Predsjednik Ukrajine: Rusija je započela vojnu invaziju!
Predsjednik Ukrajine: Rusija je započela vojnu invaziju!
Foto: FAH
UKRAJINSKI separatisti, potpomognuti ruskim vojnicima, ušli su u grad Novoazovsk na jugoistoku zemlje, te zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine, prenose agencije.
Petro Porošenko, predsjednik Ukrajine, optužio je Rusiju da je započela vojnu invaziju na njegovu zemlju. "Otkazao sam radni posjet Turskoj jer je počela invazija ruskih snaga na Ukrajinu", stoji u Porošenkovoj izjavi koja je objavljena na njegovim službenim internetskim stranicama.
Pozivajući se na ukrajinske vojne izvore, agencija Reuters je javila da se u Novoazovsku nalaze postrojbe redovne ruske vojske. "U Novoazovsku se nalazi vojna oprema koja je prije dva dana prešla granicu iz Rusije", rekao je jedan borac takozvanog Azovskog bataljuna, postrojbe koja se bori uz Ukrajinsku vojsku.
"Na opremi se nalaze zastave DNR-a (Narodne republike Doneck), ali riječ je o redovnim ruskim postrojbama", rekao je taj izvor.
Jedan je drugi izvor iz Novoazovska, grad na Azovskom moru, rekao da vlast u gradu imaju predstavnici DNR-a. "Tenkovi se kreću po gradu, ali nema nikakvih borbi", rekao je taj izvor koji se predstavio kao Mikola.
Ruski vojnici "na godišnjem odmoru" bore se uz separatiste
Čelnik proruskih separatista Aleksander Zakarčenko potvrdio je da se ruski vojnici bore na strani pobunjenika protiv ukrajinske vojske ali je naglasio da su oni na godišnjem odmoru.
"Uz nas se bore i aktivni ruski vojnici, koji svoj odmor radije provode s nama, među braćom koja se bori za slobodu, nego na plaži", rekao je Zakarčenko u razgovoru za Vesti.ru, internetski portal ruske državne televizije.
Agencija Reuters prenijela je da su proruski separatisti zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu, istočno od Donecka, s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine. Ukrajinski vojni izvor potvrdio je pobunjeničko zauzimanje Savur-Mohile. "Da, imamo takve informacije", rekao je izvor.
Ruski protuzračni raketni sustav u Ukrajini
Diplomat NATO-a kazao je u srijedu navečer da je na istoku Ukrajine, koji nadziru proruski separatisti, uočen ruski protuzračni raketni sustav SA-22 ili Pantsir-S1.
"Sustav SA-22 je sada u tome području", rekao je diplomat, dodajući kako se sumnja da je jedan drugi raketni sustav, sustav zemlja-zrak SA-11 ili Buk, srušio putnički zrakoplov Malaysia Airlinesa 17. srpnja, pri čemu je poginulo 298 ljudi.
Sustav Pantsir-S1 (ili SA-22 po klasifikaciji NATO-a) može pogoditi sve zračne mete na 20 kilometara udaljenosti i visini od 15 kilometara. Može gađati četiri mete u isto vrijeme a njegovi projektili mogu doseći brzinu od 1300 metara u sekundi.
Diplomat, koji je želio ostati neimenovan, također je spomenuo "ukrajinske informacije", po njegovu mišljenju vjerodostojne, o "malim ruskim vojnim postrojbama koje ulaze na ukrajinski teritorij."
"Nije riječ više samo o tenkovima i oklopnim vozilima (...) Ruski vojnici ulaze u Ukrajinu", rekao je, dodajući i da "Rusija topništvom i raketama napada ukrajinske oružane snage s ruskog teritorija i u Ukrajini."
SAD: Traje ruska protuofenziva
Sjedinjene Države ocijenile su u srijedu da novi vojni upadi preko ukrajinske istočne granice upućuju na to da je u dva ukrajinska grada vjerojatno u tijeku protuofenziva vođena iz Rusije.
"Ti upadi upućuju na to da je u Donecku i Luhansku vjerojatno u tijeku protuofenziva vođena iz Rusije", rekla je glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki.
Ukrajina je zarobila još jednog ruskog vojnika na istoku zemlje, koji je priznao da je pružao vojnu potporu separatistima, prenio je Interfax, pozivajući se na izvor iz državne službe sigurnosti SBU.
Vojnik, 19-godišnji član jedne motorizirane brigade ruskih oružanih snaga, rekao je tokom ispitivanja da je njegova postrojba slala vojnu opremu, uključujući projektile Grad i oklopna vozila, proruskim separatistima.
Moskva takve optužbe uporno opovrgava.
Merkel traži transparentnost
Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru u srijedu da je potrebno razjasniti izvješća o novim ruskim vojnim upadima na ukrajinski teritorij.
"Zadnja izvješća o prisutnosti ruskih vojnika na ukrajinskom teritoriju moraju biti objašnjena", rekao je njezin glasnogovornik Steffen Seibert. "Naglasila je veliku rusku odgovornost za smanjenje napetosti i kontrolu vlastitih granica."
Jacenjuk: Zamrznite rusku imovinu dok okupacija ne završi
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk pozvao je u četvrtak Sjedinjene Države, Europsku uniju i zemlje skupine G7 da zamrznu rusku imovinu sve dok se ruske snage ne povuku s ukrajinskog teritorija.
Jacenjuk je na sastanku ukrajinske vlade pozvao "Sjedinjene Države, EU, zemlje G7, da zamrznu rusku imovinu i financijska sredstva sve dok Rusija ne povuče svoje snage, opremu i agente".
On je isto tako rekao da će ministarstvo financija poduzeti mjere za jačanje deviznih rezervi i stabilizaciju grivnje.
Litva traži hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti
Litva je u četvrtak zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog "očigledne ruske invazije" na Ukrajinu, a Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) najavila je za četvrtak izvanredni sastanak posvećen sudjelovanju ruskih vojnika u borbama u Ukrajini, priopćila je američka misija pri toj međunarodnoj organizaciji.
OESS je u Beču potvrdio održavanje sastanka posvećenog "najnovijem razvoju događaja u Ukrajini", u trenutku kada se sve više govori o direktnom sudjelovanju ruskih vojnika u događajima na istoku zemlje.
Ukrajinske vlasti optužuju ruske trupe da djeluju na njihovom teritoriju kao potpora proruskim separatistima. Poljska i NATO tvrde da imaju dokaza za to, dok Moskva to odlučno niječe.
SAD i Francuska: Ruske postrojbe u Ukrajini neprihvatljive
Američki veleposlanik u Kijevu je danas ponovio te optužbe, a francuski predsjednik Francois Hollande je prisustvo ruskih vojnika u Ukrajini nazvao "nedopustivim i neprihvatljivim".
Litva je u četvrtak optužila Rusiju za "očiglednu vojnu invaziju" Ukrajine.
"Litva snažno osuđuje evidentnu invaziju oružanih snaga Ruske Federacije na ukrajinski teritorij (...) i predlaže da se o tom pitanju razgovara na Vijeću sigurnosti UN-a što je moguće prije", kazalo je litavsko ministarstvo vanjskih poslova.
Ukrajina optužila Rusiju za invaziju, pobunjenici napreduju
Ukrajina je u četvrtak optužila Rusiju da je napala njezin jugoistok kako bi pružila potporu tamošnjim proruskim pobunjenicima, koji su nastavili teritorijalno napredovanje i najavili zauzimanje grada Mariupola na Azovskom moru, prenose agencije.
Ukrajinsko sigurnosno i obrambeno vijeće objavilo je da su pogranični grad Novoazovsk i drugi dijelovi ukrajinskog jugoistoka pali su ruke ruskih vojnika koji su zajedno s proruskim pobunjenicima pokrenuli protuofenzivu. "Protuofenziva ruskih snaga i separatističkih jedinica nastavlja se na jugoistoku", objavilo je vijeće.
Rusija negira da je poslala vojnike u Ukrajinu. Rusko ministarstvo obrane odbilo je komentirati vijesti o ruskim tenkovima u Novoazovsku. "Ruske su vlasti mnogo puta rekle da tamo nema ruskih snaga. Rusija ne sudjeluje u tom oružanom sukobu", kazao je Reutersu ruski diplomatski izvor.
Do posljednje eskalacije petomjesečne krize u Ukrajini došlo je svega dva dana nakon sastanaka dvojice predsjednika Porošenka i Vladimira Putina i dogovora da će zajedno raditi prema pokretanju mirovnog procesa.
Snage proruskih separatista učvrstile su u četvrtak kontrolu nad područjem u istočnoj Ukrajini uz Azovsko more, a cilj im je zauzeti ukrajinski lučki grad Mariupol, rekao je čelnik samoproglašene Narodne republike Doneck Aleksander Zakarčenko.
Zakarčenko je u razgovoru za Reuters kazao da se oko 3000 ruskih dragovoljaca bori u redovima proruskih pobunjenika, te dodao da među stranim dragovoljcima ima i Srba, Francuza i Turaka.
"Danas smo došli do Azovskog mora, do obale, a proces oslobađanja naše domovine, koju su privremeno okupirale ukrajinske vlasti, nastavit će se", rekao je samoproglašeni premijer u Donecku, glavnom uporištu pobunjenika na istoku Ukrajine.
Kako je objavljeno ranije u četvrtak, ukrajinski separatisti, potpomognuti ruskim vojnicima, ušli su u grad Novoazovsk na jugoistoku zemlje, te zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine.
"Zauzimanje Mariupola, drugog najvećeg grada u regiji Donecka, omogućit će nam da povećamo broj svojih vojnika za pet do sedam hiljada"
Ukrajinski vojni izvori kazali su da u separatističkoj ofenzivi sudjeluju postrojbe redovne ruske vojske. "U Novoazovsku se nalazi vojna oprema koja je prije dva dana prešla granicu iz Rusije", rekao je jedan borac Azovskog bataljuna, postrojbe koja se bori uz Ukrajinsku vojsku.
"Na opremi se nalaze zastave DNR-a (Narodne republike Doneck), ali riječ je o redovnim ruskim postrojbama", rekao je taj izvor.
Zakarčenko je kazao da je nova bojišnica koja je otvorena na jugu Ukrajine uz Azovsko more "ekonomski, vojno i politički jedini front na koji trebamo staviti naglasak".
"Zauzimanje Mariupola, drugog najvećeg grada u regiji Donecka, omogućit će nam da povećamo broj svojih vojnika za pet do sedam hiljada", rekao je Zakarčenko.
Mariupol se nalazi na Azovskom moru, preko puta Krimskog poluotoka koji je Rusija anektirala u ožujku. U gradu se trenutno nalazi sjedište prokijevskih ukrajinskih vlasti koje su pobunjenici istjerali iz Donecka.
Zakarčenko je opovrgnuo optužbe Porošenka da su ruske postrojbe izvršile invaziju na Ukrajinu, ali je potvrdio da u njegovim postrojbama ima ruskih dragovoljaca.
"Bilo je i ima dragovoljaca iz Rusije. Oni dolaze odasvud, ne samo iz Rusije: imamo Srbe koji se bore, imamo Francuze koji se bore, imao Turke, imamo čak i Talijana koji ima dozvolu za privremeni boravak u Ukrajini", rekao je Zakarčenko.
Također je rekao da se ruski vojnici koji se bore u Ukrajini nalaze na "godišnjem odmoru".
"Uz nas se bore i aktivni ruski vojnici, koji svoj odmor radije provode s nama, među braćom koja se bori za slobodu, nego na plaži", rekao je Zakarčenko u razgovoru za Vesti.ru, internetski portal ruske državne televizije.
Upitan želi li i službenu podršku ruske države, Zakarčenko je rekao: "S jedne strane, to bi za nas pojednostavilo stvari. Rat bi brzo završio. S druge strane, jasno mi je da to nije realno, da to nije moguće."
"Međunarodna zajednica jednostavno to ne bi dopustila ... da budem iskren, mi smo sami sposobni postići svoje strateške i taktičke ciljeve. Naša ofenziva to jasno pokazuje", rekao je.
Litva je u četvrtak zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog "očigledne ruske invazije" na Ukrajinu, a Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) najavila je za četvrtak izvanredni sastanak posvećen sudjelovanju ruskih vojnika u borbama u Ukrajini.
Američki veleposlanik u Kijevu je danas ponovio te optužbe, a francuski predsjednik Francois Hollande je prisustvo ruskih vojnika u Ukrajini nazvao "nedopustivim i neprihvatljivim".
Novi pokolj ISIL-a: Džihadisti pogubili više od 200 sirijskih vojnika?
Novi pokolj ISIL-a: Džihadisti pogubili više od 200 sirijskih vojnika?
Screenshot: YouTube
DŽIHADISTI Islamske države objavili su na svojim stranicama fotografije i snimku pogubljenja, kako tvrde, više od 200 sirijskih vojnika koje su zarobili kod vojne baze kod grada Al-Raka.
Fotografije i snimka koja prikazuje stotine vojnika koji u koloni prolaze kroz pustinju, odjeveni samo u donje rublje, počela se danas širiti društvenim mrežama. Snimka navodno prikazuje odvođenje vojnika na pogubljenje.
Za razliku od dosadašnje prakse ISIL-a, zasad nisu objavljene fotografije niti snimke koje dokazuju da su sirijski vojnici pogubljeni.
Izvori iz Sirije tvrde da snimka ne prikazuje sirijske vojnike, već članove plemena Sheytat koji su pogubljeni ranije ovog mjeseca.
Europski socijaldemokrati sastaju se u subotu u Parizu
Europski socijaldemokrati sastaju se u subotu u Parizu
Foto: Hina
FRANCUSKI predsjednik Francois Hollande bit će u subotu ujutro u Parizu domaćin neslužbenog okupljanja šefova država i vlada europskih socijaldemokrata, među njima i hrvatskog premijera Zorana Milanovića, na kojem će usuglasiti stajališta za sastanak Europskog vijeća kasnije istoga dana u Bruxellesu.
Na sastanku će sudjelovati ukupno osam predsjednika vlada, osim Milanovića još i premijer Austrije Werner Faymann te Belgije Elio Di Rupo, premijerka Danske Helle Thorning-Schmidt, premijeri Italije Matteo Renzi, Malte Joseph Muscat, Rumunjske Victor Ponta te Slovačke Robert Fico, javlja agencija AFP.
Glasnogovornik hrvatske vlade potvrdio je Hini da će na skupu sudjelovati i hrvatski premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović.
"Riječ je o neformalnom sastanku šefova država i vlada europskih socijaldemokrata uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća", rekao je glasnogovornik Nikola Jelić.
Socijaldemokrati će u subotu ujutro usuglasiti stajališta za sastanak Europskog vijeća na kojem će se, sada kada je luksemburžanin Jean-Claude Juncker imenovan predsjednikom Europske komisije, popuniti vodeća mjesta institucija EU: predsjednik Europskog vijeća, šef diplomacije i predsjednik Eurogrupe.
Na sastanku bi sudionici trebali ponovno potvrditi privrženost obnavljanju rasta i ulaganja u Europi.
Hollande je u četvrtak zatražio da se organizira summit eurozone "u što skorijem roku kako bi se donijele potrebne odluke" s obzirom da Europi prijeti "duga i možda beskonačna stagnacija".
Erdogan - novi turski "sultan"
Erdogan - novi turski "sultan"
Foto: Hina
NAKON 11 godina premijerske dužnosti Recep Tayyip Erdogan prisegom za predsjednika potvrdio je u četvrtak svoj status najmoćnijeg čelnika suvremene Turske, ali i najosporavanijeg političara koji je gotovo jednako obožavan koliko je omrznut.
Najpopularniji i najkarizmatičniji čelnik svoje zemlje od doba oca moderne Turske Mustafe Kemala Ataturka, 60-godišnji Erdogan "dominantni je mužjak turske politike", ocjenjuje jedan diplomat.
Za religioznu i konzervativnu većinu Erdogan je čelnik koji je omogućio desetljeće snažnog turskog gospodarskog rasta i političku stabilnost, no za protivnike on je "diktator" koji je svoje pravo lice pokazao tokom prosvjeda u lipnju 2013., a k tomu tvrde da je i lopov umiješan u korupcijski skandal.
Telefonska prisluškivanja upućuju na to da je Erdogan upleten u uzimanje mita, a njegova reakcija na zauzdavanje medija i ušutkivanje društvenih mreža izazvala je novi val prosvjeda.
Siguran u svoju popularnost, Erdogan je na napade odgovorio svojom najdražom strategijom, igrajući na kartu "čovjeka iz naroda" koji je žrtva urota elitnih krugova, u čemu je uspio jer je na lokalnim izborima 30. ožujka njegova stranka osvojila 45 posto glasova.
Njegujući sliku snažnog čovjeka koji dijeli brige prosječnog turskog građanina, Erdogan, koji je potekao iz skromne istanbulske četvrti, uspinjao se stepenicama vlasti. Obrazovan u vjerskoj gimnaziji neko je vrijeme bio ulični prodavač i maštao o karijeri nogometaša, a zatim ušao u politiku i islamistički pokret.
Za gradonačelnika Istanbula izabran je 1994., a 2002. svojom je strankom Pravda i razvoj (AKP) pobijedio na parlamentarnim izborima te godinu dana poslije postao predsjednik vlade pošto je oslobođen iz zatvora na koji je bio osuđen jer je javno recitirao vjersku pjesmu u sekularnoj Turskoj.
Erdoganov sjaj počeo tamniti u lipnju 2013.
Modelom konzervativne demokracije, a riječ je o mješavini liberalnog kapitalizma i umjerenog islama, Erdogan je godinama ostvarivao zadivljujuć gospodarski rast i opet pobjeđivao na izborima 2007. i 2011. s gotovo 50 posto glasova. Tada je stao sanjati o ostanku na vlasti do 2023. kada će se slaviti stoljeće Turske Republike.
No Erdoganov je sjaj počeo tamniti u lipnju 2013. kada je više od tri i po milijuna Turaka tražilo njegovu ostavku predbacujući mu da je njegova politika sve više "islamistička", a vladavina sve autokratskija.
Erdogan je na prosvjede odgovorio krivim potezima, nazivajući prosvjednike "pljačkašima" i "teroristima".
Analitičari ističu da se s godinama na vlasti sve više udaljavao od pragmatizma u korist ideologije, od timskoga rada prema individualnom odlučivanju, od demokracije prema autoritarnosti. Slijedili su i ispadi poput tjelesne prijetnje prosvjedniku i vrijeđanja novinara, što je razveselilo njegove protivnike.
"U takvu polariziranu ozračju, Erdoganov kult prijetnja je demokraciji i socijalnom miru", piše uvodničar Kadri Gursel.
Čitajući prisegu na svečanosti u parlamentu, Erdogan se u četvrtak obvezao štititi tursku neovisnost i integritet, pridržavati se ustava i načela Ataturka na čijem je grobu položio vijenac. Nakon prisege, za novog je premijera imenovao dosadašnjeg ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua koji će voditi sadašnju vladu dok Erdogan ne zatraži osnutak nove.
Članovi parlamenta najjače turske oporbene stranke CHP izašli su iz prostorije nekoliko trenutaka prije nego što je Erdogan prisegnuo, a predsjednik stranke Kemal Kilicdaroglu bojkotirao je cijeli događaj, optuživši novoga predsjednika za kršenje ustava s obzirom na to da je nakon pobjede na predsjedničkim izborima ostao na premijerskoj dužnosti.
Svečanosti u predsjedničkoj palači nazočili su predstavnici 90-ak zemalja iz Azije, Afrike i s Bliskog istoka, ali ne iz vodećih država Zapada koje su skeptične prema Erdoganu otkako je gušio protuvladine prosvjede u lipnju 2013.
Od četvrtka na čelu države, Erdogan će učiniti sve da promijeni ustav i uvede predsjednički sustav, a do tada će do krajnosti iskoristiti postojeće predsjedničke ovlasti", kaže sveučilišni profesor Ahmet Insel i predviđa da će taj proces "voditi ozbiljnoj krizi režima u Turskoj i biti izvor nestabilnosti i nemira".
U New Yorku uhapšena sestra bombaša iz Bostona
U New Yorku uhapšena sestra bombaša iz Bostona
Screenshot: YouTube
AILINA TSARNAEVA, sestra dvojice osumnjičenih za bombaški napad u Bostonu, uhapšena je u New Yorku nakon što je prijetila jednoj ženi da će je ubiti bombom, javlja Boston Globe.
Podsjetimo, Ailina je sestra Džohara i Tamerlana Tsarnaeva, braće osumnjičene za bombaški napad u travnju prošle godine u Bostonu u kojem su ubijene tri osobe, a više od 250 je ozlijeđeno.
Prema tvrdnjama policije, Ailina je jednoj ženi na Manhattanu prijetila kazavši joj da poznaje ljude koji bi je mogli ubiti bombom. Nakon što je privedena, određeno joj je saslušanje koje će se održati 30. rujna.
Džohar Tsarnaev još uvijek se nalazi u zatvoru, dok je njegov brat ubijen u policijskoj potjeri nakon napada.
Masovna silovanja djevojčica u Rotherhamu: "Djecu se otimalo, tuklo i zastrašivalo"
Masovna silovanja djevojčica u Rotherhamu: "Djecu se otimalo, tuklo i zastrašivalo"
Foto: FAH
ROTHERHAM je grad u središnjoj Engleskoj, koji broji 258.000 žitelja. U tom su mjestu, koje je zadnjih nekoliko dana dobio posebnu medijsku pozornost, lokalne vlasti, agencije socijalne službe i policija utvrdile 1400 slučajeva seksualnog izrabljivanja djece, u periodu od 1997. do 2013. godine, prema Nezavisnom istraživanju o seksualnom izrabljivanju djece u Rotherhamu, koju je objavilo gradsko vijeće, a napisala profesorica Alexis Jay, prenosi BBC News.
Kao razlog za ignoriranje dugogodišnjih stravičnih događaja mnogi navode političku korektnost.
Djecu se otimalo, tuklo, silovalo
"Teško je povjerovati u užasavajuću prirodu zlostavljanja koja su žrtve proživljavale. Nekoliko počinitelja ih je silovalo, zatim ih se selilo u druga mjesta i gradove na sjeveru Engleske - otimalo ih se, tuklo i zastrašivalo. Neka su djeca bila polivena naftom i prijetilo im se da će ih se zapaliti, djeci se prijetilo oružjem, morala su svjedočiti brutalnim silovanjima te im se govorilo kako će ona biti sljedeća na redu ukoliko ikome kažu išta. Djevojčice, ponekad čak i 11-godišnjakinje, silovane su od strane više muških učesnika", stoji u izvješću čija je autorica Alexis Jay.
Problem seksualnog izrabljivanja u Rotherhamu postao je poznat socijalnim radnicima već početkom 90-ih.
Dvanaestogodišnjakinja je 2000. godine drogirana i silovana od strane petorice muškaraca. Policija je utvrdila kako se radilo o "100 posto konsenzualnim odnosima" te su dvojica od petorice dobila "policijska upozorenja". Nažalost, taj slučaj daleko je od jedinstvenog.
Politička korektnost i multikulturalnost kao izlika za nedjelovanje
Razni slučajevi izrabljivanja maloljetnica gurani su pod tepih, a posljedice takvog postupanja policije i lokalnih vlasti dovele su do stvaranja kruga unutar kojeg se provodilo sustavno nasilje, prenosi The National Review.
Većina počinitelja žrtve su opisivale kao Azijce, što se odnosilo na britansku zajednicu onih pakistanskog nasljeđa, s kojom se, često zbog političke korektnosti i multikulturalističkih obzira, nikad nije povela rasprava o tome kako bi se zajedničkim snagama moglo pristupiti problemu seksualnog izrabljivanja djece.
Nova otkrića u istrazi nestalog leta MH370: "Mijenjamo prioritetne zone"
Nova otkrića u istrazi nestalog leta MH370: "Mijenjamo prioritetne zone"
Foto: FAH
MALEZIJSKI zrakoplov MH370 koji je nestao u ožujku s 239 putnika i članova posade skrenuo je prema jugu nešto ranije nego što je to nalagao plan letenja pa se donekle mijenja područje pretrage iako je u središtu potrage i dalje područje oceana nasuprot australske zapadne obale, objavili su u četvrtak australski istražitelji.
Taj je zaključak rezultat pregleda satelitskih podataka koje su obradili istražitelji u pokušaju pronalaska olupine Boeinga koji je nestao 8. ožujka na letu iz Kuala Lumpura za Peking.
"Područje pretrage ostaje isto, no neke nove informacije ukazuju da su neke zone malo više južnije sada interesantnije i prioritetnije", kazao je zamjenik australskog premijera Warren Truss.
Zrakoplov je drastično promijenio rutu leta, skrenuvši prvo prema zapadu pa jugu. Usprkos opsežnoj potrazi nije pronađen niti jedan trag nestalog zrakoplova Malaysia Airlinesa u Indijskom oceanu, u vodama zapadne Australije.
Australija i Malezija su potpisale memorandum o narednoj fazi podmorskog pretraživanja koje obuhvaća 60.000 četvornih kilometara. Potragu će voditi nizozemska tvrtka Fugro.
Očekuje se da će trajati godinu dana i koštati 52 milijuna američkih dolara.
