Pogledajte makljažu u sjedištu UN-a: Erdoganovi tjelohranitelji razbili UN-ove zaštitare
Foto: AFP
DA SE u svjetskom sjedištu diplomacije, zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku, stvari uvijek ne rješavaju isključivo diplomatskim putem, potvrdio je i prošlotjedni primjer kada su UN-ovi zaštitari i tjelohranitelji turskog premijera Erdogana svoje nesuglasice odlučili riješiti šakama, a veći dio toga zabilježile su i kamere.
Makljaža Turaka i UN-ovih zaštitara
Do incidenta je došlo baš u vrijeme kad je palestinski predsjednik Mahmoud Abbas prošlog petka držao dugoočekivani govor u Općoj skupštini UN-a. Dok je on svjetske vođe uvjeravao u nužnost priznanja Palestine, u hodniku pred dvoranom u tijeku je bila prava makljaža. Povod je navodno bilo Erdoganovo kašnjenje, koji je kasnio na govor te je želio ući kroz vrata koja su blokirali UN-ovi zaštitari.
Turska delegacija zahtijevala je da prođe baš kroz ta vrata, iako on navodno uopće ne vode u dvoranu. Verbalni nesporazum ubrzo je prerastao u fizički obračun, a navodno se usred naguravanja našao i sam Erdogan. Gužva je trajala nekoliko minuta, a od početne točke u hodniku preselila se na stepenište pa čak i na drugi kat. Da nije bila riječ samo o maloj čarki pokazuje i činjenica da je jedan UN-ov čuvar završio u bolnici s teško natučenim rebrima.
UN-ovi zaštitari izvukli deblji kraj
UN-ovi zaštitari u ovom su sukobu definitivno izvukli deblji kraj, jer je njih devet brzo suspendirano, iako oni tvrde da su incident izazvali Erdoganovi tjelohranitelji koji su "čitav tjedna bili zločesti". Oni su se pobunili zbog odluke o suspenziji, pogotovo nakon što je Ban Ki-moon uputio ispriku turskoj delegaciji zbog incidenta, pa su naknadno vraćeni na posao, ali na administrativne pozicije.
Navodno je nova svađa, ali s istim akterima, izbila još jednom kasnije tog dana, a repovi su se nastavili vuči i ovog tjedna, jer su UN-ovci turske zaštitare optužili za bullying. Nije poznato jesu li turski zaštitari imali ikakve sankcije zbog svog ponašanja.
Nesretni nesporazum riješen na obostrano zadovoljstvo
U međuvremenu je UN pokušao zataškati slučaj i dati mu mnogo manju važnost, pa je glasnogovornik glavnog tajnika Martin Nesirky prilično smiješno obrazložio situaciju. "Došlo je do nesretnog nesporazuma između sigurnosnog osoblja UN-a i sigurnosnih dužnosnika jedne od delegacija. Vjerujemo da je to riješeno na obostrano zadovoljstvo. Poduzet će se i potrebni koraci kako bi se takvi nesporazumi spriječili u budućnosti", izjavio je Nesirky.
Hrvatska ulazi u EU, ali hoće li nas tamo itko dočekati?
Foto: AFP
SADA kad više nije upitno hoće li (i kada će) Hrvatska ući u Europsku uniju, nameće se novi problem - hoće li nas tamo itko dočekati? Jose Manuel Barroso u srijedu je postao prvi ozbiljni europski čelnik koji je preko usta prevalio mogućnost raspada EU.
Barroso je u svom govoru pozvao na solidarnost, čvršću integraciju unutar eurozone, i žrtvovanje nacionalnih interesa za dobrobit zajednice. Dužnička kriza je, međutim, efektivno urušila mit o europskom jedinstvu. Nije trebalo niti nekoliko sati da Englezi u korijenu srežu Barrosov prijedlog poreza na financijske transakcije, koji bi bio blagoslov za zajedničku europsku blagajnu, ali nikome ne bi bio u nacionalnom interesu.
Jaki više ne žele spašavati slabe
Sa sličnim problemima Europa se ove godine susretala često, posebno prilikom dogovora o modalitetu sanacije grčkog duga. Dužnička kriza za sada je barem djelomično pod kontrolom, ali prijetnja širenja na Italiju i Španjolsku svakim danom sve je veća. No, Njemačka i Nizozemska od svog stava, bez obzira na sve, ne odustaju. Dosta im je žrtvovanja u svrhu spašavanja "najslabijih karika".
Dok Nijemci i Nizozemci zahtijevaju da svoj dio tereta podnese i privatni sektor (čitaj: privatne banke), tome se žestoko protive Francuzi. Ne zato što im je u interesu zaštita tržišnog kapitalizma, već zbog izloženosti francuskih banaka koje ionako balansiraju na rubu krize. Čini se da je razdor postao prevelik, na što je jučer upozorio i visoki europski dužnosnik, izvor Financial Timesa, koji tvrdi da čak sedam od 17 zemalja eurozone više ne želi spašavati Grčku.
Raspad EU više nije katastrofična prognoza, nego realnost
Zbog nedostatka jedinstva na koje Barroso poziva, mnogi ugledni stručnjaci već predviđaju scenarij koji je donedavno bio svojstven samo najvećim katastrofičarima - najprije raspad eurozone, a zatim možda i Europske unije.
"Euro više nije moguće spasiti. Jedino pitanje je koliko dugo će europske vlade i Europska središnja banka odgađati neizbježno", napisao je u analizi za mađarski Index.hu Attila Szalay-Berzeviczy, glavni analitičar talijanskog UniCredita i bivši šef Budimpeštanske burze.
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Paul Krugman, kolumnist New York Timesa, također upozorava na mogući raspad Europske unije. "Raspad EU i kriza europskih banaka mogli bi imati isti učinak kao i kolaps austrijske Credit-Anstalt banke 1931. godine. To je događaj koji je Veliku depresiju učinio 'velikom'. Europska unija više nema nikakvih sigurnosnih ventila", upozorava Krugman.
Barroso: Europskoj uniji prijeti raspad
Foto: AFP
EUROPSKA UNIJA nalazi se u krizi s kakvom se nikad nije suočila, kazao je u svom godišnjem obraćanju Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije. Ekonomske poteškoće, praćene ogromnom krizom samopouzdanja, dovele su EU u situaciju da joj prijeti raspad, izjavio je Barroso u dramatičnom govoru.
"Mnogi naši građani strahuju za budućnost. Danas, više nego ikada do sada, postoji opasnost da će prevladati nacionalni egoizam. O nacionalizmu da i ne govorim", kazao je Barroso, te priznao da europski politički lideri nemaju konkretna rješenja za trenutnu krizu.
Populistički pristup problemu, tvrdi Barroso, dovodi u opasnost najveća postignuća Europske unije: uvođenje eura, zajedničko tržište, slobodu kretanja... "Europska unija mora se kretati prema jačoj integraciji, inače riskira raspad", upozorio je Barroso, prenosi EurActiv.
Problem su uski nacionalni interesi
"Europa ima budućnost. Budimo sasvim jasni - problemi koje Europa danas ima ne dolaze iz europskih institucija. Oni su nastali zbog uskih nacionalnih interesa. Rješenje za krizu postoji. Ali ono ovisi o političkoj volji i sposobnosti nacionalnih lidera", kazao je Barroso.
Europski političari, smatra predsjednik Europske komisije, nisu svojim biračima objasnili važnost EU, nisu im objasnili što bi se dogodilo u slučaju njenog raspada ili odustajanja od eura. "Moramo izložiti argumente u korist Europe", poručuje Barroso.
Porezom na banke godišnje skupiti 55 milijardi eura
Dio svog govora Barroso je posvetio najproblematičnijoj europskoj državi. "Grčka će ostati članica eurozone", obećao je Barroso, te najavio da će Europska komisija u narednom razdoblju izaći s konkretnim prijedlozima zajedničke europske gospodarske strategije. Posebno se to odnosi na eurozonu koja bi, smatra Barroso, prema vani morala nastupati kao jedno tržište.
U tu svrhu Barroso predlaže uvođenje "stabilnosnih obveznica", zajedničkih obveznica eurozone. Također, Barroso predlaže uvođenje poreza na financijske transakcije, koji bi se prvenstveno odnosio na poslovanje banaka, a koji bi u zajedničku europsku blagajnu godišnje donosio oko 55 milijardi eura. Englezi su već dali do znanja da neće pristati na takav porez, ali i dalje je moguće da će isti biti uveden samo za područje eurozone.
Crnci mogu odahnuti: Njujorška policija liberalizira svoju praksu po pitanju marihuane
Foto: Ilustracija
NJUJORŠKE vlasti odlučile su liberalizirati svoju politiku prema marihuani, prvenstveno zbog sve većeg pritiska aktivista za ljudska prava koji tvrde da je dosadašnja policijska praksa bila vrlo diskriminatorna i rasistička.
Naime, zbog posjedovanja marihuane prošle je godine u gradu New Yorku uhapšeno oko 50.000 ljudi, a najveći broj njih bili su mladi crnci i Hispanci. Prema njujorškom zakonu iz 1977. godine, posjedovanje bilo koje količine marihuane, pod uvjetom da se može primijetiti golim okom, smatra se prekršajem koji nosi kaznu od tri mjeseca zatvora i globu od 500 dolara.
Policiji u pravilu sumnjivi samo crnci i Hispanci
Policija praksa provođenja tog zakona funkcionirala je tako što bi policajci prilazili sumnjivim osobama i pretražili im džepove, a u slučaju pronalaska marihuane uslijedilo bi hapšenje. Problem se očitovao u tome što bi policajci u najvećem broju slučajeva sumnjivim osobama smatrali crnce i Hispance, a rijetko kad bijelce.
Šef policije New York Cityja prošli je tjedan naredio da se ovakva metoda više ne smije prakticirati. S odlukom se slaže i zastupnik Hakeem Jeffries koji je bio među prosvjednicima pred sjedištem njujorške policije. "Ne može biti da jedni zbog marihuane idu u zatvor, a drugi ne idu. A jedini je razlog za tu nejednakost rasa. Studenti bijelci također često posjeduju marihuanu, ali ne idu u zatvor jer policiji nisu sumnjivi", kazao je.
Gradonačelnik borac protiv marihuane, a i sam ju je pušio. I uživao.
Pokret za legalizaciju marihuane posebno je kritizirao gradonačelnika New Yorka Michaela Bloomberga, koji je dosad vodio oštru politiku protiv ove lake droge. Međutim, kada su ga u izbornoj kampanji pitali je li i sam pušio marihuanu, odgovorio je bez oklijevanja: "Jesam, i uživao sam."
Jeffries se najviše zalaže da se posjedovanje prekine tretirati kao prekršaj, jer bi se na taj način mladi rasteretili opasnosti da ih jedna pogreška proganja čitav život. Ipak, gradske se vlasti i dalje protive tome, jer smatraju da bi to dovelo do raširenog konzumiranja ove droge na javnim mjestima.
Tužiteljstvo tvrdi da nema dokaza kako je Mladić bio u Topčideru kad su ubijeni mladi gardisti
Foto: AFP
"NEMA dokaza da je haški optuženik Ratko Mladić bio u vojarni Topčider u vrijeme ubojstva 21-godišnjih gardista Dragana Jakovljevića i Dražena Milovanovića, u vojnom objektu Karaš u Beogradu 5. oktobara 2004. godine", kazalo je srpsko Tužiteljstvo za ratne zločine.
"Analizom kretanja Ratka Mladića, njegovih pronađenih dnevnika, kao i analiziranjem kretanja njegovih jataka nije pronađen ni jedan dokaz da je on u vrijeme ubojstva gardista bio u vojarni na brdu Topčider", priopćili su za Blic. Ipak su dodali kako obitelji ubijenih stoje na usluzi i da će podržati njihov zahtjev da se Mladić sasluša u vezi tog slučaja.
Jesu li mladi gardisti vidjeli nešto, to jest nekog, koga nisu smjeli?
Roditelji ubijenih gardista ranije su izjavljivali kako vjeruju da su njihove sinove ubili pripadnici osiguranja tada najtraženijeg haškog bjegunca. Prema "urbanoj legendi", dvojica golobradih ročnika te su večeri u vojarni vidjeli nešto što nisu smjeli - Ratka Mladića - kojeg je u objektu Karaš čitavo vrijeme skrivala i osiguravala srpska vojska.
Službene proturječnosti
Službena verzija je da su Dragan Jakovljević i Dražen Milovanović izgubili živote pod nerazjašnjenim okolnostima 5. oktobara 2004. godine. Vojska je potom odmah izdala priopćenje da je Milovanović pucao na Jakovljevića i zatim izvršio suicid. Nakon toga je, još postojeće vojno pravosuđe, zaključilo kako je pak Jakovljević ubio Milovanovića pa izvršio samoubojstvo.
Nezavisna komisija potvrdila da je gardiste ubila treća osoba
Zbog sumnje u profesionalnost rada vojnih pravosudnih organa, nakon ovakvih proturječnosti, Savjet ministara SCG i Vrhovni savjet obrane formirali su nezavisnu komisiju. Ta je komisija pak došla do zaključka kako je na gardiste pucala treća osoba. Izvještaj nezavisne komisije 2008. godine su potvrdili i forenzičari FBI-a.
Ratko Mladić do danas nije ispitan o tome je li se u to vrijeme skrivao u Karašu, iako je takav zahtjev upućen u Haški sud.
Obama: Europa nije dovoljno efikasna u rješavanju dužničke krize
Foto: AFP
EUROPA nije dovoljno čvrsto odgovorila na dužničku krizu, smatra Barack Obama. Američki predsjednik krenuo je stopama svog ministra financija Tima Geithnera, koji također pritišće europske lidere na odlučniju akciju. Amerikanci, naime, strahuju da će europska kriza i njih povući u novu recesiju.
"Nisam vidio da Europa rješava probleme svog bankovnog i financijskog sustava onako efikasno kako bi trebala", kazao je Obama tokom rasprave na okruglom stolu u Bijelom kući. No, Obama nije specificirao kakve bi mjere Europska unija trebala povući u borbi protiv krize.
"Ova administracija je na predsjedničkoj i ministarskoj razini u kontaktu s europskim vladama. Potičemo ih na odlučne poteze", kazao je nakon rasprave Obamin glasnogovornik Jay Carney.
Ranije ovog tjedna Obama je izjavio da "europska kriza straši svijet".
KFOR od policije pokušao oteti dokazni materijal prikupljen na Jarinju
Foto: AFP
PREDSJEDNIK Srbije Boris Tadić danas poslijepodne je kontaktirao glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena i od njega tražio pokretanje istrage o jučerašnjim događajima na Jarinju, javlja B92.
Naime, većina zapadnih zemalja za jučerašnji sukob pripadnika KFOR-a sa kosovskim Srbima okrivila je ove potonje, a isto je danas učinio i NATO. Iz svog zapovjednog centra u Napulju priopćili su kako je "NATO samo brzo reagirao kako bi spriječio nasilje na Jarinju, koje je izazvala nekolicina srpskih ekstremista". Pritom su napomenuli da prihvaćaju mirne i zakonite demonstracije, ali na i blokade prometa i barikade koje stvaraju opasnu situaciju.
Za incident su krivi EU i KFOR
Jedan od rijetkih zapadnih diplomata koji se svrstao na "srpsku stranu" bio je Gerard Gallucci, bivši regionalni predstavnik UN-a, koji je za eskalaciju nasilja optužio Eulex i KFOR. "Iako EU i KFOR tvrde da su nevini pa bacaju krivicu na srpske ekstremiste, čini se da je jasno da su oni bili odgovorni za iniciranje i eskalaciju nasilja i upotrebu bojeve municije", kazao je Gallucci, dodavši da je nužna nezavisna istraga incidenta.
KFOR pokušao oteti dokazni materijal
A ta bi istraga mogla biti otežana jer je KFOR, kako piše Blic, od policajaca Kosovske policije koji su jutros vršili uviđaj na Jarinju pokušao oduzeti prikupljeni dokazni materijal. Jedan međunarodni izvor u Prištini za Blic je potvrdio kako je KFOR na taj način pokušao "zataškati cijelu stvar".
U međuvremenu su pregovori između Beograda i Prištine otkazani, a u Vijeću sigurnosti UN-a večeras će se održati izvanredne konzultacije zbog stanja na sjeveru Kosova. Konzultacije su sazvane na zahtjev Rusije.
