Novi napad u Volgogradu: Eksplozija raznijela trolejbus, poginulo je 15 osoba
Novi napad u Volgogradu: Eksplozija raznijela trolejbus, poginulo je 15 osoba
Screenshot: YouTube
PETNAEST ljudi ubijeno je, a 27 ih je ranjeno u ponedjeljak u eksploziji u trolejbusu u Volgogradu, u drugom terorističkom napadu u dva dana u tom gradu, objavila je ruska agencija Itar-Tass.
U odnosu na prve podatke, još je pet ljudi u međuvremenu podleglo ozljedama u bolnici, javlja agencija. Eksplozija u trolejbusu dogodila se dan nakon što je bombašica samoubojica aktivirala eksploziv na glavnom željezničkom kolodvoru u Volgogradu pri čemu je poginulo najmanje 17 osoba, a 40 ih je ranjeno. Po posljednjim podacima, najmanje ih je petero u kritičnom stanju.
Među ozlijeđenima je i beba stara oko šest mjeseci za čiji se život bore doktori. U teškom stanju nalazi se i jedna trudnica, javlja RT.
"Trolejbus je raznesen u dijelove. Ovo je velika tragedija", kazao je glasnogovornik volgogradskog gradonačelnika.
Trolejbus je bio pun ljudi
Bomba je aktivirana u blizini tržnice u četvrti Džeržinski u vrijeme jutarnje gužve. Trolejbus je bio prepun ljudi koji su išli na posao. Novinar ruske televizije Maksim Akhmetov scenu na mjestu eksplozije opisao je kao "stravičnu", "tijela su posvuda, snijeg je prepun krvi". Eksplozija je bila toliko jaka da su razneseni i prozori na obližnjim zgradama.
"Probudila sam se zbog jake eksplozije. Čula sam razbijanje stakla na prvim katovima zgrade. Pogledala sam kroz prozor, još je bio mrak, i ugledala sam uništen autobus. Ljudi su vrišteći bježali od njega", za RT je izjavila Alina Averyasova, stanarka obližnje zgrade.
Istražitelji ispituju sve osobe koje su vidjele eksploziju te prikupljaju snimke sigurnosnih kamera. Policija očevicima nudi zaštitu ako im zauzvrat daju informacije o napadu. Vladimir Makrin potvrdio je da se radi o napadu bombaša samoubojice, a ne o postavljenoj bombi.
U nedjelju je stradalo 17 osoba
Eksplozija se dogodila dan nakon što je bombašica samoubojica aktivirala eksploziv na glavnom željezničkom kolodvoru u Volgogradu pri čemu je poginulo najmanje 17 osoba, a deseci su ozlijeđeni.
Dva uzastopna napada u Volgogradu dogodila su se 40 dana uoči početka Zimskih olimpijskih igara koje se trebaju održati u ruskom gradu Sočiju na obalama Crnog mora.
Dodatne snage na željezničkim kolodvorima i zračnim lukama
Napadi u Volgogradu pokazali su da bombaši ne moraju napadati izravno u Sočiju kako bi dobili međunarodnu pažnju, za to će im poslužiti bilo koji dio Rusije, komentirao je dopisnik BBC-ja iz Moskve.
Ruski predsjednik Vladimir Putin osobno se angažirao da Rusija dobije Zimsku olimpijadu i uložio svoj ugled u njezino uspješno i sigurno održavanje. Putin je svoje prve predsjedničke izbore dobio na popularnosti stečenoj u ratu s čečenskim pobunjenicima i ovo mu je nakon 14 godina na vlasti najveći sigurnosni izazov.
Policija je objavila da će dodatne snage biti poslane na željezničke kolodvore i zračne luke diljem zemlje i da će se provoditi ekstenzivnije sigurnosne provjere. Napadi u Volgogradu, međutim, postavljaju pitanje u učinkovitost mjera koje Kremlj rutinski naređuje nakon bombaških napada.
Prije početka ZOI-ja mogu se očekivati novi napadi u gradovima u južnoj Rusiji, koji su relativno blizu Sočiju, ali sigurnost u njima nije tako jaka, kaže Alaksej Filatov, zamjenik predsjednika umirovljenih pripadnika Alfi, elitne protuterorističke ruske postrojbe. "Prijetnja je sada najveća jer je ovo vrijeme u kojem teroristi mogu polučiti najveći učinak", kazao je Reutersu. "Sigurnosne mjere u krugu oko Sočija odavno su pojačane, ali izvan njega ima lakih meta, poput Volgograda, i teroristi će ih napadati", govori Filatov.
Najveći napadi od siječnja 2011.
"Pola naših policajaca i djelatnika hitnih službi poslano je u Soči", kazao je Aleksej, jedan od stanovnika Volgograda, grada s milijun žitelja koji će biti jedan od domaćina Svjetskom nogometnom prvenstvu 2018. godine, još jednom velikom sportskom događaju u Rusiji koji će u zemlju privući desetine hiljada stranih navijača.
Eksplozije u Volgogradu najveći su teroristički napadi u Rusiji od siječnja 2011. kada je bombaš samoubojica sa sjevernog Kavkaza ubio 37 ljudi na moskovskom aerodromu.
Erdogan mobilizirao vladu: Bore se protiv "zavjere" koju u njihovim očima predstavlja političko-financijski skandal
Erdogan mobilizirao vladu: Bore se protiv "zavjere" koju u njihovim očima predstavlja političko-financijski skandal
Foto: Guliver image/Getty images
TURSKA vlada nastavila se u ponedjeljak boriti protiv "zavjere" koju predstavlja, u njezinim očima, političko-financijski skandal koji je potresa i koji je stajao gospodarstvo već više od 100 milijardi dolara.
Zbog oštrog skoka na financijskim tržištima, premijer Recep Tayyip Erdogan okupio je prvi put svoju novu ministarsku ekipu, sastavljenu naglo prošlog tjedna nakon ostavke trojice ministara zbog antikorupcijske istrage koja potresa državni vrh.
Po završetku tog sastanka, glasnogovornik vlade Buelent Arinc ponovno je osudio "zamku" kojom se želi "ocrniti ugled Turske, kako unutar tako i izvan njezinih granica".
"Govorimo o šteti većoj od 100 milijardi dolara", naglasio je zamjenik premijera pred novinarima, govoreći o padu valute i turskog tržišta izazvanom prošlog tjedna neviđenom političkom krizom.
Valuta i istanbulska burza oporavile su se u ponedjeljak.
Mursijevim pristašama dvije godine strogog zatvora
Mursijevim pristašama dvije godine strogog zatvora
Foto: Guliver image/Getty images
EGIPATSKO pravosuđe osudilo je u ponedjeljak 139 pristaša islamističkog predsjednika Muhameda Mursija, kojeg je svrgnula vojska, na dvije godine strogog zatvora zbog nasilja koje je izbilo na prosvjedu u Kairu 15. srpnja, izvijestila je službena agencija Mena.
Islamisti koji mogu uputiti priziv na tu odluku, u pritvoru su. Sud je odredio pojedinačnu jamčevinu od 5000 egipatskih funti (otprilike 520 eura) što bi im omogućilo da se brane sa slobode.
Otkad su vojnici svrgnuli i uhapsili 3. srpnja Mursija, njegove pristaše prosvjeduju gotovo svakodnevno zahtijevajući povratak na vlast prvog demokratski izabranog predsjednika u zemlji.
Egipat pozvao arapske zemlje da primijene sporazum o protuterorizmu i djeluju protiv Muslimanskog bratstva
Egipat je pozvao arapske države da primijene sporazum o protuterorizmu koji bi Muslimanskom bratstvu onemogućio potporu u regiji, nakon što su ih nove vlasti u Kairu svrstale u kategoriju terorističkih skupina.
Egipatska diplomacija vodi kampanju čiji je cilj postići da arapske države primjenjuju sporazum potpisan 1998., čime bi se omogućilo sprečavanje pomoći i financiranje spomenute grupe te da se zemlje potpisnice prisile na izručenje pripadnika Muslimanskog bratstva koje traži službeni Kairo. Član terorističke grupe je i Muhamed Mursi, islamistički predsjednik kojega je početkom srpnja s vlasti svrgnula vojska.
Muslimansko bratstvo osnovano je 1928. u Egiptu. Otad je broj članova neprekidno rastao, a sada je Bratstvo prisutno u većini arapskih zemalja. Od pobune 2011., kada je s vlasti svrgnut predsjednik Hosni Mubarak, grupa je osvojila sve izbore u Egiptu.
Arapska liga u ponedjeljak je objavila kako je zemlje članice izvijestila da je Egipat Muslimansko bratstvo proglasio terorističkom grupom. Jedan od dužnosnika te organizacije kazao je kako je sporazum ratificiralo 18 od 22 zemlje članice. "Dužnost je potpisnika da počnu primjenjivati sporazum", rekao je glasnogovornik egipatskog ministarstva vanjskih poslova Badr Abdelati. Morsiju se trenutačno sudi u Egiptu, kao i većini čelnika njegove grupe.
Siromaštvo talijanskih obitelji doseglo novi rekord
Siromaštvo talijanskih obitelji doseglo novi rekord
Ilustracija: Guliver image/Getty images
VIŠE od 13 posto talijanskih obitelji 2012. je bilo u situaciji relativnog siromaštva, što je rekord otkad se počela voditi statistika 1997., pokazalo je izvješće ministarstva rada objavljeno u ponedjeljak.
Po izvješću o socijalnoj koheziji koje su realizirali Talijanski statistički institut, Nacionalni institut za socijalnu skrb te ministarstvo rada, 3,2 milijuna obitelji, ili njih 12,7 posto, bilo je u situaciji relativnog siromaštva. "Radi se o najvišim brojkama od 1997., datuma prvog izvješća", naglašava isti izvor.
Smatra se da je obitelj relativno siromašna kada je njezina potrošnja niža od 990,88 godišnje po osobi. Relativno siromaštvo pogađa i 15,8 posto pojedinaca koji žive u Italiji.
Što se tiče apsolutnog siromaštva, njime je pogođeno 6,8 posto obitelji i 8 posto pojedinaca. Ono se udvostručilo od 2005. a čak i utrostručilo u tradicionalno bogatim regijama sjevera, gdje pogađa 6,4 posto pojedinaca.
Apsolutno siromaštvo mjeri se mogućnošću nabave neophodnih dobara i korištenja usluga kako bi se postigao životni standard koji se smatra "prihvatljivim minimumom".
Je li ruski Bin Laden prijetnja Olimpijskim igrama u Sočiju?
Je li ruski Bin Laden prijetnja Olimpijskim igrama u Sočiju?
Screenshot: Youtube
POSLJEDNJI teroristički napadi u Volgogradu postavljaju pitanje: jesu li Zimske olimpijske igre koje se održavaju u Sočiju u februaru 2014. sigurne?
Sredinom mjeseca ruski su mediji objavili poruku čelnika islamističkih pobunjenika u ruskoj turbulentnoj regiji Sjevernog Kavkaza Doku Umarova koji je poručio kako će učiniti sve da se Igre u Sočiju ne održe. "Oni iz Kremlja planiraju održati Igre na kostima naših predaka. Na kostima mrtvih muslimana. Pokazat ćemo im da naša dobrota nije naša slabost. Koristi ćemo se svim metodama koje nam Alah dopušta", navodno je poruka Umarova čečenskim teroristima. Nekoliko dana nakon te poruke, stigla je obavijest kako je Umarov umro, no tada se opet pojavila jedna njegova snimka. Umarova nazivaju ruskim Bin Ladenom, organizirao je više terorističkih napada posljednjih godina.
Je li živ i jesu li Igre u Sočiju zaista u opasnosti, zasad nije poznato. No, Rusi su učinili sve što mogu kako bi Igre bile "najsigurnije u povijesti". Utrošen je veliki novac ne samo na infrastrukturu, već i na osiguranje. Ukupni trošak tih igara najviši je u olimpijskoj povijesti bilo zimskih ili ljetnih s oko 50 milijardi dolara (36 milijardi eura).
No, današnji i jučerašnji teroristički napadi u Volgogradu unijeli su strah. Volgograd se nalazi oko 900 kilometara južno od Moskve, 650 kilometara sjeverno od sjevernog Kavkaza i 700 kilometara sjeveroistočno od Sočija.
Najkrvaviji atentati u Rusiji od 1999. godine: Bombašice samoubojice počinile neke od njih
Najkrvaviji atentati u Rusiji od 1999. godine: Bombašice samoubojice počinile neke od njih
Foto: Hina
PETNAEST ljudi ubijeno je, a 27 ih je ranjeno u ponedjeljak u eksploziji u trolejbusu u Volgogradu, u drugom terorističkom napadu u dva dana u tom gradu, objavila je ruska agencija Itar-Tass.
U nedjelju, u prvom atentatu na kolodvoru u tom gradu, poginulo je 17 ljudi.
Od 1999., Rusija je pogođena serijom krvavih atentata, a neke od njih izvršile su bombašice samoubojice.
1999.
- 13. rujna: 118 ljudi poginulo je u atentatu na zgradu u jugoistočnom dijelu Moskve. U pet atentata počinjenih između 31. augusta i 16. rujna u Rusiji su poginule 293 osobe.
2002.
- 23-26. oktobara: dobro naoružana čečenska skupina uzela je za taoce više od 800 osoba u moskovskom kazalištu. U akciji ruskih snaga poginulo je 130 ljudi, koji su se većinom ugušili plinom koji je korišten u operaciji.
2003.
- 5. srpnja: dvostruki samoubilački atentat u Moskvi na rock-koncertu, koji su počinile bombašice samoubojice; 15 osoba je poginulo, uz počiniteljice atentata, te je bilo pedesetak ranjenih.
- 5. prosinca: samoubilački atentat za koji je odgovornost preuzeo čečenski ratni vođa Šamil Basajev, na vlak na jugozapadu Rusije: 46 mrtvih.
2004.
- 6. veljače: 41 osoba poginula je u atentatu u moskovskoj podzemnoj željeznici, a odgovornost je preuzela dotad nepoznata čečenska skupina Gazotan Murdaš.
- 24. augusta: dvije žene samoubojice s eksplozivom oko pojasa ušle su u dva zrakoplova u kojima su detonirate eksploziv, južno od Moskve i na jugozapadu zemlje, pri čemu je poginulo 90 ljudi.
- 1-3. rujna: pročečenska skupina uzela je za taoce više od 1.000 osoba u školi u Beslanu, u Sjevernoj Osetiji. U akciji ruskih snaga poginulo je 330 osoba.
2009.
- 27. studenoga: zbog eksplozije iskočio je iz tračnica putnički vlak Nevski express koji je povezivao Moskvu i Sankt Peterburg: 28 mrtvih.
- 9. rujna: atentat automobilom bombom u Vladikavkazu u Sjevernoj Osetiji: 17 mrtvih.
2011.
- 24. siječnja: 37 mrtvih u samoubilačkom atentatu u moskovskoj zračnoj luci Domodedovo u zoni međunarodnih dolazaka. Odgovornost za napad preuzeo je Čečen Doku Umarov.
2012.
- 4. svibnja: najmanje 14 mrtvih i 120 ranjenih u dva atentata automobilima bombama u predgrađu Mahačkale, glavnog grada Dagestana.
2013.
- 20. svibnja: osam mrtvih u Dagestanu u eksplozijji dva automobila bombe u Mahačkali.
- 21. oktobara: samoubojica iz Dagestana ubija šest osoba i aktivira eksploziv na sebi u autobusu punom studenata u Volgogradu.
- 29. prosinca: najmanje 17 mrtvih i deseci ranjenih kada je bombašica samoubojica aktivirala eksploziv na kolodvoru u Volgogradu.
- 30. prosinca: najmanje 14 mrtvih i 28 ranjenih u eksploziji u trolejbusu u Volgogradu. Predsjednik Vladimir Putin naređuje antiterorističkim snagama da povećaju sigurnost na čitavom teritoriju, nešto više od mjesec dana prije početka Zimskih olimpijskih igara u Sočiju.
U Somaliji Božić službeno zabranjen: Snage sigurnosti dobile zadaću da spriječe pokušaje proslave
U Somaliji Božić službeno zabranjen: Snage sigurnosti dobile zadaću da spriječe pokušaje proslave
Foto: Guliver Image / Getty Images
KRŠĆANI u Somaliji ove godine nisu smjeli slaviti Božić, sukladno zabrani što ju je donijela vlada te države koju podupiru zapadne zemlje, objavila je u ponedjeljak katolička novinska agencija "Zenit".
Sigurnosne snage u Somaliji dobile su zadaću da spriječe sve pokušaje proslave Božića, izjavio je novinarima šeik Mohammed Khayrow Aden, glavni ravnatelj ministarstva pravosuđa i religije. Zajedno s jednim dužnosnikom ministarstva on je pojasnio kako želi "muslimanskoj braći i sestrama" skrenuti pozornost na "kršćanske blagdane" koji se slave u cijelome svijetu. Ta su slavlja u Somaliji zabranjena, objasnila su dvojica dužnosnika, a prenosi agencija Zenit. Odgovarajuća odluka ministarstva proslijeđena je i svim hotelima i ugostiteljskim objektima u Mogadišuu.
Katolička crkva djelovala je u Somaliji pod autoritarnim režimom Siada Barrea. Biskup Mogadišua Pietro Salvatore Colombo ubijen je 9. srpnja 1989. pred ulazom u katedralu, na početku vala islamističkog nasilja. U godinama nakon toga ubijeno je više svećenika i redovnika te oko 50 katoličkih laika, uglavnom izdanaka miješanih talijansko-somalskih brakova. Katedrala u Mogadišuu opljačkana je 1991., a 2008. islamisti su je sravnili sa zemljom. Opustošena su i katolička groblja.
Sahrana biskupa Colomba morala se održati tajno i pod okriljem noći. Dvije godine kasnije, islamisti su opustošili njegov grob, a njegove posmrtne ostatke i kosti drugih biskupa razbacali su. Biskup Djiboutija, Giorgio Bertin, 1993. je godine uz pomoć talijanskih padobranaca skupio dio ostataka biskupa i prevezao ih u Italiju.
