Šokantna snimka iz New Yorka: Usred dana brutalno pretukle djevojku, nitko joj nije htio pomoći
Šokantna snimka iz New Yorka: Usred dana brutalno pretukle djevojku, nitko joj nije htio pomoći
Screenshot: YouTube
ŠOKANTNA snimka napada na djevojku usred bijela dana u New Yorku zgrozila je svijet. Iako nije poznato kada je snimka snimljena, policija je koristi kako bi pokušala identificirati napadačice koji su iz čista mira napali djevojku dok je sjedila na klupi.
Iako se napad dogodio usred dana, nitko žrtvi nije priskočio u pomoć, a skupina muškaraca koji su stajali u blizini su čak i navijali te ohrabrivali napadačice.
Snimka prikazuje skupinu djevojaka kako prilaze žrtvi, koja sjedi na klupi, i počinju je udarati po glavi. Zatim je udaraju po cijelom tijelu te odvlače s klupe, čupajući je za kosu. Dok žrtva bespomoćno leži na tlu, napadačice se iživljavaju nad njom.
Netanyahu prkosi SAD-u: Trebamo podržati kurdsku želju za neovisnošću
Netanyahu prkosi SAD-u: Trebamo podržati kurdsku želju za neovisnošću
Foto: SAD
IZRAELSKI premijer Benjamin Netanyahu u nedjelju je pružio potporu kurdskoj državi, zauzevši stajalište suprotno američkoj želji da sektaškim sukobima razoren Irak ostane ujedinjen.
"Trebali bismo poduprijeti kurdske aspiracije za neovisnošću", rekao je Netanyahu na Sveučilištu u Tel Avivu, istačući da su se Irak i ostale regije na Bliskom istoku raspale uslijed sukoba šijita i sunita.
"Kurdi su borbeni i to su pokazali svojim političkim opredjeljenjem, kao i političkom umjerenošću te smatram da zaslužuju političku neovisnost", dodao je izraelski premijer.
Washington želi da se ujedinjeni Irak održi, a prošli je utorak američki državni tajnik John Kerry posjetio vođe iračkih Kurda i pozvao ih pritom da se angažiraju na političkoj integraciji s Bagdadom.
Izraelci s Kurdima još od 1960. održavaju diskretne vojne, poslovne i obavještajne veze te u manjinskoj etničkoj skupini vide tampon-zonu protiv zajedničkih arapskih protivnika.
Kurdi su iskoristili nedavne sektaške sukobe u Iraku da bi proširili autonomno sjeverno područje zemlje koje bi uključivalo i Kirkuk, grad smješten na velikim nalazištima nafte, a potencijalnu bi neovisnu državu mogao učiniti gospodarski održivom.
No irački Kurdi, koji etničke sunarodnjake imaju u Iranu, Turskoj i u Siriji oklijevaju proglasiti potpunu neovisnost, strahujući od reakcije susjednih zemalja.
Bugarski štediše pohrlili u banke, predsjednik ih smiruje: Vaš novac je siguran
Bugarski štediše pohrlili u banke, predsjednik ih smiruje: Vaš novac je siguran
Ilustracija: Shutterstock
BUGARSKI predsjednik Rosen Plevneliev uvjeravao je u nedjelju građane da je njihova štednja u bankama sigurna i da država za nju u cijelosti jamči, u poruci iza koje su stali središnja banka i glavne političke stranke nakon navale štediša na šaltere dviju velikih banaka.
Povlačenje uloga izazvalo je bojazan za financijsku stabilnost najsiromašnije članice EU-a, a vlasti navelo da svim silama pokažu Bugarima kako kontroliraju situaciju prije ponovnog otvaranja banaka u ponedjeljak.
Središnja banka je priopćila da je navala stediša u Poslovnu komercijalnu banku (Corpbank) i Prvu investicijsku banku dio namjernih i sustavnim pokušaja destabilizacije bugarskog bankarskog sustava.
Najavila je da će poduzeti sve mjere za zaštitu ušteđevina.
"Novac građana i tvrtki u bugarskim bankama je siguran i zajamčen. Banke će nastaviti normalno raditi", rekao je Plevneliev na konferenciji za novinare nakon višesatnih razgovora s čelnicima političkih stranaka, ministrom financija i vodećim ljudima središnje banke.
Bankarska kriza poklopila se s političkom nestabilnošću izazvanom najavom socijalističke vlade premijera Plamena Orešarskog da će dati ostavku i predložiti prijevremene izbore 10. oktobara.
Plevneliev je rekao da će raspustiti parlament i imenovati prijelaznu vladu 6. augusta nakon što Orešarski da ostavku.
Bugarska je pokrenula istragu o tome tko stoji iza navale štediša na banke, odnosno tko im je slao elektroničku poštu i telefonske poruke potičući strah za štedne uloge.
Središnja banka preuzela je prošloga vikenda kontrolu nad četvrtom najvećom bankom u Bugarskoj Corpbank, pošto su štediše, potaknute medijskim napisima o sumnjivim poslovima banke, pohitali na šaltere i povlačili svoju štednju. Uprava je opovrgnula bilo kakvo loše poslovanje.
Navala na Corpbank otkrila je sve slabosti upravljanja gospodarstvom u Bugarskoj. Ta je zemlja 2007. ušla u EU., ali se nije rješila korupcije koja otežava provedbu reformi za oživljavanje slabog gospodarstva.
Unatoč političkim i gospodarskim problemima, bugarski i međunarodni ekonomisti kažu da naciji od 7,5 milijuna ljudi ne prijeti gospodarski slom.
Bugarska je jedna od najmanje zaduženih članica EU-a, njezina središnja banka se smatra učinkovitom, a tečaj leva vezan je uz euro što znači da je zaštićen od kriza na financijskim tržištima.
Japanac se zapalio u znak prosvjeda protiv reforme obrambene politike
Japanac se zapalio u znak prosvjeda protiv reforme obrambene politike
Ilustracija: Arhiva
JEDAN Japanac zapalio se u nedjelju ispred željezničkog kolodvora u Tokiju prosvjedujući protiv namjere premijera Shinza Abea da reformira japansku obrambenu politiku, prenijeli su japanski mediji.
Muškarac odjeven u odijelo s pješačkog je nadvožnjaka pomoću megafona kritizirao Abeov prijedlog da promijeni poslijeratni, pacifički ustav, koji zabranjuje uporabu sile u rješavanju međunarodnih sporova.
Vatrogasci su vatru ugasili, no zadobio je teške ozljede.
Japan po ustavu ne smije imati stalnu vojsku koja bi mogla slati vojnike preko granice.
Abe smatra da bi Japan trebao promijeniti svoju sigurnosnu politiku i vojnu ulogu zbog prijetnje Kine i Sjeverne Koreje, kao i da može priskočiti saveznicima u pomoć.
Prosvjedi i nasilje u Ukrajini, Putin poziva Porošenka: Produljite prekid vatre
Prosvjedi i nasilje u Ukrajini, Putin poziva Porošenka: Produljite prekid vatre
Foto: Hina
RUSKI predsjednik Vladimir Putin pozvao je u nedjelju ukrajinskoga kolegu Petra Porošenka da produlji prekid vatre koji istječe u ponedjeljak navečer na istoku Ukrajine u telefonskom razgovoru u kojem su sudjelovali i čelnici Njemačke i Francuske, dok se na terenu nasilje nastavlja, a u Kijevu prosvjeduje protiv primirja s proruskim separatistima.
"Poziv je upućenu Porošenku da produlji prekid vatre koji bi trebao dulje potrajati", saopštio je Kremlj u izjavi objavljenoj nakon telefonskog četverostranog razgovora.
Francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela u nedjelju su, uoči isteka primirja u Ukrajini više od dva sata razgovarali s Putinom i Porošenkom, izvijestila je i Elizejska palača.
Tijekom telefonskog razgovora, drugoga u posljednja četiri dana, čelnici su "istaknuli važnost poduzimanja novih konkretnih poteza čiji je cilj stabilizirati sigurnosno stanje na terenu, produljiti prekid vatre i uspostaviti mirovni plan" što ga je predstavila Ukrajina, stoji u priopćenju francuskog predsjedništva.
Porošenko je najavio da će u ponedjeljak ponovno razgovarati s Hollandeom, Merkel i Putinom te je naglasio da će se telefonski razgovor obaviti nekoliko sati prije isteka primirja u rusofonoj regiji Donbas, prenio je Reuters.
U nastojanju da prekinu dvomjesečni sukob Porošenko i proruski pobunjenici u subotu su izvijestili da će se tjedan dana dugo primirje koje je trebalo isteći u petak produljiti do ponedjeljka u 21 sat po srednjoeruopskom vremenu. Nije poznato hoće li se dogovoriti još jedno produljenje.
Primirje je prvi korak mirovnog plana od 15 točaka koji je prošli tjedan predstavio ukrajinski predsjednik.
Međutim, na terenu nema mira i prema riječima glasnogovornika ukrajinskih vojnih operacija pet je vojnika ubijeno, a 17 ranjeno u zadnja 24 sata.
"Prošle noći, unatoč primirju, pobunjenici su bombardirali deset puta kontrolne položaje vojske", rekao je Oleksi Dmitraškivskij za lokalnu televiziju.
Primirju se protive i ukrajinski prosvjednici, njih nekoliko stotina koji su u Kijevu demonstrirali u nedjelju ispred predsjednikova ureda protiv produljenja primirja s proruskim separatistima na istoku zemlje.
Prema pisanju lokalnih medija prosvjednici su predsjednika Porošenka pozvali da prekine primirje i proglasi izvanredno stanje, prenosi AFP.
Stanje na istoku Ukrajine u središtu je novog diplomatskog angažmana čiji je cilj izvršiti pritisak na Moskvu nakon oslobađanja iz zatočeništva ekipe promatrača OESS-a i i početka ključnih mirovnih razgovora.
Njihovo oslobađanje bilo je među konkretnim zahtjevima Kijeva i europskih zemalja Moskvi. Pod prijetnjom sankcija oni su pozvali Rusiju da učini maksimalan pritisak na proruske pobunjenike kako bi se okončali separatistički napadi na istoku zemlje.
Rusiju optužuju da nastoji destabilizirati Ukrajinu.
Nakon početka ukrajinske vojne akcije 13. travnja ubijeno je gotovo 450 osoba, a deseci hiljada ljudi bili su prisiljeni pobjeći su iz Donbas.
Saudijski kralj najavio borbu protiv ISIL-a
Saudijski kralj najavio borbu protiv ISIL-a
Foto:
KRALJ Saudijske Arabije Abdulah rekao je da će se boriti s vjerskim ekstremizmom, obećavši da će spriječiti "šačicu terorista (...) da šire strah među muslimanima", misleći pritom na džihadiste u Iraku i u Siriji.
U propovijedi koju je održao u prigodi početka ramazana, mjeseca muslimanskog posta koji u većini muslimanskih zemalja počinje u nedjelju, kralj je rekao da je islam "religija jedinstva, bratstva i međusobne pomoći". "No danas vidimo da neki, privučeni krivim pozivima (...) brkaju reforme i terorizam", dodao je.
"Njihov je cilj sijati razdor među muslimanima", istaknuo je, smjerajući na radikalne sunitske džihadiste Islamske države u Iraku i na Levantu (ISIL) koji od 9. lipnja vode silovitu ofenzivu u Iraku a aktivni su i u sirijskom sukobu.
ISIL želi uspostaviti islamski kalifat na dijelu teritorija Iraka i Sirije. Njegova ofenziva prijeti i zemljama koje graniče s Irakom, poput Saudijske Arabije i Jordana.
"Nećemo dopustiti da šačica terorista koji zlorabe islam u osobne svrhe, širi strah među muslimanima i šteti našoj domovini", upozorio je kralj Abdulah a prenijela je službena agencija SPA. "Nastavit ćemo borbu s tom pošasti, uz Božju pomoć (...) i zahvaljujući našoj odlučnosti i suradnji svih pripadnika našega naroda, zgazit ćemo ih", obećao je. Na kraju je poželio muslimanima "sigurnost, napredak i stabilnost" u prigodi početka ramazana.
Saudijska Arabija, u kojoj su sveta muslimanska mjesta Meka i Medina, prihvatila je radikalnu inačicu sunitskog islama, a brojni poznavatelji situacije tvrde da tajno financiraju ISIL.
Zakon koji je razbjesnio Španjolce: Konzervativna vlada pokušava progurati strog zakon o pobačaju
Zakon koji je razbjesnio Španjolce: Konzervativna vlada pokušava progurati strog zakon o pobačaju
Ilustracija: Arhiva
ŠEZDESET posto Španjolaca protivi se strožim zakonima o pobačaju koje planira uvesti konzervativna vlada, pokazalo je novo ispitivanje javnog mnijenja provedeno za El Pais.
Čak i među pristašama vladajuće Narodne stranke, trećina ih podržava liberalnije propise o pobačaju koje je 2010. donijela tadašnja socijalistička vlada dopustivši ih do 14. tjedna trudnoće bez ograničenja.
Po novim propisima pobačaj bi bio u načelu nezakonit, uz iznimke u slučaju silovanja ili kada je ugrožen majčin život.
Zbog tog prijedloga zakona pala je potpora vladajućoj stranci.
Tisuće ljudi prosvjedovale su u februaru u Madridu protiv tih mjera, kojima se protive i dijelovi vladajuće stranke.
Liberalizacija pobačaja 2010. također je izazvala prosvjede konzervativaca i Katoličke crkve.
U Španjolskoj se svake godine izvede oko 110.000 pobačaja.
