Ilustracija: Guliver Image / Getty Images

EUROPSKA unija poručila je u četvrtak Ukrajini da su joj vrata i dalje otvorena, unatoč tome što u petak neće potpisati najavljene sporazume s EU-om, ali opća je ocjena da je "zlatna prigoda" u Vilniusu propuštena jer bi moglo proći dosta vremena dok se ne pojavi nova.

Litavska prijestolnica u četvrtak navečer ugostila je čelnike zemalja EU-a na neformalnom sastanku, kojima se nakon toga na radnoj večeri priključio i ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, unatoč tome što je prošli tjedan Uniji okrenuo leđa u vidu odustajanja od sporazuma o pridruživanju i sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om.

U petak se potom u Vilniusu održava summit Istočnog partnerstva, programa EU-a pokrenutog 2009. čiji je cilj Uniji približiti bivše sovjetske republike, uključivo Ukrajinu.

Janukovič je na tom skupu trebao potpisati strateške sporazume s EU-om, važne Uniji jer je Ukrajina ogromna zemlja u njezinom susjedstvu, ali je prošli tjedan očito nakon intenzivnog pritiska Moskve objavio da nije spreman na taj korak te da će umjesto toga oživiti ekonomski dijalog s Rusijom. Nije poznato što je ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio Janukoviču da promijeni stav, ali diplomati kažu da se vjerojatno radi o boljem ugovoru oko isporuke plina kao i boljim uvjetima vraćanja 1,3 milijarde duga.

U glavnom gradu Litve, zemlje koja u ovom polugodištu predsjeda EU-om, u četvrtak je bio i ukrajinski oporbeni političar, boksački prvak Vitalij Kličko, službeni kandidat na sljedećim ukrajinskim predsjedničkim izborima, te je govorio u parlamentu, dok se u Kijevu i dalje nastavljaju prosvjedi proeuropski orijentiranih građana koji traže okretanje prema zapadu a ne prema Rusiji. Janukovičeva prisustvo u Vilniusu ipak pokazuje, kako ocjenjuju analitičari, da on ne želi srušiti mostove iza sebe.

Europska unija mu također poručuje da mostovi nisu srušeni, da su vrata Ukrajini i dalje otvorena. Poruku o otvorenim vratima Ukrajini su uputile, među ostalima, litavska predsjednica Dalia Grybauskaite i njemačka kancelarka Angela Merkel. Neki analitičari međutim ocjenjuju da je Vilnius velika propuštena prilika jer bi sada moglo proći i nekoliko godina dok se ne pojavi nova.

Kako bi dogovorili zajedničko stajalište za večeru na koju je stigao ukrajinski predsjednik, navodno su se ranije sastali njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande i britanski premijer David Cameron. Najavljeno je bilo i da će se s Janukovičem sastati i predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy. Njemačka je posebno zainteresirana za to pitanje jer je upravo ona trebala primiti na liječenje bivšu premijerku Juliju Timošenko, koja se nalazi u zatvoru, a čije je puštanje bio jedan od uvjeta za potpisivanje sporazuma.

Timošenko je u ponedjeljak najavila da započinje štrajk glađu u znak potpore svojim sugrađanima koji danima prosvjeduju na Trgu neovisnosti u Kijevu. Nepotpisivanje sporazuma na neki je način i poraz europske diplomacije, koju su intenzivno vodili bivši predsjednik EP-a Pat Cox i bivši poljski predsjednik Aleksandar Kwasniewski. Razočaran je i europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele koji je u četvrtak sudjelovao na poslovnom forumu u Vilniusu i kazao da Ukrajina riskira svoju ekonomsku budućnost odbijajući potpisivanje sporazuma s EU-om i okrećući se Rusiji.

Tko se s kim sastao i što je na večeri rekao svojim europskim kolegama Viktor Janukovič, moglo bi se saznati u petak na konferenciji za novinare po završetku summita Istočnog partnerstva.

Međutim, prije toga, bez obzira na Ukrajinu koja je trebala biti glavni događaj, i druge zemlje Istočnog partnerstva imaju u planu parafiranje i potpisivanje nekih sporazuma. Na summitu sudjeluju čelnici Armenije, Azerbajdžana, Moldavije, Gruzije i Bjelorusije.

Europska unija parafirat će sporazume o pridruživanju s Gruzijom i Moldavijom, čime će one započeti put prema potpisivanju tih sporazuma, koji je Ukrajina već bila prošla. Azerbajdžan će potpisati ugovor o viznom režimu što je još jedna važna tema na stolu između Unije i istočnih partnera. Njima je naravno veoma stalo uspostaviti s EU-om bezvizni režim.

Armenija i Bjelorusija zasad su s manjim izgledima da se približe EU-u.

Bjelorusija je najdalje od bilo kakvih sporazuma, sve dok u njezinim zatvorima borave politički zatvorenici. Stoga su paralelno sa summitom Istočnog partnerstva bjeloruski aktivisti u Vilniusu organizirali nekoliko okruglih stolova i radionica kojima žele privući pozornost na činjenicu da je ta zemlja, zemljopisni susjed EU-a, i dalje daleko od Unije, koja ni različitim kombinacijama angažmana i sankcija nije uspjela postići rezultat s predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, koji jedini od šefova država i vlada šest zemalja Istočnog partnerstva ne dolazi u Vilnius već njegovu zemlju predstavlja ministar vanjskih poslova.

Tenzije rastu: Kina poslala borbene zrakoplove u zračni prostor iznad spornih otoka

Foto: Guliver Image / Getty Images

KINESKI borbeni zrakoplovi poslani su u nedavno proglašeni kineski zračni prostor. Posljedica je to objava Japana i Južne Koreje da se ne slažu s tim potezom. Zemlje su slijedile potez SAD te su i one poslale svoje vojne zrakoplove u zračni prostor nad spornim otocima koji je Kina prisvojila.

Agencija Xinhua prenijela je izjavu glasnogovornika Narodne oslobodilačke vojske koji je kazao kako su "zrakoplovi proveli normalnu ophodnju kao defenzivnu mjeru koja je u skladu s međunarodnom praksom". Glasnogovornik Shen Jinke kazao je i kako će zrakoplovi ostati na visokoj pripravnosti te da će poduzeti mjere za zaštitu sigurnosti zračnog prostora zemlje, javlja AFP.

Kina je u subotu postavila zonu zračne obrane u kojoj su zrakoplovi dužni poštivati pravila ili će se suočiti s "hitnim obrambenim mjerama". Zračni prostor uključuje i otoke oko kojih se spore Kina i Japan. Radi se o malim otocima koji su u Japanu poznati kao Senkaku, a u Kini kao Diaoyu.

---

Proizvodnja hrane u Sjevernoj Koreji veća, ali je i neuhranjene djece sve više!

Ilustracija: Guliver Image/Getty Images

SJEVERNOKOREJSKA proizvodnja hrane povećava se treću godinu zaredom, stoji u izvješću UN-a objavljenom u četvrtak u kojemu se istodobno upozorava da su, unatoč tomu, u toj zemlji brojni slučajevi sporijeg razvoja kod djece i dalje vrlo visoki zbog neuhranjenosti.

Članovi misije UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetskog programa za hranu (WFP) krajem rujna i početkom oktobara posjetili su devet sjevernokorejskih poljoprivrednih pokrajina u vrijeme glavne godišnje žetve žitarica.

Ukupna proizvodnja hrane u 2013. procjenjuje se na oko 5,03 milijuna tona (uključujući i rižu), što je za oko pet posto više nego prethodne godine. Unatoč tomu, stanje je i dalje nezadovoljavajuće kada je posrijedi prehrana stanovništva. Naime, čak 84 posto kućanstava oskudijeva u hrani.

"Bez obzira na povećanu proizvodnju u poljoprivrednom sektoru, sustav prehrane stanovništva u Sjevernoj Koreji i dalje je vrlo loš. Stanje bi se poboljšalo kad bi poljoprivrednici dobili više novaca pri otkupu, primjerice soje ili riže", smatra ekonomist FAO-a i jedan od sudionika u misiji Kisan Gunjal.

---

Europski sud ukinuo sankcije protiv iranske energetske tvrtke

Foto: Ilustracija

NAJVIŠI europski sud ukinuo je u četvrtak sankcije EU protiv iranske energetske tvrtke, što je najnovija u nizu sudskih odluka protiv mjera koje je EU uveo zbog spornog iranskog nuklearnog programa.

I dok bi sankcije trebale biti ublažene prema prošlotjednom dogovoru u kojem je Teheran obećao eliminirati dijelove nuklearnog programa, EU želi zadržati mogućnost uvođenja trgovinskih ograničenja ako Iran u budućnosti ne ispoštuje obveze.

No, to bi mogla otežati najnovija sudska odluka, prva te vrste koju je donio Europski sud pravde, kao i ranije odluke europskih sudova.

Jedan niži sud već je ukinuo nekoliko sankcija zbog toga što članice Unije nisu pružile dokaze koji njihove ciljeve povezuju s iranskim nuklearnim programom. Vlade tvrde da bi na taj način otkrile povjerljive podatke.

Taj je stav još jednom odbačen u četvrtak kada su petorica sudaca Europskog suda pravde odlučila da se za uvođenje sankcija moraju pružiti dokazi.

Njihovom odlukom odbačene su sankcije protiv Fulmena, tvrtke za koju američka vlada tvrdi da je uključena u gradnju tajnog postrojenja za obogaćivanje uranija u Iranu, kao i njezin većinski dioničar Fereydoun Mahmoudian.

Bio je to jedan od više od 30 slučajeva što su ih pokrenuli pripadnici iranske političke elite i gospodarstvenici kojima je zamrznuta imovina, odbijeni zahtjevi za vizu i otežano poslovanje s Europom.

---

Više od 20 hiljada njemačkih radnika EADS-a prosvjeduje protiv planova restrukturiranja i gubitka radnih mjesta

Foto: Guliver Image / Getty Images

VIŠE od 20.000 radnika europske aeronautičke grupacije EADS izašlo je u četvrtak u Njemačkoj na ulice u znak prosvjeda protiv planova restrukturiranja, strahujući da će najavljeni planovi rezultirati gubitkom hiljada radnih mjesta.

Prosvjedi su održani na 30 mjesta, od tvornica Airbusa pokraj Hamburga, na sjeveru zemlje, do tvornice Eurofightera u barskom gradu Manchingu, na jugu Njemačke.

"Ovo je jasno upozorenje da zaposlenici EADS-a neće prihvatiti odluke koje idu njima na štetu", kazao je Ruediger Luetjen, predsjednik Europskog zaposleničkog vijeća i predstavnik sindikata UG Metall.

EADS ima oko 140.000 zaposlenih diljem svijeta, od čega oko 50.000 u Njemačkoj. Grupacija je djelomično u vlasništvu njemačke i francuske vlade i planira sljedeće godine udružiti neke svoje podružnice zbog čega bi možda prodala dio svojih operacija.

---

Nova njemačka vlada izbjegava velike reforme

Foto: Guliver image/Getty images

KOALICIJSKI sporazum njemačke kancelarke Angele Merkel i socijaldemokrata izazvao je podijeljene reakcije u europskim i njemačkim poslovnim krugovima, prenose europski mediji.

Merkel je pristala na uvođenje minimalne plaće i veća izdvajanja za mirovine i infrastrukturu, ostavši pri svojem protivljenju novim porezima i njihovom povećanju. Socijaldemokrati su izborili povećanje potrošnje za otprilike 20 milijardi eura, od čega će mirovinski sustav dobiti dvije milijarde, a infrastruktura pet. Od 2015. vlada se više neće zaduživati da bi financirala potrošnju.

Nova njemačka vlada i dalje će se protiviti zajedničkoj odgovornosti za dugove u eurozoni i zauzimati za štednju. Kompromis prije svega znači zadržavanje statusa quo u gospodarskoj politici. Poticaji ostaju preslabi da bi potaknuli njemački rast, a još manje njezinih europskih susjeda, ali s druge strane rast neće niti ugroziti, ocjenjuje France Presse.

Europska komisija pokrenula je ovaj mjesec dubinsku analizu njemačkog gospodarstva zbog previsokog trgovinskog suficita koji iznosi 7,2 posto BDP-a. Njemačku se, naime, sve češće kritizira da blokira gospodarski oporavak u ostatku eurozone oslanjajući se previše na izvoz.

No, preporuke Bruxellesa da liberalizira uslužni sektor i snizi poreze kako bi potaknula potražnju nisu naišle na razumijevanje.

Nova ulaganja tek su "kap u moru" u odnosu na stvarne potrebe

Po Gustavu Hornu, s njemačkog ekonomskog instituta IMK, nova ulaganja tek su "kap u moru" u odnosu na stvarne potrebe, dok je Joerg Kramer, analitičar Commerzbanka, uvjeren da će njemačko gospodarstvo idućih godina rasti brže od ostatka eurozone.

Dogovor je po nekima loš primjer za eurozonu s obzirom na to da upravo Njemačka inzistira na bolnim strukturnim reformama, a sama ih izbjegava.

"U vrijeme kada druge članice eurozone provode važne reforme države blagostanja, Njemačka ih upadljivo izbjegava i čak koči", rekao je za Reuters Nicholas Spiro, iz konzultantske Spiro Sovereing Stategy. "Njemačka teško može biti primjer na području strukturnih ekonomskih reformi."

"Gdje su strukturne reforme?", pita se na Twitteru i ekonomist ING grupe Carsten Brzeski. "Ukratko: poruka nove njemačke vlade Europi je: 'gurajmo dalje'"

Najviše kontroverzi u Njemačkoj izaziva uvođenje minimalne plaće od 8,5 eura po satu od 2015. To bi po nekim procjenama povećalo primanja za 17 posto radne snage, a u istočnoj Njemačkoj i više.

Njemačka je prije deset godina bila "europski bolesnik", a njezina industrija gubila je konkurentnost. Tadašnja socijaldemokratska vlada reformirala je tržište rada, omogućivši lakše otpuštanje radnika i smanjivši prava za nezaposlene. To je za posljedicu imalo povećanje broja privremenih i slabo plaćenih poslova, što sada zabrinjava socijaldemokrate.

"Te promjene učinile su Njemačku konkurentnijom. One su bile osnova otpornosti koju Njemačka pokazuje u sadašnjoj krizi", ocijenio je za BBC Christoph Schmidt, predsjednik Vijeća ekonomskih stručnjaka koje savjetuje njemačku vladu. "Okretanje leđa tim reformama doista je opasno".

"To možda neće naštetiti sadašnjem ekonomskom uzletu u Njemačkoj, ali će se sigurno odraziti na zaposlenost u idućem padu", rekao je analitičar Berenberg Banka Christian Schulz.

Gustav Horn s instituta IMK je s druge strane optimističniji i smatra da će minimalna plaća potaknuti domaću potražnju te da ju je trebalo uvesti već odavno.

"Koalicijski sporazum promašio je duh velikih ambicija"

Njemački stručnjaci kritiziraju neinventivnost svojih čelnika kad je riječ o poticanju rasta i zapošljavanja i nejasnoće u pogledu ulaganja u infrastrukturu.

"Koalicijski sporazum promašio je duh velikih ambicija: premalo dinamike, previše vraćanja unatrag i previše čekova bez pokrića", kazao je Hannes Hesse, čelik udruženja njemačke strojarske industrije VDMA, koji sumnja da će vlada uspjeti provesti planove bez povećanja poreza.

Predsjednik Udruženja njemačke industrije (BDI) Ulrich Grillo rekao je da dogovor znači propuštenu priliku za budućnost Njemačke. "Ovaj dogovor ne otvara put za veći rast i zapošljavanje, nego tvrtke izlaže novom stres testu i naštetit će privlačnosti Njemačke kao industrijske lokacije", prenosi Deutsche Welle.

Slično razmišlja i predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore Eric Schweitzer, koji smatra da nova vlada nema volje za nove reforme, primjerice u poreznom ili socijalnom sustavu.

Njemačko bankarsko udruženje nije pak zadovoljno novom regulacijom financijskog sektora, poručujući da njemačka industrija treba pratnju snažnih banaka, prenosi DW.

---

Napadnuto skladište oružja: U eksplozijama u Libiji stradalo je 10 osoba

Screenshot: Google Maps

NEKOLIKO eksplozija odjeknulo je u skladištu oružja na jugu Libije. Prema izvještajima libijskih medija, civili su opustošili skladište, no to još uvijek nije potvrđeno. Skladište se nalazi u blizini grada Sabha.

Prema informacijama koje dolaze iz vojske u eksplozijama je poginulo najmanje 10 osoba, javlja AFP.

Smrtno su stradala i tri vojnika u sukobu s naoružanim osobama u istočnom gradu Bengaziju. Još uvijek se ne zna s kojom grupom se sukobila vojska.

Libijska vlada imala je određenih problema s kontrolom dijelova zemlje. Vojska se sukobljavala s paravojnim snagama koje su imale kontrolu nad zemljom nakon što je srušena vladavina Moamera Gadafija 2011. godine. Prijelazna vlada naredila im je da se raspuste ili da se do kraja godine pridruže vojsci, piše BBC.

---

Preuzeto sa portala INDEX.HR

---

03.05.2024

Turska obustavila svu trgovinu s Izraelom

BBC: Netanyahu i izraelski vrh strahuju da ih čeka Haški sud

Iznenada umro još jedan zviždač koji je govorio o problemima s Boeingom

Ukrajinci će prvi put od početka rata pokopati svoje vojnike u zajedničkoj grobnici

Biden: Zašto Japan ima probleme? Zato što su ksenofobni
02.05.2024

Kolumbijski predsjednik: Prekidamo diplomatske odnose s Izraelom

Deseci tisuća ljudi na prosvjedima po Francuskoj tražili veće plaće i mir

Bivši kazahstanski ministar ubio suprugu (31). Tukao ju do smrti u restoranu

Britanija počela pritvarati migrante koji će biti deportirani u Ruandu

Obilne poplave u glavnom gradu Turske, očekuje se još kiše
01.05.2024

Ukrajinci priznali da su se povukli iz više sela. Javio se Zelenski

Objavljeni detalji mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Nikad nije potpisan

SAD na korak bliže dekriminalizaciji marihuane

Dešifriran drevni tekst. U njemu piše gdje je točno pokopan Platon

U Kijevu ruše spomenik koji slavi bliskost Rusije i Ukrajine

Češka diže dob za odlazak u mirovinu
30.04.2024

U Sjevernoj Karolini upucano više policajaca, tri su ubijena? Osumnjičenik mrtav

Von der Leyen napala europsku krajnju desnicu: Riješite se Putinove propagande

SAD: Pet izraelskih jedinica je kršilo ljudska prava. Nastavljamo im prodavati oružje

Za FBI je najtraženiji bjegunac. On tvrdi da oslobađa Haiti

Autobus u Peruu pao u provaliju, završio u rijeci. Najmanje 23 mrtvih

Rođena je i odrasla u Ukrajini, ali je u Kongresu bila protiv slanja milijardi Kijevu

29.04.2024

Biden razgovarao s Netanyahuom. "Ponovio je svoj stav o invaziji na Rafah"

Može li novo oružje promijeniti stanje u Ukrajini? Analitičar: Čuje se puno gluposti

Zelenski opet tražio bržu dostavu Patriota, ali i pristup Ukrajine EU i NATO-u

Macron iznio novu ideju o francuskom nuklearnom oružju. Napale ga desnica i ljevica

Ukrajinski general: Naša vojska je izgubila položaje na istoku zemlje

Bijela kuća: Izrael nas je pristao saslušati prije invazije na Rafah
28.04.2024

Rusi masovno nadiru, Ukrajinci očajni, stiže moćno oružje. Slijedi ogromna bitka

Glasnogovornik Kremlja o primirju: Putinovo stajalište je dobro poznato

U Njemačkoj počinje ogroman sudski postupak skupini koja je planirala državni udar

Kina uvela drastične promjene u vojsku

Rusi šalju pojačanje za proboj ključne točke u Ukrajini. Situacija za Kijev je očajna

Rusi: U 7 dana izveli smo 35 napada Kinžalima. Gađali smo i grupe plaćenika
27.04.2024

Šestogodišnji dječak s autizmom nestao u Njemačkoj, traži ga 200 vojnika

Boeing u SAD-u prisilno sletio nakon što je otpao komad aviona

SAD najavio novih 6 milijardi dolara za vojnu pomoć Ukrajini

Buckinghamska palača: Kralj Charles vraća se kraljevskim dužnostima

Kijev evakuira dvije bolnice zbog optužbi šefa bjeloruske sigurnosne službe

Crnac u Ohiju umro nakon što mu je policajac klečao na vratu: "Novi George Floyd"

26.04.2024

SAD u blizini Gaze gradi privremenu luku za slanje humanitarne pomoći

Masovni proboj Rusa, ukrajinska brigada se raspala. Prijeti kolaps cijele linije

Ukrajinski ministar ponudio ostavku, optužen je za korupciju

Detalji brutalnog ubojstva Hrvata u Irskoj. Prijatelj opisao napad, uhićena trojica

Održana komemoracija za humanitarne radnike ubijene u Gazi

Danci: Švicarska firma iz optužnice protiv Mamića prebacivala milijune Bellabeatu
25.04.2024

U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja

Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat će se samo u Ukrajini

Fico gasi slovačku televiziju i pretvara je u novu

Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi

Biden je potajno poslao Ukrajini moćne projektile. Već su izveli žestok udar na Ruse

Ide li Plenković u Bruxelles? Sunčana Glavak: Neće on nigdje
24.04.2024

Penava: Upozoravam Plenkovića - ne prelazi tu crtu, imat ćemo druge scenarije

Uhićen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito

Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi

Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, moguća odluka već noćas

Hezbolah dronovima napao sjever Izraela

Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024

Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3

Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini

Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice

State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava

Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz

Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.

22.04.2024

Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu

Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi

Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"

Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo

Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu

Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024

Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu

Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata

SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu

Erdogan se sastao s vođom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela

Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to početak rata u svemiru?

Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogođeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024

Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu

Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći

Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina

Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"

"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"

Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku

Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024

Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD

New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore

Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot

EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja

SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom

Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera

Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024

Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu

Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije

U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi

Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače

U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima

Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi

Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024

Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca

Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije

Godina kada je cijela Europa gorjela

SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea