Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Pucnjava u SAD-u: Policija uhapsila muškarca koji je ubio pet osoba
Screenshot: YouTube
CHARLES EVERETT BROWNLOW ubio je u Teksasu pet osoba, među kojima majku i tetu, a uhapšen je nakon potjere u gradiću Terrellu, oko 50-ak kilometara istočno od Dallasa, objavile su u utorak mjesne vlasti i mediji.
Taj 36-godišnjak ubio je pet osoba na četiri lokacije, u vlastitim domovima i trgovini, a policija za sada ne raspolaže motivom za taj ubilački pohod, prenosi Chicago Tribune.
"Provodimo opsežnu istragu i još nam je prva briga obavijestiti preživjele članove obitelji", kazao je glasnogovornik policije A.D. Sansom.
Policija je prvo u ponedjeljak popodne otkrila tijelo žene u njezinu domu, a vatrogasci su nešto kasnije u kući ubojice, gdje je izbio požar, pronašli drugu mrtvu ženu, ustrijeljenu vatrenim oružjem. Policija se tada dala u potragu za 36-godišnjakom te je u drugome domu pronašla još jednu mrtvu ženu i muškarca, dok je trogodišnji dječačić pronađen živ u svome krevetiću.
Prateći njegov automobil koji ih je odveo do spomenute trgovine, policija je pronašla i petu žrtvu, ustrijeljenog muškarca.
U potrazi za ubojicom policija je koristila i helikoptere.
Početkom godine u istome gradiću ubijeni su okružni tužitelj i njegova supruga te pomoćnik okružnog tužitelja.
Realiziran je projekt o kojem su sanjali osmanski sultani: Otvoren je tunel ispod Bospora
Foto: Hina
TURSKA je u utorak otvorila prvi svjetski podmorski željeznički tunel između dvaju kontinenata, povezavši Europu i Aziju ispod Bospora, čime je premijer Recep Tayyip Erdogan realizirao projekt o kojem su sanjali osmanski sultani.
Erdogan je godinama bio zagovornik toga projekta koji je zamislio još turski sultan Abdulmecit 1860. godine, a neuspješno pokušao realizirati njegov nasljednik Abdulhamid 30 godina poslije.
Radovi na ovom megaprojektu počeli su 2004. godine, a ukupna cijena gradnje iznosi četiri milijarde dolara. Tunel je dug 13,6 kilometara, a njegova cijev nalazi se 60 metara ispod morske površine i turska vlada ponosno tvrdi da se radi o najdubljem tunelu na svijetu.
Tunel Marmaray
Tunel se službeno zove Marmaray, kombinacija naziva Mramornog mora i turske riječi "ray" što znači željeznica.
Otvaranje ovog ambicioznog projekta poklapa se s 90. godišnjicom osnivanja moderne Turske. "Turska će dva praznika slaviti zajedno", kazao je nedavno ministar prometa Binali Yildirim. "Slavimo 90 godina republike i realizaciju 150 godina starog sna o tunelu ispod Bospora".
"Marmaray spaja kontinente povijesnog puta svile", kazao je Yildrim uoči puštanja u promet. Tunel je gradila japanska tvrtka Taisei u suradnji s turskim partnerima. Poseban gost na otvaranju bio je japanski premijer Shinzo Abe jer je Japanska banka za međunarodni razvoj stala iza projekta s milijardom dolara.
Tunel ispod Bospora jedan je od Erdoganovih megaprojekata u Istanbulu, kojem je nekad bio gradonačelnik, ali koji bi trebali promijeniti lice cijele Turske. Oni uključuju i gradnju 50 kilometara dugog kopnenog kanala koji bi pola Istanbula pretvorio u otok i konkurirao Suezu, gradnju treće istanbulske zračne luke za koju je zamislio da bude najprometnija na svijetu i goleme džamije na vrhu brijega iznad Istanbula. Već se gradi treći most preko Bospora zbog čega je dosad posječeno milijun stabala.
Erdogan: "Ceste su civilizacija"
Erdoganove ambicije i potrošnja bili su jedan od uzroka masovnih antivladinih prosvjeda prošle godine jer su se stanovnici, između ostaloga, bunili da njegovi građevinski planovi rezultiraju uništavanjem zelenih površina i iseljavanjem ljudi iz njihovih kuća. Oporba njegove projekte naziva "faraonskim" i tvrdi da si buldožerima nastoji prokopati mjesto u povijesti i pritom posve zaobilaze stručnjake urbanog planiranja.
Erdogan kaže da njegova politika odgovara rastu broja stanovnika i njihovoj sve većoj pokretljivosti. "Ceste su civilizacija. Naše vrijednosti ne poznaju zapreke cestama. Ako je džamija na mjestu gdje treba biti cesta, srušit ćemo džamiju i sagraditi je drugdje".
Turski premijer Marmaray naziva projektom stoljeća i kaže da se njime ispunjava "san naših predaka". Realizira li Erdogan i ostale svoje planove, to će dodati 180 milijardi dolara turskom vanjskom dugu i dodatno povećati proračunski deficit za koji MMF tvrdi da bi već ove godine mogao dosegnuti sedam posto BDP-a.
"Umjesto da ostvaruje socijalnu pravdu, Erdogan si ovim projektima utvrđuje nasljeđe. Pokušava ostaviti traga na turskim pejzažima i povijesti, kao egipatski faraoni nekada", rekla je za Reuters analitičarka Atilla Yesilada.
Velika ulaganja u ceste, energiju i IT infrastrukturu
Turska u sljedećoj dekadi planira potrošiti 250 milijardi dolara na ceste, energiju i IT infrastrukturu. Ministar Yildrim kritike odbacuje i tvrdi da se radi o zavisti. "Pola svijeta ratuje, druga polovica u ekonomskom padu, a Turska gradi".
Komora turskih inženjera i arhitekata upozoravala je da se Marmaray gradi u trusnom području, ali je Yildrim odbacio i to. "To je najsigurnija struktura u Istanbulu", kazao je, naglasivši da tunel može izdržati potres magnitude 9 po Richteru.
Gradnja tunela počela je 2004. i trebala trajati četiri godine, ali se konstrukcija razvukla zbog brojnih arheoloških otkrića. Iskapanjima za tunel usput je otkriveno oko 40 hiljada važnih arheoloških predmeta, a posebice je impresivno bilo otkriće 'groblja' 30 potonulih bizantskih brodova, nekoć najveće srednjovjekovne flote, piše AFP.
Ta neočekivana otkrića, međutim, živcirala su Erdogana. "Prvo su rekli da je nešto arheološko, pa su pronašli važne lončarske radove, pa ovo, pa ono. Je li bilo što od toga važnije od ljudi?", prigovarao je premijer, a njegov ministar prometa dodao: "Da se pitalo arheologe, tunel nikada ne bi bio završen".
Promet je jedan od najvećih problema u Istanbulu, u kojem svaki dan dva milijuna ljudi prelazi Bospor dvama obično prometno zakrčenim mostovima. Po procjenama, Marmaray bi gužve trebao smanjiti za 20 posto. Tunel je dio šire željezničke mreže s jednog kraja Istanbula na drugi, ali sam prolazak ispod Bospora trajat će četiri minute.
Galbraith znao da su ga prisluškivali dok je bio u Hrvatskoj: "Većina mojih poziva bila je nevažna, čak sam znao i zaspati"
Foto: Guliver Image / Getty Images
U KOLUMNI koju je napisao za The Guardian, Peter Galbraith dotaknuo se problema špijuniranja američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA). Bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj napisao je kako je i sam bio žrtva prisluškivanja dok je boravio u Hrvatskoj, no to mu nije smetalo.
"Kao diplomat i UN-ov službenik znao sam da obavještajne službe zemlje u kojoj boravim prisluškuju moje pozive", napisao je Galbraith i dodao da je većina njegovih poziva bila privatne prirode. Galbraith stoga suosjeća s Europljanima koji su bijesni jer je NSA narušila njihovu privatnost.
Galbraith se pita koliko su korisne informacije koje prikupi NSA s obzirom na to da većina građana živi život koji nije zanimljiv agencijama. Piše kako većina razgovora i poruka nema nikakvu obavještajnu vrijednost.
"Uvijek sam osjećao simpatije za hrvatske analitičare koji su preslušavali snimke mojih razgovora. Kada izbacite razgovore mojeg sina s prijateljima, većina poziva bila je nevažna i dosadna. Čak sam iz zaspao tokom nekih poziva".
Neiskusni analitičari
Napisao je kako se u obavještajnim agencijama nalaze neiskusni analitičari koji nikada nisu bili u zemlji čije podatke obrađuju te "nemaju osjećaj za tu državu". Tvrdi da je to jedan od razloga zašto su obavještajne informacije o Iraku prije rata 2003. godine bile pogrešne. Galbraith tvrdi kako je to iskusio tokom rata u Hrvatskoj i BiH.
"U kritičnim trenucima tokom rata, CIA je krivo procijenila namjere i sposobnost Hrvatske. Tijekom izrade svoje procjene analitičari CIA-e oslonili su se većim dijelom na elektronsko presretanje NSA i na plaćene špijune te na druge obavještajne izvore" pojasnio je Galbraith i dodao da se i sam oslanjao ne te izvore ali i na to što su mu kazali hrvatski dužnosnici.
"Imao sam težak zadatak uvjeriti Washington da su obavještajne službe u krivu", napisao je Peter.
Bernie Ecclestone optužen za korupciju: Oštetio Nijemce za 100 milijuna dolara?
Foto: Guliver Image / Getty Images
VLASNIK Formule 1 Bernie Ecclestone optužen je u utorak u Londonu za korupciju koja je njemačku medijsku kuću stajala milijune, što je jedan u nizu sudskih sporova koji dovode u pitanje njegovu kontrolu nad motosportom.
Tvrtka Constantin Medien traži više od 100 milijuna dolara odštete od Ecclestonea, tvrdeći da je zajedno s još trojicom osumnjičenika namjerno snizio vrijednost Formule 1 kada je 1995. u vlasništvo ušao privatni equity fond CVC Capital Partners.
Ta sportska medijska grupa bila je zainteresirana za prodaju udjela njemačke BayernLB banke CVC-u, pa Constantin Medien tvrdi da pretrpio štetu zbog snižene prodajne cijene.
Prve presude već pale
Zbog toga je slučaja na osam i pol godina zatvora osuđen bivši bankar u BayernLB-u Gerhard Gribkowsky, a njemački sud iduće bi godine trebao odlučiti hoće li suditi i Ecclestonu.
Osim toga, tužitelji u Ženevi priopćili su da su primili prijavu Constantin Mediena u vezi sa spornom transakcijom i da su pokrenuli kriminalističku istragu.
Ecclestone tvrdi da nije kriv
Ecclestone niječe da je učinio bilo što nezakonito, ali ako krenu ti brojni slučajevi, kontrola nad poslom koji ga je učinio milijarderom bit će ozbiljno ugrožena.
Ecclestone (83) trebao bi se u svojstvu svjedoka na sudu u Londonu trebao pojaviti idućega tjedna.
Nakon višemjesečnih priprema, u utorak je na sudu u Londonu počela građanska parnica na kojoj je pravni zastupnik Constantin Mediena iznio stajališta svoga klijenta.
Po njegovim riječima, dogovaranje cijene između Gribkowskog i Ecclestonea imalo je za cilj "prodati Formulu 1 kupcu kojega je izabrao Ecclestone u zamjenu za proviziju (za Gribkowskog) i za zadržavanje položaja u Formuli 1 (za Ecclestonea)".
Žene u Saudijskoj Arabiji prosvjedno vozile automobile, policija ih kaznila
Foto: Guliver Image / Getty Images (Ilustracija)
PETNAESTAK žena iz Saudijske Arabije dobilo je kazne jer su u sklopu kolektivnog prosvjeda protiv zabrane vožnje za žene u subotu sjele za upravljače automobila i time se suprotstavile vlastima, izvijestila je u nedjelju policija.
"Policija je u Rijadu privela šest vozačica te im naplatila kaznu u iznosu od 300 riala" ili oko 58 eura, rekao je za France presse zamjenik glasnogovornika policije u glavnome saudijskom gradu, pukovnik Favaz Al Miman.
Ne smiju odlučivati bez muškog skrbnika
Usto su sve žene vozačice i njihovi skrbnici (otac, brat suprug ili bilo koji drugi muški član obitelji) morali potpisati dokument kojim se obvezuju da će ubuduće poštovati zakone na snazi u kraljevini.
Sve Saudijke moraju imati muškog skrbnika bez čijeg odobrenja ne mogu putovati u inozemstvo niti donositi životne odluke, primjerice o zapošljavanju ili udaji.
Privedeno najmanje osam vozačica
Mediji prenose da je još najmanje osam vozačica privedeno u drugim dijelovima zemlje. U subotu se, naime nekolicina žena u Saudijskoj Arabiji suprotstavila vlastima i sjela za upravljač automobila, na dan kolektivnog prosvjeda protiv zabrane vožnje za žene.
Na nekoliko video snimki objavljenih na internetskim stranicama vide se saudijske vozačice kako voze, unatoč službenom upozorenju da će one koje se suprotstave zabrani biti suočene s kaznama.
Subotnji prosvjed treći je takav od 1990. Nakon prosvjeda 1990. brojne žene su bile uhapšene ili su ostale bez posla. Oko 17.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom traže da se ženama dopusti vožnja automobila ili ponudi neko objašnjenje zašto bi zabrana i dalje trebala ostati na snazi.
Život se polako vraća u normalu: U snažnoj oluji "Sv. Juda" na sjeveru Europe najmanje 13 mrtvih
Screenshot: YouTube
SNAŽNA OLUJA "Sv. Juda" odnijela je 13 života na sjeveru Europe gdje je šibala jakim vjetrovima i valovima od Francuske do Finske.
Najmanje 13 osoba poginulo je u razornoj oluji koja je pogodila obale Francuske, Velike Britanije, Nizozemske, Njemačke, Švedske, Finske i Estonije. Najviše osoba, njih šest, poginulo je u Njemačkoj, a smrtnih slučajeva bilo je i u Velikoj Britaniji gdje su valovi povukli u more 14 godišnjaka, a slično se dogodilo i 50 godišnjoj Francuskinji. U Engleskoj je 17-godišnjakinja stradala u rušenju drveta na prikolicu, a dvoje Nijemaca također je stradalo u automobilu na kojeg se srušilo stablo. U svim zemljama kroz koje je prošlo nevrijeme deseci hiljada stanovnika ostali su bez električne energije.
Nevrijeme se kreće prema Rusiji, točnije St. Petersburgu, gdje se očekuju olujni vjetrovi i veliki valovi.
Život se vraća u normalu
Stanje se polako vraća u normalu u utorak ujutro u sjeverozapadnoj Europi nakon prve velike oluje u sezoni u kojoj je poginulo najmanje 16 osoba.
Oluja koja se stuštila na Veliku Britaniju, Francusku, Nizozemsku, zemlje Skandinavije i sjever Njemačke, ustupila je mjesto suncu u Londonu i Berlinu.
Opskrba električnom energijom postupno se normalizira, a šteta na željezničkim linijama se sanira. U Velikoj Britaniji, gdje su u oluji poginule četiri osobe, 61 hiljada kućanstava još je bez struje, od ukupno više od 600 hiljada koja su doživjela prekid opskrbe u ponedjeljak, javlja Energy Networks Association. Nekoliko vlakova još kasni ili su otkazani. U Francuskoj je tokom oluje poginula jedna osoba.
U Švedskoj je poremećaj u željezničkom prometu sve manji. Približno 60.000 kućanstava ostalo je bez struje a 35.000 bez telefona. U ruralnim i zabačenim područjima uključivanje struje moglo bi trajati nekoliko dana.
U Danskoj gdje je oluja izazvala smrt dvije osobe, kašnjenja vlakova moguća su još i u utorak, dok su u Nizozemskoj, gdje su poginule dvije osobe, osiguravajuća društva štetu u privatnom sektoru procijenila na 95 milijuna eura. Najmanje sedam osoba oluja je usmrtila u Njemačkoj, gdje se u željezničkom prometu na sjeveru zemlje i dalje bilježe poremećaji.
U njemačkoj saveznoj državi Schleswig-Holstein brojne škole trebale bi ostati zatvorene u utorak nakon prolaza oluje.
