ZAKON
O POREZU NA DOBIT PREDUZEĆA
I – OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Porez na dobit preduzeća na teritoriji Federacije Bosne
i Hercegovine ( u daljem tekstu: Federacija) utvrđuje se i plaća prema
odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona.
Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit utvrđuje se posebnim
zakonom.
II – PORESKI OBVEZNIK
Član 2.
Obveznik poreza na dobit preduzeća je : preduzeće , banka
i druga finansijska organizacija i društvo za osiguranje i reosiguranje
imovine i lica , zadruga i zadružna organizacija i institucija koja
prodajom proizvoda i usluga na tržištu ostvaruje dobit (u daljem tekstu:obveznik).
Član 3.
Obveznik je iz člana 2. ovog zakona je rezident Federacije
koji ostvaruje dobit na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije
.
Rezident, u smislu ovog zakona je preduzeće koje je osnovano ili ima
sjedište upisano u sudski registar na teritoriji Federacije.
Član 4.
Obveznik - nerezident Federacije plaća porez na dobit
preduzeća , na dobit koju ostvari poslovanjem na teritoriji Federacije.
Član 5.
Obveznik iz čl. 3. i 4. ovog zakona dužan je da obračuna
i naplati porez po odbitku na dividende, kamate i autorske naknade koje
isplaćuje nerezidentu.
III – PORESKA OSNOVICA
Oporeziva dobit
Član 6.
Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika
koja se utvrđuje u poreskom bilansu.
Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti obveznika iskazane
u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim zakonom.
Usklađivanje rashoda
Član 7.
Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u
iznosima utvrđenim bilansom uspjeha u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu
(“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/95 – u daljem tekstu: propisi
o računovodstvu), osim rashoda za koje je ovim zakonom propisan drugi
način utvrđivanja.
Član 8.
Troškovi materijala priznaju se u iznosima obračunatim
primjenom metode prosječne cijene po propisima o računovodstvu.
Obračun nabavne vrijednosti prodate ntrgovačke robe vrši se na način
iz stava 1. ovog člana .
Ako se zalihe materijala i trgovačke robe evidentiraju po obračunskim
cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obračun odstupanja vrši
se na način koji svodi troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti
prodane robe na iznose koji proizilaze iz primjene metode prosječne
cijene.
Član 9.
Troškovi zarada, odnosno plaća , priznaju se u iznosu
obračunatom na teret temeljnih rashoda.
Primanja zaposlenih koja potječu iz raspodjele na osnovu prava učešća
radnika u dobiti preduzeća nisu rashodi u smislu poreskog bilansa.
Troškovi koji se odnose na dnevnice za službena putovanja , upotrebu
pruvatnog automobila u službene svrhe , prehranu tokom rada i prijevoz
na posao i sa posla priznaju se u rashode u iznosima utvrđenim posebnim
propisima.
Troškovi reprezentacije (ugošćenja, pokloni, plaćanje izdataka odmora,
sporta, rekreacije i razonode, kuća za odmor i razonodu i drugi slični
izdaci) priznaju se kao rashod u iznosu od najviše 0,5% ukupnog prihoda.
Pravnom licu koja ne zapošljava niti jednog radnika osim direktora preduzeća
u rashode se ne priznaju troškovi dnevnica za službena putovanja niti
roškovi prijevoza na posao i sa posla.
Član 10.
Amortizacija trajnih sredstava priznaje se kao rashod
u poreskom bilansu do iznosa utvrđenog primjenom proporcionalne , funkcionalne
ili degresivne metode.
Visinu i način obračuna amortizacije i revalorizacije stalnih sredstava
koji se priznaju u rashode propisije Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
( u daljem tekstu: Vlada Federacije) .
Član 11.
Izdaci za humanitarne , kulturne, obrazovne, naučne i
sportske ciljeve (osim za profesinalni sport) priznaju se kao rashod
u iznosu od najviše 0,5% ukupnog prihoda.
Članarine i prilozi komorama , odnosno političkim organizacijama , priznaju
se kao rashod u iznosu od najviše 0,1% ukupnog prihoda.
Član 12.
Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se rezervisanja
za materijalne troškove i rashode finansiranja i drugi troškovi obračunati
u skladnu sa propisima o računovodstvu.
Član 13.
Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se ukupno
obračunate kamate.
Izuzetno, u slučaju kredita s obilježjem transferne cijene, obračunata
kamata će se umanjiti na način predviđen u članu 44. ovog zakona.
Novčanne kazne za prekršaje i prijestupe poreskog obveznika ne priznaju
se na teret rashoda u poreskom bilansu.
Član 14.
Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se doprinosi
koje plaća poslodavac, pristojbe i druge javne dažbine koje ne zavise
od rezultata poslovanja.
Član 15.
Obvezniku – banci ili drugoj finansijskoj organizaciji
poreska osnovica se umanjuje za rezerve koje su obrazovane za pokrivanje
mogućih kreditnih ili poslovnih gubitaka i poslovnih rizika.
Obvezniku – društvu za osiguranje i reosiguranje imovine i lica poreska
osnovica se umanjuje za izdvajanje u rezerve osiguranja i druge rezerve
obveznika.
Rezerve iz st. 1. i 2. ovog člana ne mogu da pređu 15% dobiti iskazane
u bilansu uspjeha .
Usklađivanje prihoda
Član 16.
Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se prihodi od
prodaje učinaka (proizvoda, usluga, roba, materijala), kao i prihodi
finansiranja i neposredni prihodi obračunati u skladu sa odredbama propisa
o računovodstvu.
Član 17.
Prihodi obveznika na osnovu dividendi i sudjelovanja
u dobiti preduzeća oporezuju se na način utvrđen ovim zakonom.
Član 18.
U vrijednost zaliha nedovršene proizvodnje , poluproizvoda
i gotovih proizvoda, za obračun oporezive dobiti , priznaju se troškovi
proizvodnje u sukladu sa odredbama propisa o računovodstvu.
U slučajevima dugog proizvodnog ciklusa i naglašenog sezonskog uticaja
na obim aktivnosti, dopušteno je da se u vrijednost zaliha iz stava
1. ovog člana uključi i pripadajući dio općih troškova upravljanja i
prodaje i troškova finansiranja.
Vrijednost zaliha obračunata u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana ne može
biti veća od prodajne vrijednosti na dan podnošenja bilansa.
Poreski tretman poslovnih gubitaka
Član 19.
Ako se nakon umanjenja osnovice poreza na dobit pokaže
gubitak u poreskom bilansu , tada se gubitak može prenijeti na račun
dobiti iz budućih obračunskih perioda, a ne duže od pet godina.
IV – PORESKI TRETMAN LIKVIDACIJE OBVEZNIKA
Član 20.
Dobit utvrđena u postupku likvidacije obveznika podliježe
oporezivanju.
Dobit obveznika u toku likvidacije utvrđuje se upoređivanjem neto imovine
obveznika na početku i na kraju postupka likvidacije.
Obveznik nad kojim se otvara postupak likvidacije dužan je da na dan
otvaranja postupka likvidacije zaključi poslovne knjige i sastavi bilans
otvaranja likvidacije, odnosno godišnji obračun.
Period za koje se utvrđuje osnovica iz stava 1. ovog člana odgovara
stvarnom trajanju postupka likvidacije , ali ne može biti duži od dvije
godine.
Član 21.
Likvidacijski višak (ostatak neto imovine) koji pripada
vlasniku poslije oporezivanja i isplate knjigovodstvene vrijednosti
neto imovine, u smislu ovog zakona smatra se dividendom.
V – PORESKA STOPA
Člana 22.
Stopa poreza na dobit preduzeća je proporcionalna i jedinstvena
na teritoriji Federacije.
Stopa poreza na dobit preduzeća iznosi 30%.
Član 23.
Stopa poreza po odbitku iz člana 5. ovog zakona iznosi
15%.
VI – PORESKI PODSTICAJI
Člana 24.
Poreski podsticaji u odnosu na porez na dobit preduzeća
utvrđuju se samo ovim zakonom.
Ubrzana amortizacija
Član 25.
Obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava
pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Ubrzana amortizacija sprovodi se na način predviđen propisom Vlade Federacije
po stopama koje mogu biti 25% više od propisanih.
Član 26.
Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima u odnosu na
stalna sredstva koja služe za:
1. sprječavanje zagađivanja vazduha, vode, zemljišta i ublažavanje buke;
2. naučno-istraživački rad; i
3. školovanje i obuku kadrova.
Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima u odnosu na
računarsku opremu.
Umanjenje poreske obaveze
Član 27.
Poreskom obvezniku umanjuje se porez na dobit za:
1. novoosnovano preduzeće , odnosno zadrugu, za prvu godinu poslovanja
za 100%, za drugu godinu poslovanja za 70% i za treću godinu poslovanja
za 30%;
2. slobodne zone i korisnike zona – 100% u trajanju od pet godina.
Novoosnovanim preduzećem, odnosno zadrugom iz stava 1.
ovog člana ne smatra se preduzeće , odnosno zadruga , nastalo spajanjem
, odnosno podjelom postojećeg preduzeća , odnosno zadruge, niti vlasničkom
transformacijom i izmjenom strukture kapitala.
Novoosovanim nim preduzećem, odnosno zadrugom iz stava 1. ovog člana
ne smatra se preduzeće , odnosno zadruga koje je u razdoblju od tri
godine , koje prethode osnivanju tog preduzeća , prestalo da postoji
u istoj djelatnosti.
Novoosnovano preduzeće , odnosno zadruga, iz stava 1. ovog člana da
bi ostvarilo umanjenje poreske obaveze , dužno je poslovati najmanje
pet godina.
Ako novoosovano preduzeće , odnosno zadruga , prekine s poslovanjem
prije roka iz stava 4. ovog člana , gubi pravo na umanjenje porezne
obaveze iz stava 1. ovog člana , a neplaćeni porez naplaćuje u iznosu
koj je revaloriziran primjenom stope zatezne kamate iz člana 56. ovog
zakona.
Član 28.
Obvezniku koji izvrši ulaganje oporezive dobiti u investicije
za vlastitu proizvodnu djelatnost umanjuje se poreska obaveza za iznos
cjelokupnog ulaganja.
Obvezniku koji izvrši ulaganje oporezive dobiti u investicije za ostale
vlastite djelatnosti umanjuje se poreska obveza najviše do 75% oporezive
dobiti.
Član 29.
Obvezniku kod koga strana lica ulaže kapital , čiji je
udio u ukupnom trajnom kapitalu preduzeća najmanje 20% umanjuje se porez
na dobit preduzeća u trajanju od pet godina od dana takvog ulaganja,
srazmjerno učešću stranog kapitala u ukupnom trajnom kapitalu obveznika.
Poresko oslobađanje
Član 30.
Oslobađa se plaćanja poreza na dobit preduzeće koje ima
više od 50% zaposlenih invalidnih lica .
VII – OTKLANJANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA DOBITI
IZVAN TERITORIJE FEDERACIJE
Član 31.
Ako obveznik – rezident Federacije ostvari dobit iz poslovanja
izvan teritorijae Federacije, na račun poreza na dobit preduzeća utvrđenog
prema odredbama ovog zakona odobrava se poreski kredit u visini poreza
na dobit plaćenog izvan teritorije Federacije .
Poreski kredit iz stava 1. ovog člana ne može biti veći od iznosa koji
bi se dobio primjenom poreske stope iz člana 22. ovog zakona , na dobit
ostvarenu izvan teritorije Federacije.
Pod poreskim kreditom , u smislu ovog zakona, smatra se iznos za koji
se umanjuje obračunati porez na dobit preduzeća .
Odredba stava 3. ovog člana primjenjuje se ako nije sklopljen ugovor
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Član 32.
Matičnom preduzeću – rezidentu Federacije može se umanjiti
obračunati porez na dobit preduzeća za iznos koji odgovara porezu koji
je njegova nerezidentna filijala platila izvan teritorija Federacije
na dobit koja je uključena u prihode matičnog preduzeća .
Matičnim preduzećem, u smislu ovog zakona, smatra se pravno lice koja
posjeduje dionice ili udjele drugih pravnih lica pod uslovima predviđenim
ovim zakonom.
Filijalom se , u smislu ovog zakona, smatra pravno licr u čijem kapitalu
matično preduzeće učestvuje pod uvjetima predviđenim ovim zakonom.
Član 33.
Pravo na poreski kredit iz člana 32. ovog zakona ima matično
preduzeće koje je neprekidno u periodu od najmanje godinu dana , koji
prethodi podnošenju bilansa uspjeha, držalo 25% ili više dionica , odnosno
učešća nerezidentne filijale.
Obveznik iz stava 1. ovog člana dužan je da nadležnoj ispostavi Poreske
uprave Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Poreska uprava)
podnese odgovarajuće dokaze o veličini svoga učešća u kapitalu nerezidentne
filijale , dužini trajanja tog učešća i porezu koji je filijala platila
izvan teritorija Federacije zajedno sa njenim bilansom uspjeha i poresko
m bilansom.
VIII – GRUPNO OPOREZIVANJE
Poresko konsolidovanje
Član 34.
Matično preduzeće i njegove filijale čine grupu preduzeća
u smislu ovog zakona, ukoliko među njima postoji neposredna ili posredna
kontrola nad najmanje 90% dionica ili udjela .
Grupa preduzeća ima pravo da traži poresko konsolidovanje pod uslovom
da su sva preduzeća u grupi rezidenti Federacije.
Zahtjev za poreskim konsolidovanjem matično preduzeće podnosi nadležnoj
ispostavi Poreske uprave.
Član 35.
Svaki član grupe dužan je da podnese svoj poreski bilans
, a matično preduzeća podnosi konsolidovani poreski bilans za grupu
preduzeća .
U konsolidovanom poreskom bilansu gubici jednog ili više preduzeća prebijaju
se na račun dobiti ostalih preduzeća u grupi.
Za obračunati porez po konsolidovanom bilansu obveznici su pojedinačni
članovi grupe, srazmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačnog poreskog
bilanca, a isplatilac obračunatog poreza po konsolidovanom bilansu je
matično preduzeće .
Federalni ministar finansija propisuje način sprječavanja dvostrukog
oslobađanja ili dvostrukog oporezivanja pojedinih pozicija u konsolidovanom
poreskom bilansu.
Član 36.
Jedno odobreno poresko konsolidovanje primjenjuje se
najmanje pet godina.
Ukoliko se jedno, više njih ili sva preduzeća u grupi naknadno opredijele
za pojedinačno oporezivanje, svi članovi grupe su dužni da razmjerno
plate razliku na ime poreske privilegije koju su iskoristili.
Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja dividendi ostvarenih
učešćem u kapitalu drugog obveznika
Član 37.
Dividende koje obveznik – rezident Federacije ostvari
učešćem u kapitalu drugog obveznika –rezidenta Federacije ne ulaze u
poresku osnovicu , pod uslovom da su oporezovane kod tog drugog preduzeća
po stopi iz člana 22. stav 2. ovog zakona.
Dividendama se, u smislu ovog zakona, smatraju i udjeli u dobiti društva
s ograničenom odgovornošću.
Član 38.
Ako je obveznik – isplatilac dividendi iz člana 37. stav
1. ovog zakona platio porez na dobit preduzeća po stopi iz člana 22.
stava 2. ovog zakona, dužan je obvezniku primaocu dividendi pri isplati
dostaviti odgovarajuću izjavu na obrascu koji propisuje federalni ministar
finansija.
Obveznik – primalac dividendi prilaže izjavu iz stava 1. ovog člana
uz poresku prijavu.
Član 39.
Ako obveznik – isplatilac dividendi iz člana 37. stav
1. ovog zakona nije platio porez na dobit preduzeću po stopi iz člana
22. stav 2. ovog zakona , dužan je da zaračuna i naplati ujednačavajući
porez na dobit koja je namijenjena za raspodjelu po stopi od 33,33%.
Ujednačavajući porez se obračunava na osnovicu u kojoj je sadržan porez
na dobit preduzeća .
Član 40.
Obveznik – primalac dividendi dužan je da neto primljene
dividende iz člana 39. ovog zakona u poreskoj prijavi iskaže uvećane
za poreski kredit koji je jednak 50% neto primljenih dividendi.
Na osnovicu iz stava 1. ovog člana primjenjuje se stopa poreza na dobit
preduzeća iz člana 22. stav 2. ovog zakona.
Porez utvrđen na način predviđen u stavu 2. ovog člana umanjuje se za
poreski kredit iz stava 1. ovog člana .
Transferne cijene
Član 41.
Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa
transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među povezanim licima.
Licem povezanim sa obveznikom smatra se fizičko ili pravno lice u čijim
se odnosima sa obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg
uticaja na poslovne odluke.
Posjedovanje više od polovine ili pojedinačno najvećeg dijela dionica
ili udjela smatra se omogućenom kontrolom.
Značajnijim uticajem smatra se uzajamno veliki obim kupoprodaje, tehnološka
zavisnost ili na bilo koji način stečena kontrola nad upravljanjem.
Licem povezanim sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao
i kod obveznika ista fizička ili pravna lica neposredno ili posredno
učestvuje u upravljanju, kontroli ili kapitalu na način predviđen u
st. 3. i 4. ovog člana .
Član 42.
Obveznik je dužan da transakcije iz člana 41. stav 1.
ovog zakona posebno prikaže u svom poreskom bilansu.
Obveznik je dužan da, zajedno s transakcijama iz člana 41. stav 1. ovog
zakona u poreskom bilansu posebno prikaže vrijednost istih transkacija
po cijenama koje bi se ostvarile na tržištu takvih ili sličnih transakcija
da se nije radilo o povezanim licima (načelo "“van dohvata ruke").
Član 43.
Razlika između cijene utvrđene primjenom načela “van dohvata
ruke” i transferne cijene uključuje se u poresku osnovicu i oporezuje
se.
Kod utvrđivanja cijena transakcije po principu “van dohvata ruke” koriste
se uporedive cijene na tržištu, a kada to nije moguće , metoda koštanja
uvećana za uobičajenu zaradu.
Član 44.
Kod kredita koji obveznik uzima od povjerioca sa statusom
povezanog lica iz člana 41. ovog zakona , kamata i pripadajući troškovi
koji se priznaju u rashode u poreskom bilansu ne mogu biti veći od onih
po kojima je na tržištu bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom
periodu.
Razlika između tržišne kamate i kamate po kreditu između povezanih lica
ima, u smislu ovog zakona, status dividende.
IX – UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA NA DOBIT PREDUZEĆA
Utvrđivanje poreza
Član 45.
Utvrđivanje poreza na dobit preduzeća vrši se rješenjem
nadležne ispostave Poreske uprave poslije provedenog poreskog postupka.
Rješenje iz stava 1. ovog člana donosi se na osnovu podataka iz poreske
prijave obveznika i podataka do kojih nadležna ispostava Poreske uprave
dođe putem kontrole i na drugi način.
Obrazac poreske prijave iz stava 2. ovog člana propisuje fedralni ministar
finansija.
Član 46.
Obveznik je dužan da poresku prijavu s tačnim podacima
podnese nadležnoj ispostavi Poreske uprave u roku od 30 dana po isteku
roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna rezultata poslovanja.
Uz poresku prijavu obveznik podnosi poreski bilans i ostale dokumente
propisane ovim zakonom.
Poreski bilans iz stava 2. ovog člana propisuje federalni ministar finansija.
Član 47.
Novoosnovani obveznik dužan je da podnese poresku prijavu
isti dan sa otpočinjanjem poslovanja , a najkasnije u roku od 30 dana
od dana početka poslovanja u kojoj će dati procjenu prihoda do kraja
poslovne godine.
Član 48.
Nadležna ispostava Poreske uprave u roku od 30 dana po
prijemu poreske prijave donosi rješenje kojim se utvrđuje visina poreske
obaveze.
Ako nadležna ispostava Poreske uprave ocijeni da je za utvrđivanje poreske
obaveze potrebno osigurati druge dokaze osim onih kojima raspolaže ,
u roku iz stava 1. ovog člana donijeće rješenje o akontaciji poreza.
Nadležna ispostava Poreske uprave dužna je da u slučaju iz stava 2.
ovog člana rješenje kojim se utvrđuje visina poreske obaveze donese
najkasnije do 30. juna godine u kojoj se vrši utvrđivanje poreza.
Član 49.
Obaveze obveznika u postupku prijavljivanja i utvrđivanja
poreza na dobit preduzeća ne odlaže pravo obveznika da izvrši raspodjelu
dobiti po godišnjem bilansu uspjeha , s tim što za procijenjeni iznos
poreza obrazuje poresku rezervu iz dobiti.
Član 50.
Ako obveznik podliježe postupku likvidacije , lice koje
provodi postupak likvidacije dužno je da u roku od 30 dana od dana otvaranja
rasprave o glavnoj diobi likvidacione mase nadležnoj ispostavi Poreske
uprave podnese prethodnu poresku prijavu u odnosu na dobit ostvarenu
u godini likvidacije.
Konačno utvrđivanje poreza iz stava 1. ovog člana vrši se na osnovu
poreske prijave koju je lice koje provodi postupak likvidacije dužno
da podnese nadležnoj ispostavi Poreske uprave u roku od 15 dana po okončanju
postupka likvidacije.
Član 51.
Protiv prvostepenog rješenja iz člana 48. ovog zakona
dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.
Po žalbi rješava Središnji ured Poreske uprave.
Žalba ne odlaže izvršenje prvostepenog rješenja .
Obnova postupka
Član 52.
Organ koji je donio rješenje o utvrđivanju poreza na dobit
preduzeća kojim je okončan postupak utvrđivanja poreza može po službenoj
dužnosti ili na prijedlog stranke obnoviti postupak u roku od pet godina
od njegove pravosnažnosti, prema odredbama Zakona o upravnom postupku.
Naplata poreza
Član 53.
Obveznik u toku godine plaća porez na dobit preduzeća
na osnovu rješenja o utvđivanju poreske obaveze , odnosno rješenje o
akontaciji poreza.
Do donošenja rješenja iz stava 1. ovog člana , obveznik je dužan da
plaća mjesečne akontacije poreza u visini koja odgovara mjesečnoj akontaciji
iz prethodnog perioda.
Mjesečna akontacija može se promijeniti zbog znatnih izmjena u visini
ostvarene dobiti , promjene poreskih instrumenata ili drugih okolnosti
koje bitno utiču na visinu poreske obaveze.
Na zahtjev obveznika akontacija se može plaćati i prema periodičnom
poreskom bilansu.
Mjesečna akontacija se plaća u roku od osam dana po isteku svakog mjeseca.
Član 54.
Ako je porez utvrđen rješenjem na osnovu poreske prijave
veći od iznosa plaćenog u vidu mjesečnih akontacija, obveznik je dužan
da razliku uplati u roku od osam dana od dana kada mu je rješenje dostavljeno.
Član 55.
Ako obveznik u propisanom roku ne izvrši uplatu poreza
na dobit preduzeća nadležna ispostava Poreske uprave izdat će nalog
za prinudnu naplatu putem prenosa sredstava s računa obveznika na odgovarajući
uplatni račun poreza.
Ako na način iz stava 1. ovog člana ne može u potpunosti nadoknaditi
poreska obaveza, nadležna ispostava Poreske uprave donosi rješenje o
prisilnoj naplati poreza iz cjelokupne imovine obveznika.
Troškovi prinudne naplate padaju na teret obveznika.
Član 56.
Na iznos poreza na dobit koji nije plaćen u zakonom propisanom
roku , plaća se kamata u visini utvrđenoj odlukom Vlade Federacije .
Član 57.
Obveznik ima pravo na povrat više ili pogrešno uplaćenog
poreza, kamate i troškove prisilne naplate.
Obvezniku pripada kamata:
1. ako se u roku od 15 dana od dana podnošenja zahjteva nadležnoj ispostavi
Poreske uprave ne izvrši povrat iz stava 1. ovog člana ;
2. na iznos za koji je porez umanjen rješenjem po žalbi obveznika, a
koji
nadležna ispostava Poreske uprave nije vratila obvezniku u roku od 15
dana od dana dostavljanja drugostepenog rješenja.
Kamata se obračunava na način i po stopi iz člana 56. ovog zakona za
Period od dana podnošenja zahtjeva , odnosno po isteku roka od 15 dana
od dana dostave drugostepenog rješenja.
Zastarjelost
Član 58.
Pravo na utvrđivanje i naplatu poreza, kamate i troškova
prisilne naplate i novčanih kazni izrečenih po odredbama ovog zakona
zastarjeva za pet godina po isteku godine u kojoj je trebalo izvršiti
utvrđivanje odnosno naplatu poreza, kamate, troškova prisilne naplate
i novčanih kazni.
Službena tajna
Član 59.
Podaci do kojih se dođe u postupku utvrđivanja poreza
na dobit preduzeća predstavljaju službenu tajnu i ne mogu se saopštavati
drugim obveznicima ili neovlaštenim pojedincima i organima.
Na zahtjev obveznika dozvolit će mu se uvid u sve podatke od značaja
za utvrđivanje poreza na dobit preduzeća .
X – KAZNENE ODREDBE
Član 60.
Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za
prekršaj obveznik ako:
1. ne obračunava i ne plati porez po odbitku na dividende, kamate i
autorske naknade nerezidentima (član 5. Zakona);
2. u poreskom bilansu ne iskaže posebno vrijednost transakcija sa povezanim
licima u skladu sa principima “van dohvata ruke” (član 43. Zakona);
3. ako u propisanom roku ne podnese poresku prijavu ili ako u prijavi
podnese netačne podatke što je za posljedicu moglo da ima smanjenje
poreske osnovice ili neosnovano ostvarivanje prava na poreske posticaje
(član 46. Zakona);
4. ako po otpočinjanju obavljanja djelatnosti u propisanom roku ne podnese
poresku prijavu radi utvrđivanja visine akontacije (član 47. Zakona);
5. ako u proisanom roku ne podnese nalog za uplatu mjesečnih akontacija
poreza (član 53. Zakona);
6. ako u propisanom roku ne podnese nalog za uplatu poreza po rješenju
o utvrđivanju poreza na dobit (član 54. Zakona).
Za radnje iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu kaznit
će se novčanom kaznom od 100 do 2.000 KM.
Za prekršaje iz stava 1. ovog člana , pored kazne u stavu 1. izreći
će se i zaštitna mjera oduzimanja peterostrukog iznosa koji nije obračunat
i naplaćen.
Član 61.
Novčanom kaznom od 100 do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj
odgovorno lice u nadležnoj ispostavi Poreske uprave ako:
1. ne utvrdi visinu poreske obaveze u rokovima predviđenim u članku
48. st. 1. i 3. ovog zakona;
2. ne dostavi Središnjem uredu Poreske uprave žalbu izjavljenu protiv
prvostepenog rješenja u propisanom roku;
3. ne postupi u roku po primjedbama Središnjeg ureda Poreske uprave.
Član 62.
Novčane kazne izrečene za prekršaje , do puštanja u opticaj
KM, mogu se plaćati u DEM ili protuvrijednosti valuta koje se koriste
u platnom prometu Federacije a obračunavaju se po srednjem tečeju koji
utvrđuje i objavljuje nadležna finansijska institucija na dan plaćanja.
XI – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 63.
Provedbene propise o primjeni ovog zakona donijet će federalni
ministar finansija u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Član 64.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe svi
propisi kojima je na teritoriji Federacije bilo uređeno oporezivanje
dobiti pravnih lica , osim odredaba koje se odnose na :
1. umanjenje poreske obaveze;
2. poreske olakšice, i
3. poreska oslobađanja.
koja će se primjenjivati do isteika perioda za koje su se trebale primjenjivati.
Član 65.
Ovbaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja
u “Službenim novinama Federacije BiH”, a primjenjivat će se od 1. januara
1998. godine.
Predsjedavajući
Doma naroda
Mariofil Ljubić, s.r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Enver Kreso, s.r.
