Južnokorejski sud potvrdio nalog za hapšenje za svrgnutu predsjednicu Park Geun-hye
Južnokorejski sud potvrdio nalog za hapšenje za svrgnutu predsjednicu Park Geun-hye
Foto: FAH
JUŽNOKOREJSKI sud danas je odobrio nalog za hapšenje za svrgnutu predsjednicu Park Geun-hye, prvu demokratski izabranu čelnice te države koja je zbačena s pozicije zbog optužbi o mitu i zloporabi položaja.
Park može biti u pritvoru do 20 dana dok se istražuju optužbe da se udružila s prijateljicom Choi Soon-sil kako bi stvarale pritisak na velike tvrtke da doniraju zakladama koje su podržavale njezinu politiku.
Sudac u Seulu je saopštio kako „su prihvaćeni razlog i potreba za nalogom jer su potvrđene glavne optužbe protiv nje, a dokazi mogu biti uništeni“.
Svjedočenje trajalo osam sati
Park je na istom sudu u četvrtak svjedočila osam sati, pa je u susjednom uredu tužitelja čekala dok je sudac proučavao dokaze i argumente za njezino hapšenje.
Bivša 65-godišnja predsjednica je u četvrtak stigla na sud s argumentom da ne smije biti uhapšena ili pritvorena dok tužitelji istražuju taj skandal. Istaknula je da ne postoji rizik od njezinog bijega, te da neće utjecati na dokaze.
I ona i Choi su odbacile krivnju za iznesene optužbe.
Škotska premijerka službeno traži drugi referendum o neovisnosti
Škotska premijerka službeno traži drugi referendum o neovisnosti
Foto: FAH
ŠKOTSKA premijerka Nicola Sturgeon danas je potpisala pismo kojim službeno traži ovlasti za održavanje drugog škotskog referenduma o neovisnosti, piše BBC.
Škotski parlament prekjučer je sa 69 glasova 'za' i 59 glasova 'protiv' odobrio traženje dozvole za održavanje drugog referenduma.
Sturgeon smatra kako Škotska treba dobiti pravo da odluči o svojoj budućnosti, s obzirom na novi kontekst Brexita.
Britanska vlada već je rekla kako će blokirati škotski referendum sve dok se ne završi proces izlaska Velike Britanije iz Europske unije.
Britanska premijerka Theresa May, koja se sastala sa Sturgeon u ponedjeljak, u više je navrata kazala kako "ovo nije vrijeme" za referendum.
NATO osudio Moskvu: Jako smo zabrinuti jer Putin priznaje putovnice ukrajinskih separatista
NATO osudio Moskvu: Jako smo zabrinuti jer Putin priznaje putovnice ukrajinskih separatista
Foto: FAH
NATO je danas osudio Moskvu zbog toga što priznaje putovnice separatističkih republika na istoku Ukrajine i njihovo korištenje ruskog rublja, izrazivši svoju "veliku zabrinutost".
Na sastanku s ruskim kolegom u Bruxellesu veleposlanici 28 zemalja Sjevernoatlantskog saveza "pozvali su Rusiju da iskoristi svoj velik utjecaj na borce (proruske pobunjenike na istoku Ukrajine) kako bi u cijelosti poštovali svoje obveze" iz mirovnog ugovora iz Minska (2015.), rekao je NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg.
"Izrazili su veliku zabrinutost zbog toga što je Rusija priznala osobne dokumente koje su izdali separatisti, zbog uvođenja rublja (kao valute) i zapljene poduzeća" za koju su odgovorni pobunjenici, rekao je Stoltenberg novinarima.
"Saveznici i Rusija i dalje različito gledaju na krizu u Ukrajini i oko nje (...) a sigurnosno stanje je i dalje razlog za veliku zabrinutost", istaknuo je glavni tajnik.
NATO-ov glavni tajnik je dao izjavu dan uoči sastanka ministara vanjskih poslova zemalja Saveza u Bruxellesu na kojemu će prvi put sudjelovati američki državni tajnik Rex Tillerson.
UŽIVO IZ SRBIJE Pratite završni skup Belog Preletačevića
UŽIVO IZ SRBIJE Pratite završni skup Belog Preletačevića
Foto: Index
U MLADENOVCU, općini pored Beograda, uskoro će početi završni predizborni skup Belog Preletačevića.
Beli Preletačević, fiktivni lik stvoren po uzoru na tipičnog balkanskog korumpiranog političara, kojeg je kao parodiju osmislio 25-godišnji student komunikologije Luka Maksimović, najzanimljiviji je fenomen predsjedničkih izbora koji će se u Srbiji održati 2. travnja.
>> Tko je Beli Preletačević, "antipolitičar" koji osvaja Srbiju?
Šala i ismijavanje političkih elita
Sve je počelo kao šala i ismijavanje diskreditiranih političkih elita prošle godine na lokalnim izborima u beogradskoj općini Mladenovcu. Maksimović je tada zaokupio pažnju javnosti osvojivši 20 posto glasova, zahvaljujući neobičnoj kampanji u kojoj je kao Beli Preletačević, političar u “belom odelu” s velikim zlatnim satom, u konjskoj zapregi krstario gradom i obećavao poslove i novac svima koji glasaju za njega.
Maksimović je kroz izmišljeni lik pokvarenog političara Belog Preletačevića, čije prezime aludira na spremnost za prelazak iz stranke u stranku zbog osobne koristi, vještim korištenjem YouTubea i društvenih mreža uspio na izbore izvući nezanemarivi dio apatične populacije koja je odavno digla ruke od glasanja za stare i svima dobro poznate političare.
>> INTERVJU Srpski fenomen Beli Preletačević za Index: Mi nismo kao Most i Živi zid
Iako je, ako je suditi prema predizbornim anketama, teško za očekivati da će bilo tko spriječiti Aleksandra Vučića u namjeri da postane novi predsjednik Srbije, Beli Preletačević ne stoji loše u anketama i mogao bi pomoći rasipanju glasova u dovoljnoj mjeri da, ako ništa drugo, Vučić ne uspije osvojiti 50% glasova u prvom krugu i bude prisiljen ići u drugi krug izbora.
VIDEO Rusi uskoro testiraju Sotonu 2, oružje koje može s lica zemlje zbrisati pola Europe
VIDEO Rusi uskoro testiraju Sotonu 2, oružje koje može s lica zemlje zbrisati pola Europe
Screenshot: Youtube
RUSKA raketa "Sotona 2" najveće je i najmoćnije nuklearno oružje ikad izgrađeno. Testiranje tog oružja bilo je najavljeno za kraj 2016. godine, no prolongirano je za najmanje godinu dana zbog problema koji su se pojavili u istraživačkom timu, javlja Daily Star.
Rusi su pod nazivom RS-28 Sarmat izgradili balistički projektil sposoban za nošenje nuklearnih bojevih glava do 20 megatona što ga čini hiljadu puta snažnijim od bombi bačenih na Nagasaki. RS-28 Sarmat ili, kako su ga Rusi nazvali, "Sotona 2" može ponijeti do 10 težih, odnosno 15 lakših nuklearnih glava.
New York nestaje u trenu
Uz iskorištenu maksimalnu nosivost, bačen na grad New York, "Sotona 2" bi mogao u trenutku usmrtiti četiri i pol milijuna ljudi, ozlijediti dodatnih 3,6 milijuna, a radioaktivnost koja bi potrajala najmanje jedno stoljeće, raširila bi se na područje u krugu od 1000 kilometara.
Uz to, novinska agencija ruskog Ministarstva obrane, Zvezda, objavila je da je "Sotona 2" osmišljen tako da može probiti američki sustav proturaketne obrane. Prema njihovom izvješću, samo jedan projektil može izbjeći proturaketnu obranu Washingtona i uništiti cijelu državu Texas (otprilike veličina Francuske op.a.). Američki mediji "Sotonu 2" su nazvali "Ubojicom Texasa".
Sprema li se Treći svjetski rat?
Strah od nuklearnog rata pojavio se u trenutku kad je Kim Jong-un otkrio da je Sjeverna Koreja spremna lansirati svoju najsnažniju nuklearnu raketu ikad. Donald Trump je nakon toga tenzije pojačao objavom kako će postaviti raketni sustav na granici s jednom od država čije ime nije htio otkriti. Nedavno je izjavio i da je SAD spremna za iznenadni nuklearni napad na Kinu i Rusiju.
Osim Rusije, SAD-a i Sjeverne Koreje, nuklearno oružje u svijetu posjeduju još Kina, Pakistan, Indija, Izrael, Engleska i Francuska.
Klimatska znanstvenica koja istražuje Arktik: "Trump briše naše podatke"
Klimatska znanstvenica koja istražuje Arktik: "Trump briše naše podatke"
Foto: Getty Images
VICTORIA Herrmann je ravnateljica Instituta za Arktik, znanstvena suradnica na Sveučilištu Cambridge i istraživačica za National Geographic koja se bavi problemima klimatskih promjena, adaptacije na Arktiku i ljudskog razvoja.
Kao arktička istraživačica, kaže, navikla je na rupe u podacima. Samo nešto preko 1% američkih teritorijalnih voda u Arktiku ispitano je prema modernim standardima. Neke od znanstvenih karata nisu ažurirane od Drugog svjetskog rata, stoga je njihova navigacija otežana, ali takav izazov dolazi s istraživanjem jednog od najzabačenijih dijelova planeta.
No u posljednja dva mjeseca, piše Herrmann za Guardian, morala se nositi s drugom vrstom izazova - brisanjem onih znanstvenih podataka koje imamo od strane administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Prvi dokumenti izbrisani 21. siječnja
Prvi znak upozorenja bio je nalet neaktivnih linkova 21. siječnja. Nacionalna strategija SAD-a za Arktik, Implementacijski plan za strategiju i izvještaj o napretku nestali su u roku od nekoliko minuta. Herrmann je počela grozničavo češljati internet u potrazi za arhiviranim verzijama najvažnijih dokumenata za polarnu strategiju.
Međutim, nije imala pojma da je nestajanje podataka tek počelo. Od siječnja do danas, baze podataka, web-stranice i dokumenti sa strategijama za Arktik nastavili su nestajati. Hermannn je počela tjedno dobivati e-mailove sa zahtjevom za zamjenu neaktivnih citata u svojim znanstvenim radovima.
No klimatski znanstvenici bili su upozoreni već u prosincu prošle godine, nakon Trumpovog izbora za predsjednika: pohranite svoje podatke. Spremite klimatska mjerenja. Arhivirajte karte najgorih zagađivača u SAD-u. Dokumentirajte znanstvene portale koji uče učenike o lokalnim ekosustavima.
Znanstvenici počeli spremati podatke nakon izbora - znali su što se sprema
Očekujući masivno resetiranje od strane Trumpove administracije, znanstvenici diljem svijeta oglasili su uzbunu i počeli kopirati koliko god dokumenata sa američkih državnih stranica su mogli prije nego će biti izmijenjeni ili izbrisani. Pridružili su im se hakeri koji su pokušali spasiti što se da. No američka savezna vlada je masivno spremište informacija i neki od njih su im morali promaknuti.
Iako su izbrisani citati iritantni, Hermann kaže da joj njihova zamjena ne oduzima mnogo vremena. No namjera iza brisanja je mnogo opasnija: Trumpova administracija ciljano potkopava sposobnost zemlje da donosi dobre političke odluke ograničavajući pristup znanstvenim podacima.
A to smo već vidjeli.
Harper je radio u Kanadi što Trump sad radi u SAD-u
Samo tri godine ranije, tadašnji kanadski premije Steven Harper, konzervativac i "skeptik" oko klimatskih promjena kao i Trump, dao je ukloniti hiljade znanstvenih dokumenata iz javne domene. Pri zatvaranju 11 kanadskih knjižnica ministarstva za ribarstvo i oceane, kao i jedinog arktičkog centra u toj zemlji, uništene su stotine izvještaja i studija, što je povijesni gubitak od kojeg se klimatološka zajednica nikad nije oporavila.
A brisanja u SAD-u dolaze u vrijeme dok se Arktik zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Prošlog tjedna utvrđeno je da se zimski led na Arktiku spustio na povijesno najnižu razinu od početka mjerenja.
Arktički istraživači moraju provoditi eksperimente i prikupljati podatke u jednom od fizički najzahtjevnijih područja na planetu. Nemaju vremena još i nadoknađivati podatke izbrisane zbog političke zlobe, zaključuje Herrmann.
Njemački ministar zaprijetio izbacivanjem turskih diplomata-špijuna
Njemački ministar zaprijetio izbacivanjem turskih diplomata-špijuna
Foto: FAH
NJEMAČKI ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere oštro je reagirao na novu aferu s navodnom turskom špijunažom političkih protivnika u Njemačkoj, nazvavši je "provokacijom".
Štoviše, de Maiziere je najavio da će Njemačka izbaciti sve turske diplomate i dužnosnike za koje utvrdi da su bili uključeni u špijuniranje. No nekoliko zastupnika njemačkog parlamenta tvrdi da protjerivanje nije dovoljno i traži kaznenu istragu.
Namjerna provokacija Ankare?
Njemački ministar je dodao kako je moguće da je Ankara namjerno razotkrila svoje špijunske aktivnosti kao čin provokacije prema Berlinu.
Afera je odjeknula prošlog tjedna kad je otkriveno da su turske obavještajne službe špijunirale stotine turskih emigranata koji žive u Njemačkoj. No njemačke vlasti saznale su za to tek kad su im turske obavještajne službe poslale listu s 358 pojedinaca i organizacija za koje su zatražile pomoć pri njihovom nadzoru.
Ankara tvrdi da se radi o pristašama propovjednika Fethullaha Gulena, vođe vjerskog pokreta Hizmet za kojeg tvrdi da stoji iza prošlogodišnjeg neuspjelog puča u Turskoj.
De Maiziere sumnja da je Turska ozbiljno mislila kako će Njemačka pomoći pri špijuniranju vlastitih građana. "Možda je postojao plan iza toga. Provokacija, možda", rekao je za ZDF.
Tenzije ne posustaju
Iako zasad nema čvrstih dokaza za špijunažu, "već duže vrijeme postoje indicije", dodao je.
Očito je da su tenzije između Turske i Njemačke, koje su počele hapšenjem tursko-njemačkog novinara Deniza Yucela, koji je u Turskoj izvještavao za Die Welt, a eskalirale zabranom sudjelovanja turskih ministara na predizbornim skupovima povodom skorog referenduma o ustavnim reformama, daleko od razrješenja.
