Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Iranski predsjednik poručio Macronu: "Nuklearni sporazum mora ostati onakav kakav je"
Iranski predsjednik poručio Macronu: "Nuklearni sporazum mora ostati onakav kakav je"
Foto: Hina/EPA
IRANSKI predsjednik Hasan Rohani rekao je svom francuskom kolegi Emmanuelu Macronu da nuklearni dogovor mora ostati upravo takav kakav jest, stoji u izjavi iz Rohanijeva ureda.
U telefonskom razgovoru s francuskim predsjednikom Rohani je naglasio da Iran neće ići izvan sadašnjih obaveza te da dogovor "ni na koji način neće biti temom pregovora", stoji u izjavi.
Iranski je vođa svejedno izrazio spremnost za pregovore o drugim pitanjima dodajući da je "Iran spreman pregovarati kako bi osigurao regionalnu stabilnost i sigurnost, posebice u borbi protiv terorizma".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Rohani je nuklearni sporazum opisao ne samo kao konstruktivan za mir u regiji nego i kao temelj povjerenja između Zapada i Irana.
Prema iranskom predsjedničkom uredu, razgovor između Rohanija i Macrona trajao je više od sat vremena.
Elizejska palača potvrdila je trajanje razgovora te priopćila da su se Macron i Rohani složili da će u narednim tjednima pokušati postići dogovor o tome kako očuvati sporazum iz 2015.
Macron je također, kaže se u priopćenju, predložio da se njihovi razgovori prošire i na tri druge teme: iranski balistički program, nuklearne aktivnosti nakon 2025., te "glavne regionalne krize" na Bliskom istoku.
*
U Španjolskoj prosvjedi zbog premale presude za silovanje, je li tako nešto moguće kod nas?
U Španjolskoj prosvjedi zbog premale presude za silovanje, je li tako nešto moguće kod nas?
Screenshot: Rumble
ULICAMA Pamplone, ali i diljem Španjolske, tri dana za redom trajali su prosvjedi protiv sudske presude petorici muškaraca u dobi od 27 do 29 godina, koji su osuđeni za seksualno zlostavljanje, ali ne i silovanje osamnaestogodišnje djevojke tokom festivala Svetog Fermina poznatog po utrci pred bikovima u ovom gradu na sjeveru zemlje.
Naime, suđenje koje je izazvalo veliki interes u Španjolskoj završilo je ovog četvrtka presudom suda regije Navarre u kojoj je pet mladića iz Seville, nazvanih u medijima La Manada („Čopor“) po imenu WhatsApp grupe u kojoj su dijelili video uratke svog čina, osuđeno na devet godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja, ali ne i silovanja koje je unutar španjolskog zakonodavstva veći, ali i mnogo teže dokaziv zločin. Tužitelji koji su tražili kaznu od 22 godine najavili su žalbu, no to nije spriječilo lavinu reakcija, na čijoj se „mapi ogorčenja presudom“ nalaze gotovo svi veći gradovi Španjolske.
„Tsunami prosvjeda“, kako su ih mediji nazvali, iniciran je događajima koji su se dogodili u ljeto 2016. godine. Tada osamnaestogodišnja djevojka bila je na ljetnom festivalu odakle su je mladići koje je netom upoznala trebali otpratiti do auta, ali su je na prevaru odveli u napušteni hodnik i silovali. Nakon što su otišli, djevojka je ostala sama i bez mobitela u nepoznatom gradu.
"Sama i bez telefona, počela sam plakati jer sam samo željela otići u auto i smiriti se. Osjećala sam se tupo i sjela sam na klupu", ispričala je djevojka u iskazu koji je u prosincu objavio list Noticias de Navarra. Na klupi je dočekala zoru kada su počeli prolaziti ljudi, a jedan par, vidjevši je uplakanu i samu, pozvao je policiju.
Kasnije se ispostavilo kako su muškarci sve snimili mobitelom i snimku dijelili putem WhatsAppa hvaleći se. Odvjetnici grupe La Manada tvrdili su da je djevojka pristala na spolne odnose jer na snimci nije rekla "ne" te je držala zatvorene oči, a prije je pila sangriju. Suci nisu potvrdili da je bila riječ o silovanju za što je po kaznenom zakonu potrebno zastrašivanje ili nasilje. Poseban bijes javnosti izazvala je i činjenica da je jedan od trojice sudaca smatrao kako nikakva kazna za mladiće iz La Manade nije potrebna.
Osim u samoj Pamploni, gradu od nešto manje od dvjesto hiljada stanovnika, gdje se ove subote okupilo preko trideset hiljada ljudi, kako javljaju španjolski mediji, prosvjedovalo se i u Madridu, Barceloni, Valenciji, Alicanteu i drugim većim i manjim gradovima, uključujući Sevillu, rodno mjesto mladića iz La Manade, te je pokrenuta online peticija koju je potpisalo više od 1,2 milijuna ljudi. Pod sloganom "To nije seksualno zlostavljanje, to je silovanje!" Feministički pokret Pamplone, organizatorice tamošnjeg prosvjeda, zatražile su smjenu sudaca te promjenu zakona.
"Ovo je jasan odgovor ne samo na presudu već na nasilje patrijarhata koje mi žene svakodnevno podnosimo", objasnila je Uxue Álvarez iz FPP.
Ubrzo nakon presude na Twitteru je pod oznakom #cuentalo (ispričajte) reagiralo hiljade žena koje su podijelile svoja iskustva sa zlostavljanjem, a posebnu pažnju izazvale su i karmelićanke iz samostana u Baskiji koje su svoju podršku izrazile putem Facebooka.
"Mi živimo zatvorene, nosimo odjeću skoro do koljena, ne izlazimo van (osim u hitnom slučaju), ne idemo na zabave, ne pijemo alkohol i prisegnule smo za djevičanstvo. To je naš izbor koji nas ne čini ni boljim ni gorim od drugih, iako smo zbog toga paradoksalno slobodnije i sretnije od mnogih. I pošto je to naš slobodan izbor branit ćemo svim raspoloživim sredstvima (ovo je jedan od njih) za pravo svih žena da rade suprotno od nas bez da ih se osuđuje, povređuje, plaši, ubija ili ponižava zbog toga", napisale su baskijske časne sestre.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Oglasili su se i predstavnici vlasti te oporbeni političari. Premijer Mariano Rajoy iz stranke desnog centra PP izjavio je kako će proučiti moguću promjenu Kaznenog zakona u dijelu koji se tiče seksualnih zločina. Nešto oštriji bili su predstavnici oporbe. "Ona je rekla NE. Vjerujemo ti i nastavit ćemo ti vjerovati. Ako ono što je učinila #LaManada nije nasilje grupe protiv žene koja se ne može obraniti, što onda podrazumijevamo pod nasiljem?", pitao se na Twitteru Pedro Sánchez iz stranke lijevog centra PSOE. "Sramota i gađenje", napisao je Pablo Iglesias, glavni tajnik Podemosa, treće političke snage u zemlji.
Senzibilitet prema pravima žena Španjolci i Španjolke pokazali su i 2013. kad su organizirani jedni od najvećih prosvjeda El tren de libertad (Vlak slobode) na kojem je sudjelovalo više desetaka hiljada ljudi u cijeloj zemlji zbog najave o restrikcijama u zakonu o pobačaju.
Je li u Hrvatskoj moguće da se ljudi okupe u većem broju zbog pitanja zaštite i očuvanja prava žena, pitali smo Mirjanu Kučer iz splitske udruge Domine koja je organizirala paljenje lampiona za žene žrtve nasilja na splitskoj Matejuški u vrijeme kad su konzervativne organizacije uoči izglasavanja Istanbulske konvencije prosvjedovale ispred crkve Svetog Frane, poznate po nedavnom zataškavanju potencijalnih slučajeva pedofilije unutar svojih redova.
"Ne možemo reći da u Hrvatskoj ljudi ne izlaze na ulice, pa i kad nisu zadovoljni sudskim odlukama, doduše ne tako masovno kao u Španjolskoj, ali je pitanje zašto izlaze - za veće privilegije ili za dokinuta prava", smatra Kučer te naglašava kako je feministički pokret te svijest o ravnopravnosti spolova, čemu u prilog ide činjenica da su oni prije skoro desetak godina uveli obavezni roditeljski dopust za očeve od najmanje 3 mjeseca, razvijena u Španjolskoj, kao i solidarnost sa ženama u borbi za njihova prava.
Iako je hrvatska praksa po pitanju silovanja zabrinjavajuća, o čemu je u svom istraživanju koje obuhvaća četiri hrvatska suda u najvećim gradovima od 2008. do 2012. godine pisala znanstvenica Ivana Radačić te uočila da su kazne relativno niske (3,6 godina), da postupci često dugo traju te da su generalno traumatizirajući za žrtvu, a i prenose mitove o silovanju i rodne predrasude, prema mišljenju Mirjane Kučer malo je vjerojatan sličan scenarij u Hrvatskoj.
"Ne vjerujem da bi na hrvatskim ulicama bili ovakvi prosvjedi za konkretno ovaj problem", zaključuje Mirjana Kučer te kaže da uz te razlike sličnost Španjolske s Hrvatskom, ali i ostatkom svijeta, leži u nedovoljnoj edukaciji sudaca te društva u cjelini koje ne prepoznaje nasilje nad ženama.
"Dakle, edukacija sudaca, senzibilizacija društva i solidarnost sa ženama čija su prava ugrožena za mene su tri glavne lekcije koje možemo naučiti iz ovih događaja u Španjolskoj. Uz, naravno, glavnu poruku kad žena kaže 'ne,' onda je to 'ne' i nasilje nad ženama se ne smije tolerirati i relativizirati kroz sustav", zaključuje Kučer u razgovoru za Index.
*
T-Mobile i konkurentski Sprint objavili spajanje na tržištu SAD-a
T-Mobile i konkurentski Sprint objavili spajanje na tržištu SAD-a
Foto: 123rf
AMERIČKA kompanija T-Mobile dogovorila je spajanje s manjom konkurentskom tvrtkom Sprint kako bi stvorile jaču telekomunikacijsku tvrtku koja bi bila konkurentnija na američkom tržištu.
Te dvije tvrtke najavljuju da će njihov ugovor o spajanju stvoriti novu tvrtku vrijednu 146 milijardi dolara koja će biti sposobna razviti mobilnu telefoniju 5G, odnosno ultrabrzi internet.
"Tvrtka koja će nositi ime T-Mobile bit će dominantna u sektoru mobilne telefonije, videa i širokopojasnog interneta u SAD-u", kaže se u zajedničkom priopćenju.
Na čelu nove tvrtke bit će dosadašnji prvi čovjek T-Mobilea John Legere.
Ta objava kraj je višemjesečnih špekulacija o približavanju dviju tvrtki koje imaju 127 milijuna pretplatnika u SAD-u i mogle bi zajedno biti konkurentne gigantima tog sektora, Verizonu i AT&T-u.
*
Koliko košta promjena abecede u jednoj zemlji?
Koliko košta promjena abecede u jednoj zemlji?
Screenshot: YouTube
KAZAHSTAN mijenja svoju abecedu iz ćirilice u latinicu, a BBC je objavio analizu troškova takve promjene.
"Vlada Kazahstana složila se da će promijeniti abecedu u oktobaru, što je izazvalo rijetke kritike naroda, kojim predsjednik Nursultan Nazarbajev vlada željeznom šakom skoro tri desetljeća", piše BBC.
Predsjednik je sredinom veljače odobrio promjenu iz ćirilice u latinicu. U prvoj verziji nove abecede korišteni su apostrofi koji predstavljaju zvukove kazaškog jezika, zbog čega su je kritičari nazvali "ružnom". U drugoj verziji umjesto apostrofa su korištene oznake za naglaske iznad slova. Tako se prema prvoj verziji Republika Kazahstan pisala Qazaqstan Respy’bli’kasy, a prema drugoj Qazaqstan Respýblıkasy.
Vlada planira potpuni prijelaz na latinicu do 2025. godine
Vlasnik malog restorana Sa’biz u glavnom gradu Astani, Asset Kaipijev, otvorio je restoran u prosincu i njegovo ime je napisano prvom verzijom nove abecede. Kako bi promijenio ime Sa’biz u Sábiz na svemu u restoranu, procjenjuje da će morati platiti oko 3000 dolara.
"Ono kroz što Kaipijev i drugi vlasnici manjih biznisa sada prolaze dogodit će se na većim razmjerima, jer vlada planira potpuni prelazak na latinicu do 2025. godine. To je ambiciozan cilj u državi u kojoj je većina stanovnika tečnija u ruskom jeziku nego u kazaškom", piše BBC.
Promjena skoro tri desetljeća od raspada Sovjetskog saveza
Prema popisu stanovništva iz 2016., etnički Kazasi čine oko dvije trećine populacije, dok etnički Rusi čine oko 20 posto. Međutim, zbog nekoliko godina sovjetske vlasti skoro svi u državi tečno govore ruski - oko 94 posto od više od 18 milijuna građana. Tečnost u kazaškom je na drugom mjestu sa 74 posto. Zbog sovjetskog utjecaja kazaški jezik se trenutno piše ćirilicom.
Nakon raspada Sovjetskog saveza 1991., Azerbejdžan je već sljedeće godine počeo uvoditi latinicu, a Turkmenistan je učinio isto 1993. Kazahstan se za promjenu odlučio skoro tri desetljeća kasnije, u drugačijem ekonomskom okruženju, zbog čega je teško predvidjeti njene troškove.
Državni mediji: Budžet za sedmogodišnji prijelaz iznosi oko 700 milijuna dolara
Državni mediji objavili su da je ukupni budžet vlade za prijelaz koji će trajati 7 godina, podijeljen u tri faze, oko 218 milijardi tengea, što je oko 664 milijuna američkih dolara. Oko 90 posto tog novca bit će uloženo u programe obrazovanja i izdavanje udžbenika na latinici.
Mediji u Kazahstanu također su objavili da je vlada za 2018. i 2019. namijenila po 922 000 dolara za obrazovanje u osnovnim i srednjim školama, rekao je Eldar Madumarov, ekonomist i profesor na sveučilištu KIMEP u Amatiju. Prevođenje nastavnog materijala i udžbenika počet će ove godine, navode mediji, a nastavnici diljem države poučavat će djecu u vrtićima i prvim razredima osnovne škole novu abecedu od 2020. godine. Do 2025. prijelaz na latinicu bit će završen na svim razinama obrazovanja.
Predviđeno je i oko 166 000 dolara za razvoj informatičkog programa za konverziju ćirilice u latinicu, 33,2 milijuna dolara za usavršavanje kvalifikacija srednjoškolskih nastavnika, te 1,4 milijuna dolara za blogere koji će širiti svijest o promjenama u zadnjoj fazi prijelaza, počevši od 2024. godine.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Kvalificirani ljudi mogli bi početi razmišljati o emigraciji"
Međutim, vlada nije objavila detaljan plan budžeta za prijelaz, zbog čega neki ekonomisti smatraju da je teško odrediti stvarni trošak ovakve ogromne promjene. Madumarov je izjavio da je zabrinut zbog neočekivanih troškova:
"Ako se ova reforma ne provede pravilno, velik je rizik da će visoko kvalificirani ljudi iz većine koju čine govornici ruskog jezika početi razmišljati o emigraciji."
Razmjer problema jezika postao je očit kada je Nazarbajev u februaru naredio da se svi sastanci vlade moraju održavati na kazaškom jeziku. Ruski je dugo bio službeni jezik sastanaka, pa su se službenici mučili u izražavanju, a neki su čak morali koristiti slušalice za prijevod na ruski.
Skriveni birokratski troškovi - prijelaz će zapravo koštati milijardu dolara?
Direktor Ureda za ekonomska istraživanja u Kazahstanu, Kassimkhan Kapparov, upozorio je na troškove promjene pisma u latinicu na službenim dokumentima kao što su osobne iskaznice, putovnice, zakoni i propisi. Taj prijelaz se planira za drugu i treću fazu promjene, ali njegovi troškovi nisu navedeni u podacima za budžet.
Kapparov je također zabrinut za stariju populaciju, koja bi se mogla mučiti s pisanjem i čitanjem ćirilice, pa bi se komunikacija u javnom sektoru mogla odvijati na više jezika odjednom:
"Možete to nazvati jezičnim teretom, jer kada biste pisali pismo u javnom sektoru, morali biste ga napisati na ruskom, kazaškom, te sada kazaškom u latinici. Ovo stvara nove troškove koje vlada nije pokazala u svom budžetu."
Kapparov je uvjeren da prijelaz na latinicu "ne bi trebao koštati više od milijarde dolara". S druge strane, direktor Centra za makroekonomska istraživanja u Kazahstanu, Olzhas Khudaibergenov, smatra da će birokratske troškove pokriti postojeći vladin budžet i zato bi ukupni troškovi trebali biti puno manji od Kapparove procjene.
"Promjena abecede vezana je za udaljavanje od sovjetske prošlosti"
Madumarov smatra da neće biti ekonomske dobiti od promjene abecede, već će ona poslužiti boljoj integraciji sa zapadnim svijetom. Kao primjer navodi se slučaj Turske, koja je s arapskog pisma prešla na latinicu 1928. godine te uspjela stvoriti veze s Europskom unijom.
Stručnjakinja za turkijske jezike i povijest iz Berlina, Barbara Kellner-Heinkele, rekla je da je u slučaju Turske za napredak zapravo zaslužan opći razvoj obrazovanja i pismenosti pod čvrstom rukom Ataturka:
"Turska je brzo prešla na latinicu, ali tada su samo rijetki stanovnici znali čitati i pisati. Ataturk je želio da njegov narod bude na istoj razini s Europom i SAD-om."
"Promjena abecede u Kazahstanu više se veže za udaljavanje od sovjetske povijesti nego za pismenost ili ekonomiju", izjavila je Kellner-Heinkele. "To je zapravo politički argument kojem je cilj dokazati da je Kazahstan nezavisna država i moderna nacija."
URUŠAVANJE tvornice odjeće Rana Plaza u Bangladešu potaknulo je potpisivanje sporazuma za poboljšanje sigurnosnih uvjeta u tekstilnoj industriji. Čini se da je često potrebna tragedija kako bi se određeni problem shvatio ozbiljno, piše Steven Greenhouse za CNN.
"Jednog jutra prije pet godina, stotine radnika u tvornici odjeće Rana Plaza u Bangladešu nije željelo početi s poslom – dan prije uočili su pukotine na betonskim stupovima zgrade. Međutim, upravitelji su ih upozorili da će, ako ne počnu s radom, izgubiti plaću za taj mjesec.
Radnici su ih nevoljko poslušali, a zgrada od osam katova uskoro se urušila te sa sobom odnijela živote 1134 radnika, što je postala najgora industrijska nesreća u svjetskoj povijesti.
Ta je katastrofa napokon potaknula proizvođače odjeće iz Bangladeša, kao i njihove klijente, da problem sigurnosti shvate ozbiljno. Američki i europski trgovci koji su se uvelike oslanjali na 4 milijuna radnika iz Bangladeša poduzeli su odlučne korake kako bi se poboljšala sigurnost u tvornicama.
Pet mjeseci prije katastrofe, požar u tvornici tekstila Tazreen odnio je 117 života, no to nije puno pomoglo kako bi se poduzele mjere za zaštitu sigurnosti".
Nove mjere za zaštitu sigurnosti u bangladeškim tvornicama
"Međutim, nakon katastrofe u tvornici Rana Plaza, radnički sindikati i potrošači, H&M, Benetton i više od 200 drugih brandova, napokon su potpisali Sporazum o protupožarnoj i građevinskoj sigurnosti u Bangladešu radi osiguravanja adekvatnih sigurnosnih uvjeta u 1621 bangladeškoj tvornici s kojom posluju.
Nažalost, iako se sigurnost poboljšala, postoji još mnogo problema u bangladeškoj i svjetskoj tekstilnoj industriji. Nove mjere opreza ne odnose se na više od 1000 tvornica u Bangladešu zato što brandovi koji s njima posluju nisu potpisali spomenuti sporazum.
Sporazum se također ne odnosi na ostale zemlje u kojima se proizvodi odjeća za Amerikance i Europljane – poput Kambodže, Indije, Vijetnama i Pakistana – a kojima su nove sigurnosne mjere također itekako potrebne.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Što se tiče promjena u Bangladešu, zaposlena su 94 inženjera u svrhu inspekcije, u svaku tvornicu uvedena su protupožarna vrata, protupožarne vježbe i odbori za zaštitu od požara, a uklonjeni su zatvoreni i blokirani izlazi. Inženjeri su provjerili mogu li stupovi podnijeti težinu tvornica bez urušavanja.
Potpisnici su se obvezali da će prestati poslovati s tvornicama koje ne ispune sigurnosne standarde – što se i dogodilo s 96 tvornica.
Američke tvrtke poput Wallmarta, Targeta i Gapa nisu se pridružile sporazumu – zato što su u njega bili uključeni radnički sindikati, kao i zbog pravno obvezujuće prirode sporazuma. Te su tvrtke (s još dvadesetak drugih) same uložile u sigurnost u bangladeškim tvornicama".
Pronalazak rješenja na pitanje sigurnosti nije kraj problema
"Međutim, u bangladeškoj tekstilnoj industriji postoje i drugi problemi – brojni radnici zarađuju tek 31 cent po satu. Mnogi stručnjaci tvrde da su tvornice zanemarile probleme vezane za sigurnost zbog kratkih rokova za proizvodnju.
Vlada i tvrtke u Bangladešu nisu veliki obožavatelji slobode udruživanja radnika. U prosincu 2016. godine, kada su hiljade radnika prosvjedovale za više plaće, policija je uhapsila 14 aktivista, a tvornice su suspendirale ili otpustile 1500 radnika. Neki vlasnici tvornica poslali su huligane da istuku vođe sindikata".
Tragedija često vodi do pronalaska rješenja
"Tekstilna industrija u Bangladešu nije jedina koja se susretala s takvim problemima. Situacija je bila slična u SAD-u prije više od 100 godina. Požar koji je 25. ožujka 1911. godine izbio u tvornici Triangle Shirtwaist Factory na Manhattanu ubio je 129 žena i 17 muškaraca. Više od 50 radnika skočilo je u smrt s devetog kata.
Nakon tog požara SAD je počeo poduzimati značajne korake vezane za sigurnost u tvornicama.
Nažalost, tek nakon ogromnih katastrofa poput požara u tvornici Triangle Shirtwaist Factory i urušavanja tvornice Rana Plaza, tvrtke počinju sigurnost shvaćati ozbiljno. Često se čini da radnici imaju više utjecaja iz groba nego za života", zaključuje Steven Greenhouse za CNN.
*
Irački sud na doživotni zatvor osudio 19 Ruskinja, pripadnica ISIS-a
Irački sud na doživotni zatvor osudio 19 Ruskinja, pripadnica ISIS-a
Screenshot: YouTube
GLAVNI kazneni sud u Bagdadu koji sudi za terorizam osudio je na doživotni zatvor 19 Ruskinja zbog pripadnosti džihadističkoj skupini Islamskoj državi (IS), doznaje se od sudskog izvora.
Sve optuženice koje su u sudnici bile s djecom, prvostupanjski sud je proglasio krivima zbog "pripadnosti i pomaganja IS-u", rekao je predsjednik sudskog vijeća tokom izricanja presude.
Uz 19 Ruskinja, za ista djela na doživotni zatvor je osuđeno i šest Azerbajdžanki i četiri Tadžikinje.
IS je u 2014. zauzeo trećinu iračkog teritorija u munjevitoj ofenzivi, preuzevši kontrolu i nad Mosulom, drugim po veličini gradom u toj zemlji. Džihadisti su poslije potisnuti s područja koja su bili osvojili zahvaljujući ofenzivi iračkih snaga uz pomoć međunarodne koalicije pod vodstvom Sjedinjenih Država.
U Iraku je nedavno osuđeno više stranih državljana optuženih za povezanost s IS-om.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Optuženice su u sudnici komunicirale sa sudom preko prevoditelja.
"Nisam znala da smo u Iraku. S mužem i s djecom sam pošla u Tursku gdje smo planirali živjeti a onda sam odjednom shvatila da sam u Iraku", rekla je optuženica. Taj su argument preuzele i druge.
Sudac je rekao da je jedna od njih, Marijana, bila kršćanka koja se zajedno s mužem obratila na islam. Druge su oduvijek bile muslimanke.
"Sada ćemo o presudi obavijestiti njihove roditelje", rekao je za AFP ruski diplomat nazočan u sudnici.
Na presudu je moguća žalba.
*
Sirijska vojska steže obruč oko palestinskog logora kojeg drže islamisti
Sirijska vojska steže obruč oko palestinskog logora kojeg drže islamisti
Foto: Hina
SIRIJSKE postrojbe stežu obruč oko velikog palestinskog izbjegličkog logora u južnom Damasku koji drže militanti Islamske države i u kojem stotine civila čeka neizvjesna budućnost, prenijeli su u nedjelju državni mediji.
Gotovo dva tjedna od početka akcije zauzimanja posljednje zone kod glavnog grada koja još nije pod vladinom kontrolom i zbog koje je velik dio nekoć prepunog logora Yarmouk pretvoren u ruševine, državni mediji objavili su da je četvrt al Qadm uz kamp oslobođena.
Oporbeni izvori kazali su da se vojska sada bori protiv militanata na rubovima logora u kojem se u okruženju nalazi oko 1500 do 2000 militanata.
Sudbina stotina Palestinaca, većinom bolesnih i starijih žena i djece koji se nalaze u logoru koji je nekoć bio najveći u Siriji, je neizvjesna.
