kršenje kanonskog prava
O ozbiljnosti stava biskupije Rottenburg-Stuttgart svjedoči i da dopis završava time da se “striktno poštuje ovaj naputak” te se ističe kako bi njegovo kršenje predstavljalo neposlušnost koja se kažnjava po kanonskom odnosno crkvenom pravu.
Da dopis katedralnog kanonika biskupije Rottenburg-Stuttgart nije bio pucanj u prazno nego reakcija na bogosluženja u čast osuđenog ratnog zločinca Praljka, pokazuje onda i skandalozna reakcija koju su potpisali dvojica teologa Ante Periša i Ante Sesar. Oni su biskupiji Rottenburg-Stuttgart poslali otvoreno pismo koje su dostavili i hrvatskim desničarskim portalima, u kojem se zgražaju nad time što se zabranjuje služenje misa za jednog ratnog zločinca. Valjda su pomislili kako je i u Njemačkoj normalno nešto tako, kad se već u Hrvatskoj stalno služe mise za Antu Pavelića.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Hrvatski teolozi na početku pišu da ne mogu “vjerovati vlastitim očima da je zaista netko napisao ovakav SLUŽBENI dopis upućen hrvatskim svećenicima i pastoralnim suradnicima na području njemačke biskupije Rottenburg-Stuttgart!” i nastavljaju u sličnom tonu: “zabraniti hrvatskim dušobrižnicima i pastoralnim suradnicima na području spomenute biskupije da mole i slave sv. mise za pok. generala Slobodana Praljka, čak i da nazoče bilo kakvim drugim molitvama za istoga generala, osim eventualno „skrivećki“, „incognito“ – to krši sve civilizacijske, a kamoli kršćanske običaje i norme, čak i ako je general Praljak eto „osuđeni ratni zločinac“”.
Hrvatski teolozi Praljka uspoređuju s Isusom i Ivanom Orleanskom
Za uzrujane hrvatske teologe slavljenje osuđenih ratnih zločinaca, kako pišu, civilizacijska je norma, pa ne čudi da se onda pozivaju na Bibliju kao “vrhovnu instancu, čak i višu od Haškog suda”, a po njima u Bibliji jasno piše da se treba slaviti ratne zločince - “u knjizi o Makabejcima govori kako treba moliti za (svoje) pokojne, pa čak i ako su počinili grijehe kako se to pripovijeda na dotičnom mjestu (2 Mak 12, 40-45). A to je, dakako, i u skladu s kršćanstvom, jer Bog želi da se svi ljudi spase (1 Tim 2, 4). Osim toga, Isus je čak i osuđenoga zločinca (Verbrecher) na samrti „pomilovao“ i obećao mu raj! Iako ga je država osudila. Osudila je, doduše, i samoga Isusa, ali to je valjda ovaj katedralni kanonik u svojoj visoko pozicioniranoj crkvenoj dužnosti očito zaboravio! I to pravna država!”
Nakon što su Praljka usporedili s Isusom, nije bilo razloga da ga ne dovedu u isti kontekst s Ivanom Orleanskom i oštro kritiziraju rad Haškog suda koji opisuju kao “neku „ad hoc“ skrpani sud zbrda-zdola, neupućen gotovo u išta, kontroverzne povijesti (ostavke su davali najviši dužnosnici zbog neslaganja i neprihvatljivosti kriterija i rada suda), čudnih pravnih postavaka i brojnih izmiješanih interesa”.
Njemačka biskupija se treba ugledati na generalnog vikara mostarsko-duvanjske biskupije
U svojem nabrijanom odgovoru biskupiji Stuttgart-Rottenburg dvojica teologa još dodaju kako su im jako važni “nacionalni i vjerski osjećaj brojnih prognanih Hrvata, rastjeranih u ovom ratu i poraću (gotovo pola milijuna!)” te se kao vrhunac apsurda pozivaju na “Priopćenje za javnost (Katoličke) Biskupske konferencije BiH povodom haaške presude, gdje upravo POZIVAJU NA MOLITVU „za Pokojnika“ (generala Praljka) kao najprikladniji izraz u ovim tužnim trenutcima ili pak tekst generalnoga vikara mostarsko-duvanjske biskupije, don Željka Majića, povodom istih presuda koji izriče upravo snažnu skepsu spram prava i pravednosti haaškoga suda te opet poziva vjernike na molitvu za generala Praljka, ali i ostale patnike”.
Periša i Sesar izgleda da ne shvaćaju da u Hrvatskoj i BiH uobičajeno slavljenje ratnih zločinaca u Njemačkoj jednostavno ne prolazi i nema pravo građanstva, da se smatra skandaloznim i zazornim, a ne poželjnim. Onda i ne čudi što biskupiji Rottenburg-Stuttgart kao uzor u odnosu prema ratnom zločinu navode nekakvog svećenika iz Mostarsko-duvanjske biskupije.
U svojem odgovoru na dopis katedralnog kanonika Hildebranda dolaze na kraju i do toga da zabranu služenja mise za osuđenog ratnog zločinca Praljka dovode u vezu s - propašću zapadne civilizacije. “Pretjerana „politička korektnost“ pomalo uništava same temelje zapadne civilizacije i nameće se ozbiljno pitanje kako će sve to završiti. Kršćanstvo valjda i u Njemačkoj ima puno ozbiljnijih problema nego da bi zabranjivalo molitvu hrvatskoga naroda za svoje ratne stradalnike, za branitelje vlastitih domova i golih života naroda, za čovjeka za koga postoji opće uvjerenje (con-sensus fidelium) da je nedužan osuđen na nekom ljudskome, interesnom i nestručnom sudu”, pišu bojovni hrvatski teolozi i na kraju zaključuju da je zabrana služenja mise za ratnog zločinca dokaz da Hildebrand “ne pokazuje nikakve empatije, nikakvog suosjećanja (con-sentire) s tolikim Hrvatima katolicima koji su pobijeni u BiH”.
*
SAD i Rusija: Ne prihvaćamo Sjevernu Koreju kao nuklearnu silu
SAD i Rusija: Ne prihvaćamo Sjevernu Koreju kao nuklearnu silu
Screenshot: YouTube
SAD i Rusija dogovorile su se da će nastaviti diplomatske napore kako bi se riješila kriza zbog sjevernokorejskoga razvoja nuklearnih projektila koji bi mogli dosegnuti SAD i naglasile da ne prihvaćaju Pjongjang kao nuklearnu silu, objavio je u srijedu američki State Department.
Glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert rekla je da su državni tajnik Rex Tillerson i ruski ministar Sergej Lavrov razgovarali telefonom u utorak, nakon što su proteklih dana Washington i UN najavili sankcije protiv Sjeverne Koreje.
"Razgovarali su o zabrinutosti zbog sjevernokorejskoga nuklearnog programa i istaknuli da ni SAD ni Rusija ne prihvaćaju Demokratsku Narodnu Republiku Koreju kao nuklearnu silu", rekla je Nauert.
Ona je kazala da su se obje strane složile nastaviti raditi na diplomatskom planu kako bi se postigao cilj denukleariziranog korejskog poluotoka.
"Američka agresivna retorika i jačanje vojne prisutnosti u regiji su neprihvatljivi"
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Rusija je u utorak ponovno ponudila da bude posrednik kako bi se ublažile napetosti između Washingtona i Pjongjanga zbog kojeg su porasli strahovi od novog sukoba na poluotoku.
Prema priopćenju Kremlja, Lavrov je rekao Tillersonu da su američka agresivna retorika i jačanje vojne prisutnosti u regiji pojačale napetosti te da su neprihvatljivi.
Rusija je ponovno pozvala na pregovore kako bi se riješila kriza i Lavrov je naglasio potrebu da se umjesto sankcija treba što prije okrenuti pregovaračkom procesu.
Tillerson naglašava diplomatski put, no administracija predsjednika Donalda Trumpa u više navrata je upozorila da su na stolu sve opcije, uključujući i vojnu.
*
Zapad zabrinut: Prvi put jedna članica NATO-a kupuje moćni ruski raketni sustav
Zapad zabrinut: Prvi put jedna članica NATO-a kupuje moćni ruski raketni sustav
Foto: FAH
RUSIJA će Turskoj po sporazumu koji je pred zaključenjem prodati četiri bitnice projektila zemlja-zrak S-400 za 2,5 milijarde dolara, rekao je u srijedu listu Kommersant Sergej Čemezov, čelnik ruskog Rosteca.
Sporazum je izazvao zabrinutost na Zapadu jer je Turska članica NATO-a, a ruski sustav protuzračnih projektila se ne može integrirati u NATO-ovu vojnu strukturu.
Osim toga su odnosi između Moskve i NATO-a zategnuti, dijelom zbog ruske aneksije ukrajinskog Krima.
"Turska je prva članica NATO-a koja nabavlja napredni ruski sustav"
Turski ministar obrane Nurettin Canikli je rekao da će Ankara kupiti dva sustava S-400 i četiri bitnice i da je sve dogovoreno, izvijestila je turska državna televizija TRT Haber.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Turska će odmah platiti 45 posto cijene, a Rusija će osigurati zajmove za isplatu ostalih 55 posto, rekao je Čemezov. Očekuje se da Moskva s prvim isporukama počne u ožujku 2020., rekao je.
Čemezov je Kommersantu rekao da je Turska prva članica NATO-a koja nabavlja napredni ruski sustav S-400.
On je rekao da su ministarstva financija dvije zemlje već završila razgovore o financiranju ugovora te da se konačni dokumenti samo još trebaju odobriti.
*
Eksplozija u trgovini u Sankt Peterburgu, desetero ozlijeđenih
Eksplozija u trgovini u Sankt Peterburgu, desetero ozlijeđenih
Foto: 5-tv.ru/Twitter
DESETERO ljudi je ozlijeđeno i najmanje 50 je evakuirano nakon eksplozije u trgovini u Sankt Peterburgu, javlja Sputnik News.
Prema prvim procjenama stručnjaka, došlo je do eksplozije improvizirane naprave ekvivalentne 200 grama TNT-a, objavili su istražitelji. Naprava je eksplodirala u ormariću u trgovini koja se nalazi u većem zabavnom kompleksu, gdje se nalazilo oko 1000 posjetitelja. Hitne službe su objavile da nije bilo veće materijalne štete ni požara nakon eksplozije.
Hitne službe su na terenu, a policija je objavila da tretira slučaj kao mogući pokušaj masovnog ubojstva, javlja RT. Devetero ozlijeđenih prevezeno je u bolnice.
RAZVOJ DOGAĐAJA PRATITE NA INDEXU
*
Strah od novih napada u Europi: "Stotine ISIS-ovih terorista skrivaju se u Turskoj"
Strah od novih napada u Europi: "Stotine ISIS-ovih terorista skrivaju se u Turskoj"
Foto: Hina
STOTINE boraca Islamske države iz Velike Britanije skrivaju se u Turskoj, upozorio je obavještajni službenik sirijskih Kurda.
Ciwan Xhalil, obavještajni službenik sirijskih Kurda, izjavio je u srijedu za britanske medije da je većina Britanaca koja se pridružila ISIS-u pobjegla iz Sirije u Tursku i time povećao strah od mogućih novih terorističkih napada u Europi.
"Izgon je započeo nakon pada Mosula u Iraku i nastavljen je nakon ISIS-ovog gubitka Rake. Imamo mnogo francuskih državljana i brojne državljane drugih zemalja u zatvorima, ali većina Britanaca je pobjegla", rekao je Xhalil.
Mogućnost novih napada u Velikoj Britaniji
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Britanske i europske sigurnosne službe već dugo strahuju od terorističkih napada nakon povratka stranih ISIS-ovih boraca u svoje države. Prema procjenama, oko 900 Britanaca je otišlo u Irak i Siriju kako bi se borili na strani ISIS-a, a samo polovica ih se vratila. U borbama je poginulo više od 100 britanskih militanata.
Prijetnja terorističkih napada u Velikoj Britaniji i dalje se procjenjuje kao ozbiljna, što znači da su novi napadi mogući.
