NIKOS VOUTSIS hrvao se s naoružanim policajcima 2013. na ulicama Atene. Novi grčki ministar unutarnjih poslova bio je u prvom redu demonstracija ispred sjedišta bivše nacionalne medijske kuće ERT u Ateni, piše The Independent.
Stotine službenika preuzelo je kontrolu nad zgradom nakon što ju je Vlada zatvorila zbog mjera štednje u lipnju 2013. U studenom je država poslala policiju da raščisti zgradu.
Sirizin ministar bio je jedan od vođa pobune protiv snaga reda. Hrabro je stajao kraj muškarca s pancirkom, kacigom i štitom te ga smireno pokušavao uvjeriti da ga pusti u zgradu. Samo malo više od godine kasnije on kontrolira rad policije.
Separatisti u Ukrajini prijete proširenjem ofenzive
Separatisti u Ukrajini prijete proširenjem ofenzive
Foto (Ilustracija): FAH
PRORUSKI separatisti su zaprijetili proširenjem ofenzive ako ne uspiju mirovni pregovori koji se nisu održali danas kao što je bilo planirano, ali bi se mogli nastaviti sutra, navodi se u zajedničkom priopćenju samozvanih republika Donecka i Luhanska.
"Ako ne uspiju pregovori i nastavi se paljba na naselja u tim dvjema republikama, pridržavamo pravo da nastavimo ofenzivu sve do potpunog oslobađanja područja Donecka i Luhanska" na istoku Ukrajine, kojega Kijev i dalje kontrolira velik dio, navodi se u priopćenju.
Izaslanici pobunjenika koji su potpisali taj tekst rekli su u petak ujutro da su pregovori s Kijevom, planirani u Minsku uz sudjelovanje ruskih i predstavnika OESS-a, "otkazani", a onda su zaprijetili da će napustiti bjelorusku prijestolnicu.
Bivši ukrajinski predsjednik Leonid Kučma koji zastupa Kijev na tim pregovorima, rekao je poslije da se Ukrajina nada da će sutra u Minsku potpisati novo primirje.
Sukobi su danas dosegnuli kritičnu razinu na proruskom separatističkom istoku gdje su u zadnja 24 sata poginule barem 24 osobe, među kojima 19 civila.
U istom priopćenju se navodi da je samoproglašena narodna republika Doneck izrazila spremnost da "povuče teško oružje" na udaljenost predviđenu u prvim mirovnim ugovorima potpisanim u Minsku u rujnu, "ako i Ukrajina učini isto".
"Još moramo odrediti nadnevak primirja", dodao je.
Predsjednici francuskog Senata i Narodne skupštine posvađali se "na nož"
Predsjednici francuskog Senata i Narodne skupštine posvađali se "na nož"
Screenshot: YouTube
DVOJICA najviših francuskih državni dužnosnika posvadila su se na nož, pa predsjednik desnice u Senatu Gerard Larcher odbija raditi u zajedničkom povjerenstvu sa socijalističkim kolegom u Narodnoj skupštini Claudeom Bartoloneom koji se izjasnio za ukidanje Senata.
Larcheru, koji je zapaženiji po osjećaju za konsenzus nego po medijskim skandalima, zacrnilo se pred očima kada je u četvrtak na televiziji čuo Bartolonea da se zauzima za ukidanje Senata kakav je sada.
Predsjednik Senata, drugi čovjek države, odlučio je tada da više neće surađivati s Baroloneom u programu koji je toj dvojici povjerio predsjednik Francois Hollande o "republikanskom zalaganju i o osjećaju pripadnosti naciji" nakon pariških napada.
"Naša suradnja više nije moguća" jer "ne shvaćamo ustanove na isti način", rekao je Larcher koji će "izravno" odgovoriti na predsjednikovu ponudu.
Dirnut u živac, Claude Bartolone je u pismu koji je AFP dobio na uvid, zatražio od Larchera da ne "gubi glavu" i da ne "razbija dragocjeno nacionalno jedinstvo u korist sitne izborne računice".
Prijedlogom o spajanju Senata s Vijećem za gospodarska, socijalna i okolišna pitanja - zamisao generala De Gaullea koju su Francuzi odbacili na referendumu 1969. - Bartolone samo ponavlja što je napisao u nedavno objavljenoj knjizi.
Vrtlar u Senatu primao plaću od 2500 eura
Larcher je već bio ljutit zbog nedavnog prikazivanja dokumentarca na mreži France 3 u kojemu se kritizirao način života zastupnika i zaposlenika Senata te njihova rastrošnost.
Emisija se napose bavila korištenjem 350 milijuna eura proračunskog novca namijenjena Senatu na godišnjoj razini i troškovima senatora koji iznose 23.500 eura na mjesec. Usto je kritizirala naknade koje su se isplaćivale zaposlenicima Senata, primjerice vrtlar početnik primao je na mjesec 2500 eura a glavni tajnik sjednice 20.000 eura.
"Poznate su mi sve slabosti naše organizacije", priznao je predsjednik Senata, ali "senatori su prijeko potrebni akteri naše Republike".
Grčki ministar financija odbio štednju!
Grčki ministar financija odbio štednju!
Foto: FAH
GRČKA odbija suradnju s međunarodnim vjerovnicima poznatim kao trojka i njihov program štednje, izjavio je danas grčki ministar financija Janis Varufakis nakon sastanka s Jeroenom Dijsselbloemom, predsjednikom skupine ministara financija eurozone.
"Odbijamo suradnju s tripartitnim povjerenstvom koje ne priznaje čak ni Europki parlament", izjavio je Varoufakis.
"Zanemarivati te ugovore nije dobar put"
Predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem upozorio je u petak novu lijevu vladu Aleksisa Ciprasa koja se protivi mjerama štednje da mora poštovati ugovore koje je Atena potpisala s europskim partnerima.
"Zanemarivati te ugovore nije dobar put", rekao je predsjednik eurozone nakon susreta s novim grčkim ministrom financija Janisom Varufakisom.
Zatražio je od Grčke da "utvrdi svoje stajalište da bi se moglo ići dalje".
Grčki ministar je opetovao da Grčka doista želi "dijalog" s Europom, ali ne s "klimavim povjerenstvom, (izaslanstvom) trojke".
Susret predsjednika euroskupine s Ciprasom
Dijsselbloem je u petak poslije podne doputovao u Atenu gdje se prvi put sastao s novom vladom Aleksisa Ciprasa, nakon pobjede njegove stranke radikalne ljevice Sirize na parlamentarnim izborima.
Prije razgovora s ministrom financija, predsjednik euroskupine se sastao s premijerom Ciprasom, potpredsjednikom vlade Joanisom Dragasakisom i sa zamjenikom ministra vanjskih poslova za međunarodnu trgovinu Euklidisom Cakalotosom.
Atenska burza koja se u petak ujutro otvorila u plusu, počela je u ranim poslijepodnevnim satima padati izgubivši gotovo 2 posto, a kamatna stopa na grčke obveznice ponovno je porasla iznad 10 posto.
U Ukrajini uhapšene dvije novinarke ruske televizijske mreže
U Ukrajini uhapšene dvije novinarke ruske televizijske mreže
Foto: Shutterstock
DVIJE ruske novinarke koje rade za prokremaljsku televizijsku mrežu LifeNews uhapšene su i uskoro će biti protjerane iz Ukrajine, rekao je čelnik ukrajinske sigurnosne službe Markijan Lubkivski.
"Ukrajinska sigurnosna služba privela je dvije ruske državljanke koje rade kao novinarke za LifeNews. Njihova je boravišna dozvola poništena i bit će izgnane iz naše zemlje sa zabranom ulaska u Ukrajinu na tri godine", napisao je Lubkivski na Facebooku.
"Njihov rad nema nikakve veze s novinarstvom i šteti sigurnosti i interesima Ukrajine", dodao je.
LifeNews je potvrdio tu informaciju, dodavši da su novinarke Elizaveta Hramcova i Natalija Kaličeva uhapšene pod "lažnom izlikom" da su snimale glavnu zgradu ukrajinske sigurnosne službe u Kijevu.
Dvojicu novinara LifeNewsa su još u svibnju bili uhapsili ukrajinski vojnici na istoku zemlje, što je razbjesnilo Moskvu.
Olega Sidjakina i Marata Sajčenka su ukrajinske snage tjedan dana držale u okolici Kramatorska. Nakon njihova oslobađanja odlikovao ih je ruski predsjednik Vladimir Putin.
Hollande i Merkel u Strasbourgu na neslužbenoj večeri o "aktualnim temama"
Hollande i Merkel u Strasbourgu na neslužbenoj večeri o "aktualnim temama"
Foto: FAH
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande sastali su danas predvečer u restoranu u Strasbourgu na neslužbenoj večeri na kojoj su razgovarali o "aktualnim pitanjima" i o budućnosti Europe.
Dvoje čelnika koje je u Strasbourg pozvao predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, nisu dali nikakvu izjavu novinarima kada su oko 18.30 sati po srednjoeuropskome vremenu stigli u restoran "Zuem Ysehuet" ("Željezni šešir"), nedaleko od zgrade parlamenta.
Susret koji se trebao održati 11. siječnja, odgođen je zbog napada u Francuskoj i mimohoda organiziranog toga dana u Parizu na kojemu je sudjelovala i Merkel.
Predsjednik i kancelarka koji su sjedili za stolom zajedno sa Schulzom i prevoditeljima, trebaju "razgovarati o europskim perspektivama i o aktualnim pitanjima, sigurnosti i terorizmu, ali i o Ukrajini", dodaje se iz predsjednikova okružja.
Francuski predsjednik je prije nekoliko tjedana najavio da će se dotaknuti i "budućnosti Europe".
Nedavna promjena grčke vlade trebala bi također biti na dnevnom redu, dan nakon Schulzova posjeta Ateni, gdje se sastao s novim premijerom Aleksisom Ciprasom.
"Budući da je večera neslužbena, neće biti ni dnevnog reda, ni zaključaka ni izjava", upozorila je Elizejska palača.
Vlasnici restorana dodali su za tamošnji list Les Dernieres Nouvelles d'Alsace da su pripremili "nešto jednostavniji, ali klasičan" jelovnik koji nudi izbor između tri predjela, tri glavna jela i tri deserta po cijeni od "38 eura po osobi, bez pića".
Prorok koji je uzrokovao rast franka: Guverner švicarske narodne banke prije 20 godina predvidio krizu
Prorok koji je uzrokovao rast franka: Guverner švicarske narodne banke prije 20 godina predvidio krizu
Screenshot: YouTube
"JE LI ovaj čovjek prorok?", pita se njemački poslovni časopis Handelsblatt u tekstu posvećenom Thomasu Jordanu, guverneru Švicarske narodne banke, kojeg je britanski The Guardian nedavno opisao kao "najomraženijeg čovjeka u međunarodnim financijama".
Upravo je Jordanova odluka da Švicarska narodna banka tečaj franka više neće držati vezan uz euro, podsjećamo, ranije ovog mjeseca izazvala nagli porast vrijednosti švicarskog franka, a time i veće rate za korisnike kredita u švicarcima.
Handelsblatt se pozabavio doktoratom kojeg je Jordan objavio 1994. godine. Ispostavilo se da je guverner Švicarske narodne banke prije više od 20 godina predvidio gospodarsku krizu u kojoj se Europa danas nalazi. U svojoj doktorskoj radnji Jordan na 300 strana već tada dijagnosticira buduće probleme tada još nepostojeće eurozone.
Znao koje će države biti najugroženije
U svom doktoratu Jordan izražava skepsu prema zajedničkoj europskoj valuti, te tvrdi da su za prihvaćanje eura financijski spremne samo Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Luksemburg. "Ograničenje javnog duga na 60 posto BDP-a teško je moguće za Belgiju, Irsku, Italiju i Grčku. Italija i Grčka morat će se jako potruditi da uopće stabiliziraju svoj dug", napisao je Jordan u svom doktoratu.
Predvidio je da će navedenim državama, kao i Španjolskoj i Portugalu, dug drastično rasti kada se uključe u eurozonu. Već tada je Jordan tvrdio da je eurozona neodrživa ukoliko se bude inzistiralo na odvajanju monetarne politike koju provode centralne banke i fiskalne politike za koju je zadužena izvršna vlast.
Još prije 20 godina Jordan je tvrdio da će države koje se danas percipira kao rubne europske ekonomije znatno oslabiti uvođenjem eura. Prema Jordanu, razlog tome je gubitak emisijske dobiti, odnosno nemogućnost samostalnog stvaranja nacionalne valute, što se pokazalo apsolutno točnim.
Predvidio i bail-out
Jordanovi kolege, kako i sam piše u doktoratu, ovim problemom se ranih devedesetih uopće nisu bavili. "Ne mogu se složiti sa stavovima svojih kolega. Smanjenje emisijske dobiti dovest će do povećanja dugova, što može dovesti do značajnih problema", napisao je Jordan u svom doktoratu.
Predvidio je i da će zaduženim državama biti potrebna pomoć ostatka Europske unije, odnosno "bail out". "Tko će na koncu platiti sve te dugove? Europska unija riskira da će morati stvoriti zajednički 'bail-out' fond", napisao je Jordan.
