ZAKON O NAMJEŠTENICIMA U ORGANIMA DRŽAVNE SLUŽBE U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I –TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom se uređuje radno-pravni status namještenika u organima državne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kantona, grada i općina (u daljnjem tekstu: organ državne službe), poslovi koje obavljaju namještenici, plaće, naknade i druga prava, dužnosti i odgovornosti iz radnog odnosa i druga pitanja koja se odnose na radno-pravni status namještenika u organima državne službe u Federaciji.

Članak 2.

Na radno-pravni status namještenika u organima državne službe primjenjuje se Zakon o radu («Službene novine Federacije BiH», br. 43/99, 32/00 i 29/03) i drugi opći propisi o radu i kolektivni ugovori, osim u pitanjima koja su uređena ovim Zakonom.

Članak 3.

Namještenici su osobe koje u organima državne službe obavljaju poslove ustvrđene u popisu iz članka 6. ovog Zakona.

Članak 4.

Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima i građani Bosne i Hercegovine će u organima državne službe Federacije, kantona, gradova i općina biti razmjerno zastupljeni.
Razmjerna zastupljenost će se kao ustavno načelo temeljiti na popisu pučanstva iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, uz iznimku u organima državne službe općina čiji su pojedini dijelovi, prema Daytonskom sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika pripali drugom entitetu ili drugoj općini.
Vlada Federacije, vlade kantona i općinski načelnici,odnosno gradonačelnici nadziru zastupljenost namještenika u organima državne službe iz stavka 1.ovog članka.

Članak 5.

Namještenici organa državne službe imaju pravo po svom slobodnom izboru organizirati sindikat, te se u njega učlaniti sukladno statutu ili pravilima tog sindikata, kao što imaju pravo sukladno zakonu štrajkati.

II – POSLOVI NAMJEŠTENIKA

Članak 6.

Namještenici obavljaju poslove iz nadležnosti organa državne službe koji su funkcionalno povezani sa poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti tih organa ustvrđenih propisom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), donesen na temelju članka 6. stavak 2. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH», br. 29/03, 23/04, 39/04 i 54/04) (u daljnjem tekstu: Zakon o državnoj službi) i koji neposredno doprinose mogućnosti pravilnog i učinkovitog obavljanja poslova osnovne djelatnosti u cijelosti, (u daljnjem tekstu: dopunski poslovi osnovne djelatnosti i poslovi pomoćne djelatnosti).
Dopunski poslovi osnovne djelatnosti odnose se na određene stručno-operativne, informacijsko-dokumentacijske, računovodstveno-materijalne i administrativno-tehničke poslove, a poslovi pomoćne djelatnosti odnose se na operativno-tehničke i pomoćne poslove.
Sadržaj poslova iz stavka 2. ovog članka, njihova vrsta, složenost i uvjeti za vršenje tih poslova, se ustvrđuju podzakonskim propisom koji donosi Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra pravde.
Vlade kantona mogu svojim propisom ustvrditi dopunske poslove osnovne djelatnosti i poslove pomoćne djelatnosti iz nadležnosti kantonalnih, gradskih i općinskih organa državne službe koji nisu obuhvaćeni propisom iz stavka 3. ovog članka.
Propisom iz st. 3. i 4. ovog članka, ustvrđuju se i kategorije radnih mjesta namještenika što se određuje prema vrsti i složenosti dopunskih poslova osnovne djelatnosti i poslova pomoćne djelatnosti.

Članak 7.

Radna mjesta namještenika sa opisom poslova i uvjetima za njihovo vršenje ustvrđuju se u pravilniku o unutarnjem ustrojstvu organa državne službe, sukladno ovom Zakonu i propisu koji se donosi na temelju stavka 3. odnosno stavka 4. članka 6. ovog Zakona.

III – DUŽNOSTI I PRAVA NAMJEŠTENIKA

Članak 8.

Namještenik je obvezan izvršavati sve poslove predviđene opisom poslova radnog mjesta za koje je raspoređen i obvezan je te poslove vršiti savjesno, stručno i nepristrasno, a sukladno zakonu i drugim propisima.

Članak 9.

Namještenik je obvezan izvršavati naredbe rukovoditelja organa državne službe i rukovoditelja organizacijske jedinice (u daljnjem tekstu: rukovoditelj jedinice) koje se odnose na vršenje službenih poslova ustvrđenih u opisu radnog mjesta na koje je raspoređen,i obvezan je i postupati po tim naredbama, ako naredbe nisu protivne zakonu i drugim propisima.
Ako namještenik primi naredbu za koju se pretpostavlja da je nezakonita, ili da njeno izvršenje može izazvati materijalnu štetu, ima pravo upozoriti izdavatelja naredbe na te činjenice.

Ako izdavatelj naredbe, i pored upozorenja, ostane pri naredbi, u tom je slučaju obvezan izdati naredbu u pisanom obliku, ako već nije izdana u tom obliku. Ako je tu naredbu izdao rukovoditelj jedinice, namještenik će sa tom naredbom upoznati rukovoditelja koji je nadređen rukovoditelju jedinice, a onda postupiti po naredbi, osim ako naredba predstavlja kazneno djelo kada namještenik ima pravo odbiti izvršenje takve naredbe i taj slučaj prijaviti mjerodavnom tužiteljstvu.
Ako namještenik izvrši pisanu naredbu čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo, u tom slučaju za to odgovara namještenik zajedno sa izdavateljem te naredbe.
Namještenik ne može biti pozvan na stegovnu ili drugu odgovornost zbog primjedbi stavljenih na naredbu prema st. 2. i 3. ovog članka.

Članak 10.

Namještenik je obvezan posao svog radnog mjesta obavljati nepristrasno i profesionalno i ne smije tražiti niti prihvaćati za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, povlasticu , nagradu u novcu ili uslugama i slično.
Namještenik je obvezan izbjegavati poduzimanje takvih aktivnosti ili radnji u obavljanju svog službenog posla kojima se otežava ili onemogućuje ostvarivanje prava i dužnosti građana ili pravnih osoba, i s tim ciljem ne smije očitovati svoja politička opredjeljenja i ne smije zlorabiti svoja vjerska uvjerenja.

Članak 11.

Namještenik je obvezan čuvati službenu tajnu predviđenu zakonom ili drugim propisima i ta obveza važi najdulje jednu godinu po prestanku radnog odnosa, ako ga rukovoditelj organa državne službe te obveze ne oslobodi ranije.
Rukovoditelj organa državne službe može namještenika osloboditi obveze čuvanja službene tajne u upravnom ili sudskom postupku, ako se radi o podacima bez kojih nije moguće ustvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku u tom postupku.
Oslobađanje od obveze čuvanja službene tajne, u smislu st. 1. i 2. ovog članka, vrši se rješenjem.

Članak 12.

Namještenik uživa zaštitu od prijetnji, napada ili drugih oblika ugrožavanja njegovog tjelesnog i moralnog integriteta, tijekom obavljanja službenih poslova radnog mjesta na koje je postavljen.
Rukovoditelj organa državne službe i rukovoditelj jedinice obvezni su po prijavi namještenika ili sindikata ili nakon saznanja na drugi način o ugrožavanju namještenika, u smislu stavka 1. ovog članka, poduzeti odgovarajuće mjere zaštite tog namještenika.
Sa mjerama iz stavka 2. ovog članka koje su poduzete radi zaštite namještenika obvezno se upoznaju namještenik i sindikat.

Članak 13.

Rukovoditelj organa državne službe i rukovoditelj jedinice obvezni su se prema namješteniku odnositi na način kojim se poštuje njegovo ljudsko dostojanstvo i njegov tjelesni i moralni integritet (zabrana vrijeđanja, podcjenjivanja i zlostavljanja na bilo koji način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo i moralni integritet).

Članak 14.

Etički kodeks za državne službenike koji se donosi prema Zakonu o državnoj službi, sukladno se primjenjuje i na namještenike u organima državne službe.

IV – ODLUČIVANJE O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA NAMJEŠTENIKA

Članak 15.

O pravima, dužnostima i odgovornostima namještenika iz radnog odnosa, na temelju ovog i drugih zakona i podzakonskih propisa, odlučuje rukovoditelj organa državne službe, osim kada je ovim Zakonom ili drugim propisima ustvrđeno da o nekom pitanju odlučuje drugi organ s tim što o pravima, dužnostima i odgovornostima namještenika u općinskim i gradskim organima državne službe odlučuje općinski načelnik, odnosno gradonačelnik (u daljnjem tekstu: rukovoditelj organa državne službe).
Rješenjem se odlučuje o pravima, dužnostima i odgovornostima iz stavka 1. ovog članka.
Za donošenje i dostavljanje rješenja namješteniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku.

Članak 16.

Protiv rješenja iz stavka 2. članka 15. ovog Zakona, namještenik ima pravo u roku od 15 dana od dana primitka rješenja uložiti priziv Odboru državne službe za prizive iz članka 65. Zakona o državnoj službi (u daljnjem tekstu: Odbor za prizive), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Priziv odlaže izvršenje rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije predviđeno.
Rješenje Odbora za prizive doneseno po prizivu iz stavka 1. ovog članka, je konačno.
Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka, može se pokrenuti spor kod mjerodavnog suda u roku od 30 dana od dana primitka rješenja donesenog po prizivu.

Članak 17.

Medijator državne službe predviđen Zakonom o državnoj službi, djeluje kao posrednik u svim pitanjima koja se odnose na radno-pravni status namještenika.

V – RASPOREĐIVANJE NAMJEŠTENIKA NA RADNA MJESTA, POPUNA UPRAŽNJENIH RADNIH MJESTA, ZAPOŠLJAVANJE I OCJENA RADA

1. Raspoređivanje i postavljenje namještenika na radno mjesto

Članak 18.

Rukovoditelj organa državne službe rješenjem raspoređuje i postavlja namještenika na odgovarajuće radno mjesto za koje ispunjava sve uvjete ustvrđene u pravilniku o unutarnjem ustrojstvu organa državne službe.

Članak 19.

Kada u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto namještenika, rukovoditelj tog organa prvo razmatra može li se na to radno mjesto premjestiti namještenika koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u okviru organa državne službe. Taj premještaj se može izvršiti po potrebi službe ili na zahtjev namještenika.
Prilikom odlučivanja o premještanju namještenika na upražnjeno radno mjesto u obzir se uzimaju ocjene rada koje je namještenik dobivao na radnom mjestu na kojem se nalazi, kao i njegovo ukupno zalaganje i rezultati rada koje je postigao na svom radnom mjestu.
Premještaj se vrši donošenjem rješenja kojim se vrši raspoređivanje na radno mjesto iz stavka 1. ovog članka.

2. Odlučivanje o prijamu namještenika u radni odnos

Članak 20.

O potrebi prijama namještenika u radni odnos odlučuje rukovoditelj organa državne službe, u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta namještenika ustvrđenih u Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu organa državne službe.
Prilikom odlučivanja o prijamu novih namještenika u radni odnos, rukovoditelj organa državne službe obvezan je voditi računa da prijamom osigura razmjernu zastupljenost konstitutivnih naroda: Bošnjaka, Hrvata i Srba i ostalih u organu državne službe, koja se temelji na popisu pučanstva iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.

3. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem internog oglašavanja

Članak 21.

Popuna upražnjenog radnog mjesta u organu državne službe se prvo vrši putem preuzimanja namještenika iz drugog organa državne službe o čemu se objavljuje interni oglas.
Interni oglas objavljuje rukovoditelj organa državne službe. Oglas se objavljuje na oglasnim pločama svih organa državne službe ili na drugi pogodan način koji osigurava upoznavanje zainteresiranih kandidata sa oglasom. Pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namještenici iz organa državne službe svih razina vlasti u Federaciji.
Oglas ostaje otvoren najmanje 10 dana od dana objavljivanja.
Interni oglas sadrži:
1) naziv radnog mjesta i opis poslova upražnjenog radnog mjesta,
2) posebne uvjete ustvrđene za vršenje poslova tog radnog mjesta,
3) spisak dokumenata koje treba priložiti prijavi na oglas,
4) rok trajanja oglasa,
5) adresu za podnošenje prijava na oglas.

Članak 22.

Rukovoditelj organa državne službe utemeljuje povjerenstvo za provođenje internog oglasa. Povjerenstvo se sastoji od tri člana od kojih je jedan predstavnik sindikata, kojeg odredi sindikat, ako su namještenici tog organa organizirani u sindikat, a ako nisu, u tom slučaju je član povjerenstva medijator državne službe. Povjerenstvo se utemeljuje za svaki interni oglas.

Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka razmatra sve prijave podnesene na interni oglas i
ustvrđuje listu kandidata koji ispunjavaju sve uvjete iz oglasa i listu kandidata koji ne ispunjavaju sve uvjete iz internog oglasa, o čemu se sastavlja zapisnik. Lista se ustvrđuje prema svim činjenicama koje su tražene internim oglasom.
Rukovoditelj organa državne službe odlučuje o prijamu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete iz internog oglasa, o čemu se donosi pisano rješenje, a za kandidate koji nisu primljeni u radni odnos izdaje se pisana obavijest koja sadrži razlog zašto nije primljen u radni odnos i podatke o kandidatima koji su primljeni u radni odnos.
Protiv rješenja, odnosno obavijesti iz stavka 3. ovog članka, može se uložiti priziv sukladno članku 26. ovog Zakona.
Primljeni namještenik stupa na posao kada rješenje o prijamu u radni odnos postane konačno.

4. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem javnog oglašavanja

Članak 23.

Ako se upražnjeno radno mjesto namještenika ne može popuniti putem internog oglasa, onda se popuna tog radnog mjesta vrši putem javnog oglašavanja.
Javni oglas objavljuje se u najmanje tri različita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području Federacije.
Javni oglas sadrži opće uvjete iz članka 24. ovog Zakona i posebne uvjete ustvrđene u Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu organa državne službe za radno mjesto koje se popunjava.
Rok prijave na javni oglas ne može biti kraći od 15 dana, računajući od dana objavljivanja oglasa prema stavku 2. ovog članka.
Provođenje javnog oglasa vrši se na način propisan u članku 22. ovog Zakona.

Članak 24.

U radni odnos u organ državne službe na radno mjesto namještenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine,
2) da je punoljetna,
3) da ima opću zdravstvenu sposobnost za vršenje poslova radnog mjesta,
4) da ima vrstu i stupanj školske naobrazbe potrebne za vršenje poslova radnog mjesta prema Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu organa državne službe,
5) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpuštena iz organa državne službe kao rezultat stegovne kazne na bilo kojoj razini vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini,
6) da nije obuhvaćena odredbom članka IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine.
Za rad na pomoćno-tehničkim i pomoćnim poslovima u organu državne službe, radni odnos može zasnovati i osoba sa navršenih 15 godina života.

Članak 25.

Rukovoditelj organa državne službe odlučuje o prijamu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete iz javnog oglasa.
Prijam u radni odnos vrši se rješenjem koje sadrži:
1) ime i prezime namještenika koji se prima u radni odnos,
2) naziv radnog mjesta i organizacijske jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi,
3) platni razred,
4) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme),
5) trajanje probnog rada i
6) datum stupanja na posao.
Namještenik stupa na posao nakon što rješenje o prijamu u radni odnos postane konačno.
Kandidati koji nisu primljeni u radni odnos, a ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa, predstavljaju pričuvnu listu uspješnih kandidata i ta se lista čuva do isteka probnog rada za primljenog kandidata i koristi se pod uvjetima ustvrđenim u stavku 1. članka 29. ovog Zakona.

Članak 26.

Kandidat koji nije primljen u radni odnos ima pravo po primitku obavijesti o izboru primljenih kandidata na obavijest, odnosno rješenje o prijamu u radni odnos, izjaviti priziv Odboru za prizive u roku od osam dana od dana prijama rješenja, odnosno obavijesti.
Priziv iz stavka 1. ovog članka zadržava izvršenje rješenja o prijamu u radni odnos.
Rješenje Odbora za prizive doneseno po prizivu, je konačno.

Članak 27.

Odredbe Zakona o državnoj službi koje se odnose na izvanjski premještaj državnih službenika u organ državne službe primjenjuju se i na namještenike u organima državne službe.

5. Probni rad

Članak 28.

Namještenici koji se primaju u radni odnos putem javnog oglasa podliježu obvezi probnog rada koji traje tri mjeseca.
Neposredni rukovoditelj jedinice prati rad namještenika tijekom trajanja probnog rada i daje ocjenu o njegovim stručnim sposobnostima koje je pokazao na probnom radu. Ocjena se daje pisano i mora biti obrazložena.
Ocjena rada može biti zadovoljavajuća ili nezadovoljavajuća.
Ako je ocjena zadovoljavajuća, rukovoditelj organa državne službe donosi rješenje kojim potvrđuje postavljenje namještenika na radno mjesto, a ako je ocjena nezadovoljavajuća, u tom slučaju se donosi rješenje o prestanku radnog odnosa tog namještenika. To rješenje se donosi uz prethodno dobavljeno mišljenje sindikata, ako su namještenici tog organa državne službe organizirani u sindikat, a ako nije član indikata, dobavlja se mišljenje medijatora državne službe.
Iznimno se namješteniku čiji je probni rad ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom, može na njegov zahtjev i uz dobavljeno mišljenje sindikata, odnosno medijatora državne službe produljiti probni rad za još tri mjeseca sa ustvrđenim zahtjevima koje namještenik treba ispuniti tijekom produljenog probnog rada, o čemu rukovoditelj organa državne službe donosi rješenje.
Nakon isteka produljenog probnog rada iz stavka 5. ovog članka postupa se na način predviđen u odredbama st. 3. i 4. ovog članka.

Članak 29.

U slučaju kada se donese rješenje o prestanku radnog odnosa namještenika iz razloga predviđenih u stavku 4. članka 28. ovog Zakona, rukovoditelj organa državne službe prima u radni odnos sljedećeg kandidata sa pričuvne liste iz stavka 4. članka 25. ovog Zakona i tog kandidata postavlja na to radno mjesto.
Primljeni namještenik iz stavka 1. ovog članka podliježe probnom radu, sukladno odredbama članka 28. ovog Zakona.

6. Radni odnos na određeno vrijeme

Članak 30.

Za obavljanje izvanrednih ili privremenih ili povremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno i nepredviđeno povećao, a koji nisu trajnije prirode, zasniva se radni odnos na određeno vrijeme, u razdoblju od najdulje dvije godine, dok traju potrebe za obavljanjem tih poslova.
Poslovi iz stavka 1. ovog članka postoje onda kada njihovo vršenje po svojoj prirodi traje određeno vrijeme i kada zbog toga ne postoje uvjeti da se za obavljanje tih poslova otvori radno mjesto za radni odnos na neodređeno vrijeme u Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu organa državne službe.
Radni odnos na određeno vrijeme, u smislu stavka 1. ovog članka, zasniva se uz prethodno dobavljeno mišljenje sindikata o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovog članka.
Ako u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto namještenika na kojem se prema opisu poslova tog radnog mjesta obavljaju poslovi iz stavka 1. ovog članka, u tom se slučaju za obavljanje tih poslova ne može zasnovati radni odnos na određeno vrijeme.
Ako je radni odnos na određeno vrijeme zasnovan protivno odredbama st. 1. do 4. ovog članka, takav radni odnos će se smatrati radnim odnosom na neodređeno vrijeme.
Radni odnos na određeno vrijeme se može zasnovati i u slučaju zamjene izočnog namještenika koji traje do povratka izočnog namještenika na posao.
Postupak prijama namještenika u radni odnos na određeno vrijeme provodi se prema odredbama čl. 23. do 26. ovog Zakona.

7. Stručni ispit

Članak 31.

Namještenici koji se nalaze na radnim mjestima na kojima se obavljaju dopunski poslovi osnovne djelatnosti, sukladno popisu iz članka 6. ovog Zakona, podliježu obvezi polaganja stručnog ispita.
Namještenici više školske naobrazbe iz organa državne službe na svim razinama vlasti u Federaciji i namještenici srednje školske naobrazbe iz federalnih i kantonalnih organa državne službe, stručni ispit polažu pred povjerenstvom kojeg imenuje federalni ministar pravde, a namještenici srednje školske naobrazbe iz općinskih i gradskih organa državne službe, stručni ispit polažu pred povjerenstvom kojeg imenuje rukovoditelj kantonalnog organa uprave mjerodavnog za poslove uprave.
Stručni ispiti položeni pred povjerenstvima iz stavka 2. ovog članka, važe u svim organima državne službe i na svim razinama vlasti u Federaciji.
Stručni ispit se sastoji iz provjere znanja iz područja koja su potrebna za obavljanje poslova iz nadležnosti organa državne službe koji se odnose na poslove namještenika.

Članak 32.

Namještenici koji su se zatekli u radnom odnosu u organu državne službe na dan stupanja na snagu ovog Zakona, a nemaju položen stručni ispit, obvezni su taj ispit položiti u roku od šest mjeseci od dana donošenja propisa iz stavka 6. ovog članka, a ako se radi o vježbeniku, on stručni ispit polaže u roku ustvrđenom u članku 37. stavak 3. ovog Zakona.
Namještenici srednje školske naobrazbe koji u vrijeme prijama u radni odnos u organ državne službe imaju navršen radni staž u trajanju od šest, odnosno devet mjeseci od dana stjecanja više školske naobrazbe, a nisu položili stručni ispit, mogu se primiti u radni odnos, ali su obvezni taj ispit položiti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijama u radni odnos u organ državne službe.
Namješteniku koji ne položi stručni ispit u roku iz st. 1. i 2. ovog članka, prestaje radni odnos u organu državne službe, o čemu se donosi rješenje.
Iznimno se može, ako namještenik iz st. 1. i 2. ovog članka, iz opravdanih razloga nije mogao izaći na polaganje stručnog ispita u predviđenom roku, na njegov zahtjev i uz dobavljeno mišljenje medijatora državne službe, produljiti rok za polaganje ispita do tri mjeseca, o čemu rukovoditelj organa državne službe donosi posebno rješenje.
Sredstva za polaganje stručnog ispita namještenika iz st. 1. i 2. ovog članka osigurava organ državne službe iz kojeg namještenik polaže stručni ispit, a sredstva za polaganje popravnog ispita snosi namještenik.
Propisom federalnog ministra pravde uređuju se sadržaj i način polaganja stručnog ispita namještenika iz članka 31. st. 1. i 2. ovog Zakona.

8. Stručno osposobljavanje

Članak 33.

Namještenik je obvezan se tijekom rada neprestano stručno osposobljavati za uspješno i pravilno vršenje poslova svog radnog mjesta, a što se ostvaruje putem osobnog rada na svom stručnom osposobljavanju, kao i putem sudjelovanja na savjetovanjima, seminarima i drugim sličnim oblicima stručnog osposobljavanja koje organizira organ državne službe ili druge institucije.
Sredstva za stručno osposobljavanje iz stavka 1. ovog članka, planiraju se i osiguravaju u okviru sredstava za rad organa državne službe.

9. Ocjena rada

Članak 34.

Rad namještenika podliježe radnom ocjenjivanju svake godine i obvezno se vrši u siječnju za prethodnu kalendarsku godinu, s tim da se ne ocjenjuju namještenici koji su u kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci.
Ocjena rada zasniva se na rezultatima rada koje namještenik postigne u ostvarivanju poslova predviđenih opisom radnog mjesta na kojem se nalazi i ciljevima koje je za dano vremensko razdoblje ustvrdio rukovoditelj organa državne službe.
Ocjena rada može biti ne zadovoljava, zadovoljava, uspješan i naročito uspješan.
Nezadovoljavajuća ocjena mora biti posebno obrazložena.

Članak 35.

Rukovoditelj organa državne službe ustvrđuje ocjenu rada rješenjem, na prijedlog neposredno nadređenog rukovoditelja jedinice, a ako jedinica ne postoji, ocjenu rada rukovoditelj daje samostalno. Ocjena rada se ustvrđuje prema rezultatima rada koje je namještenik postigao u tijeku godine pravodobnim, pravilnim, zakonitim i stručnim obavljanjem svih poslova svog radnog mjesta.
Primjerak rješenja o ocjeni rada ulaže se u osobni dosije namještenika, a drugi primjerak dostavlja namješteniku.

Članak 36.

Namješteniku koji je u posljednje dvije uzastopne godine dobio ocjenu rada ne zadovoljava, prestaje radni odnos u organu državne službe o čemu se donosi rješenje. To rješenje donosi se uz prethodno dobavljeno mišljenje sindikata, odnosno medijatora državne službe.

10. Vježbenici

Članak 37.

Osoba koja se prvi put zapošljava nakon završene škole prima se u radni odnos u organ državne službe u svojstvu vježbenika radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad u struci.
Prijam vježbenika u radni odnos vrši se putem javnog oglasa koji se provodi na način propisan u odredbama čl. 23. do 26. ovog Zakona.
Vježbenik se prima u radni odnos na razdoblje trajanja vježbeničkog staža koji za vježbenike srednje školske naobrazbe iznosi šest mjeseci, a za vježbenike više školske naobrazbe devet mjeseci i još tri mjeseca po isteku staža u kojem vježbenik polaže stručni ispit. Taj se ispit polaže pred odgovarajućim povjerenstvom iz članka 31. stavak 2. ovog Zakona, a prema propisu koji se donosi na osnovi članka 32. stavak 6. ovog Zakona.

Članak 38.

Vježbenik koji uspješno položi stručni ispit postavlja se bez javnog oglasa na radno mjesto namještenika svoje struke, ako u organu državne službe ima upražnjeno odgovarajuće radno mjesto namještenika, i ako postoji potreba za popunom tog radnog mjesta, a ako ne postoji takvo radno mjesto, tom vježbeniku prestaje radni odnos u organu državne službe, o čemu rukovoditelj organa državne službe donosi posebno rješenje.

11. Prekobrojnost

Članak 39.

Prekobrojnost namještenika može nastati kao posljedica preustroja ili smanjenja poslova organa državne službe ili njihovog ukidanja, a koji se nakon tih promjena ne mogu rasporediti na odgovarajuće radno mjesto namještenika u organu državne službe koji je preuzeo poslove organa koji je zbog tih promjena prestao sa radom.
Rukovoditelj organa državne službe proglašava namještenika prekobrojnim, sukladno ovom Zakonu i kolektivnom ugovoru, uz prethodno dobavljeno mišljenje sindikata, a ako namještenici nisu organizirani u sindikat, u tom se slučaju mišljenje dobavlja od medijatora državne službe.
Radno-pravni status namještenika koji je proglašen prekobrojnim, rješava se na sljedeći način, i to:
1) rasporedom na slično radno mjesto u okviru istog organa državne službe, ako postoji upražnjeno takvo radno mjesto,
2) premještanjem u drugi organ državne službe iste ili različite razine vlasti na isto ili slično radno mjesto, ako postoji upražnjeno takvo radno mjesto,
3) ukoliko premještanje nije moguće, namješteniku se nudi prijevremeno umirovljenje sukladno zakonu, ako takva mogućnost postoji,
4) ukoliko prijevremeno umirovljenje nije moguće, rukovoditelj organa državne službe donosi rješenje o prestanku radnog odnosa prekobrojnog namještenika.
Namještenik za koga je donoseno rješenje o prestanku radnog odnosa, u smislu točke 4. stavak 3. ovog članka, ima pravo na otpremninu sukladno članku 47. ovog Zakona i na naknadu za slučaj nezaposlenosti, sukladno zakonu kojim je uređeno pitanje nezaposlenosti.

VI – PLAĆE I NAKNADE

1. Plaće namještenika

Članak 40.

Namještenik ima pravo na plaću ustvrđenu za radno mjesto za koje je postavljen.
Osnovna plaća namještenika ustvrđuje se tako što se polazna osnovica za platu pomnoži sa koeficijentom platnog razreda u koji je raspoređeno radno mjesto namještenika i povećava po osnovi radnog staža namještenika sukladno kolektivnom ugovoru.
Polazna osnovica za obračun plaća namještenika u svim organima državne službe svih razina vlasti u Federaciji je jedinstvena, a čini je polazna osnovica za obračun plaća državnih službenika koja se ustvrđuje na način propisan Zakonom o državnoj službi.

Članak 41.

Koeficijente za platne razrede namještenika ustvrđuju sljedeći organi, i to:
1) za namještenike iz federalnih organa državne službe ustvrđuje Vlada Federacije na usuglašen prijedlog federalnog ministra pravde i federalnog ministra financija;
2) za namještenike iz kantonalnih organa državne službe ustvrđuje vlada kantona na usuglašen prijedlog rukovoditelja kantonalnog organa državne službe mjerodavnog za poslove uprave i za poslove financija;
3) za namještenike iz općinskih, odnosno gradskih organa državne službe ustvrđuje općinsko, odnosno gradsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika.
Koeficijenti iz stavka 1. ovog članka ustvrđuju se za sva radna mjesta koja su ustvrđena u popisu iz članka 6. stavak 3. ovog Zakona.

2. Povećanje plaće po osnovi rezultata rada

Članak 42.

Namještenik stječe pravo na povećanje plaće svake kalendarske godine pod sljedećim uvjetima, i to:
1) kada u prethodnoj godini bude ocijenjen ocjenom "osobito uspješan" ima pravo na povećanje plaće u iznosu od 5% do 10% od visine osnovne plaće radnog mjesta na koje je postavljen;
2) kada u prethodnoj godini bude ocijenjen ocjenom "uspješan" ima pravo na povećanje plaće do 5% od osnovne plaće ustvrđene za to radno mjesto.
Povećanje plaće iz stavka 1. ovog članka važi samo za kalendarsku godinu u odnosu na godinu dobivanja ocjene.

3. Dodaci na plaće

Članak 43.

Za namještenike koji rade na radnim mjestima na kojima se obavljaju poslovi kod kojih postoje posebni uvjeti rada koji su štetni za zdravlje može se ustvrditi pravo na poseban dodatak u visini do 20 % od osnovice iz članka 40. stavak 3. ovog Zakona.
Poslove i postotak dodataka na plaću iz stavka 1. ovog članka, kao i pravo na povećanje plaće za rad noću, za prekovremeni rad i za rad u dane državnog blagdana ustvrđuju sindikat i Vlada Federacije kolektivnim ugovorom.

4. Plaća namještenika za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i bolovanja

Članak 44.

Namještenik ima pravo na punu plaću za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta i za prvih 42 dana izočnosti sa posla zbog bolesti ili invalidnosti kao i za vrijeme suspenzije, ako posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom za pojedine od tih slučajeva nije drukčije određeno.
5. Naknade

Članak 45.

Namještenik ima pravo na naknadu za:
1) troškove prijevoza na posao i sa posla,
2) ishranu za vrijeme rada,
3) regres za godišnji odmor,
4) slučaj teže bolesti namještenika ili člana njegove uže obitelji ili za slučaj smrti člana uže obitelji i namještenika kada naknada pripada članovima njegove obitelji,
5) troškove za edukaciju,
6) jubilarne nagrade,
7) otpremninu pri odlasku u mirovinu.
Uvjeti za ostvarivanje naknada iz stavka 1. ovog članka ustvrđuju se propisom Vlade Federacije koji se za ove naknade donosi za državne službenike na temelju Zakona o državnoj službi.
Visinu naknada iz stavka 1. ovog članka ugovaraju kolektivnim ugovorom sindikat, Vlada Federacije i vlade kantona.

6. Pravo na otpremninu u slučaju prekobrojnosti

Članak 46.

Kada namješteniku prestane radni odnos zbog prekobrojnosti iz članka 39. ovog Zakona, pripada mu pravo na otpremninu koja iznosi:
1) za radni staž manji od šest godina – šest njegovih plaća ostvarenih na radnom mjestu u organu državne službe u kojem se nalazi na radu u trenutku prestanka radnog odnosa,
2) za radni staž dulji od šest godina, otpremnina iz točke 1. stavak 1. ovog članka, se povećava za još šest mjesečnih plaća, s tim da se to povećanje računa pojedinačno za svaku narednu navršenu kalendarsku godinu.
Za namještenike koji imaju više od 12 godina radnog staža otpremnina iznosi 12 njegovih plaća koje je ostvario u organu državne službe, u kojem se nalazi na radu.
Otpremnina iz ovog članka se isplaćuje odmah kada rješenje o prestanku radnog odnosa zbog prekobrojnosti postane konačno.

7. Pravilnik o plaćama i naknadama

Članak 47.

Rukovoditelj organa državne službe je obvezan donijeti pravilnik o plaćama i naknadama.
Pravilnik se donosi sukladno ovom Zakonu, podzakonskim propisima i kolektivnom ugovoru.

VII – RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

1. Radno vrijeme

Članak 48.

Radno vrijeme namještenika u organima državne službe iznosi 40 sati u tjednu, a raspoređuje se na najmanje pet radnih dana.
Raspored radnog vremena namještenika je isti kao radno vrijeme državnih službenika u organima državne službe.

2. Godišnji odmor

Članak 49.

Namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18, a najviše 30 radnih dana, s tim što se duljina godišnjeg odmora svakog namještenika, sukladno kolektivnom ugovoru, ustvrđuje pravilnikom o radnim odnosima organa državne službe.
Duljinu i raspored korištenja godišnjeg odmora, sukladno odredbama stavka 1. ovog članka, ustvrđuje rukovoditelj organa državne službe, a koristi se na temelju rješenja koje donosi taj rukovoditelj.
U duljinu godišnjeg odmora se ne uračunavaju dani tjednog odmora (subota i nedjelja) i dani državnih blagdana i bolovanja, osim ako subota po rasporedu tjednog radnog vremena predstavlja radni dan.

3. Plaćeni i neplaćeni dopust

Članak 50.

Namještenik ima pravo na plaćeni dopust do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini koji se može koristiti pod uvjetima ustvrđenim kolektivnim ugovorom.
Namještenik ima pravo na neplaćeni dopust u trajanju i pod uvjetima ustvrđenim kolektivnim ugovorom.

VIII –STEGOVNA ODGOVORNOST NAMJEŠTENIKA

1. Zajedničke odredbe

Članak 51.

Namještenici odgovaraju stegovno za povredu službene dužnosti.
Odgovornost za izvršenje kaznenog djela ili prekršaja ne isključuje stegovnu odgovornost, pod uvjetom da takvo djelo istodobno predstavlja povredu službene dužnosti.
Oslobađanje od kaznene odgovornosti, odnosno prekršaja ne predstavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti, ako je izvršeno djelo zakonom propisano kao povreda službene dužnosti.

Članak 52.

Namještenik odgovara stegovno za povrede službene dužnosti ustvrđene ovim ili drugim Zakonom ili podzakonskim propisom Vlade Federacije, odnosno propisom vlade kantona.

2. Povrede službene dužnosti

Članak 53.

Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.
Lake povrede službene dužnosti su:
1) učestalo zakašnjivanje na posao ili raniji odlazak sa posla bez odobrenja,
2) napuštanje posla tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga,
3) neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije,
4) neopravdan izostanak sa posla dva dana uzastopice ili tri dana tijekom jednog mjeseca,
5) nepriopćavanje organima državne službe o spriječenosti dolaska na posao dulje od jednog dana bez opravdanih razloga.
Teške povrede službene dužnosti namještenika predstavljaju povrede službene dužnosti ustvrđene za državne službenike u Zakonu o državnoj službi.

3. Stegovne mjere i stegovne kazne

Članak 54.

Za počinjene povrede službene dužnosti iz članka 53. ovog Zakona, namješteniku se mogu izreći sljedeće stegovne mjere i stegovne kazne, i to:
1) za lake povrede službene dužnosti izriču se stegovne mjere:
- opomena,
- javna opomena.
2) za teške povrede službene dužnosti izriču se stegovne kazne:
- globa u iznosu do 40% od osnovne plaće namještenika u razdoblju do šest mjeseci,
- suspenzija prava na povećanje plaće u smislu članka 42. ovog Zakona u razdoblju od najviše dvije godine,
- prestanak radnog odnosa u organu državne službe.

4. Stegovni postupak

Članak 55.

Stegovni postupak protiv namještenika zbog povrede službene dužnosti pokreće se na zahtjev rukovoditelja organa državne službe. Zahtjev se podnosi onda kada rukovoditelj organa državne službe dozna ili dođe do podataka da je namještenik počinio povredu službene dužnosti.
Svaki namještenik koji raspolaže podacima da je određeni namještenik počinio povredu službene dužnosti može podnijeti prijavu za pokretanje stegovnog postupka koja mora biti obrazložena.
Prijava se podnosi rukovoditelju organa državne službe.

Članak 56.

Zahtjev za pokretanjem stegovnog postupka podnosi se prvostupanjskom stegovnom povjerenstvu (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko povjerenstvo).
Zahtjev iz stavka 1. ovog članka sadrži: ime i prezime namještenika protiv kojeg se podnosi zahtjev, radno mjesto na kojem se nalazi, opis povrede službene dužnosti, mjesto i vrijeme kada je povreda počinjena, oznaka zakonske odredbe u kojoj je propisana ta povreda službene dužnosti, nastale posljedice, dokaze na kojima se temelji zahtjev i druge činjenice važne za stegovnu odgovornost namještenika.
Uz zahtjev se prilažu i dokazi, ako se sa njima raspolaže.
Pokretanje i vođenje stegovnog postupka protiv namještenika zastarijeva u rokovima koji su predviđeni za pokretanje i vođenje stegovnog postupka protiv državnih službenika na temelju Zakona o državnoj službi.

Članak 57.

Prvostupanjski i drugostupanjski stegovni postupak za stegovnu odgovornost namještenika provodi se shodnom primjenom pravila stegovnog postupka koja su ustvrđena propisom Vlade Federacije za stegovnu odgovornost državnih službenika na temelju Zakona o državnoj službi.

5. Izricanje stegovnih kazni

Članak 58.

Stegovne se kazne izriču rješenjem.
Zaključkom se obustavlja postupak, odbacuje prijedlog za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti i odlučuje o drugim radnjama koje se tiču stegovnog postupka.

Članak 59.

Na prvostupanjsku odluku (rješenje i zaključak) prvostupanjskog povjerenstva se može izjaviti priziv drugostupanjskom stegovnom povjerenstvu (u daljnjem tekstu: drugostupanjsko povjerenstvo).
Priziv se izjavljuje u roku od 15 dana od dana primitka rješenja, odnosno zaključka.
Rješenje drugostupanjskog povjerenstva donesenog po prizivu je konačno.

Članak 60.

Rukovodiltelj organa državne službe izvršava konačna rješenja donesena u stegovnom postupku.
Sredstva od globa izrečenih u stegovnom postupku se unose u proračun iz kojeg se financiraju organi državne službe.

6. Organi za vođenje stegovnog postupka

Članak 61.

Prvostupanjsko povjerenstvo koje rukovoditelj organa državne službe imenuje rješenjem, vodi prvostupanjski stegovni postupak zbog povrede službene dužnosti, uz dobavljeno mišljenje sindikata, odnosno medijatora državne službe, ako u organu državne službe nije organiziran sindikat.
Prvostupanjsko povjerenstvo ima predsjednika i dva člana koji se imenuju za razdoblje od dvije godine.
Povjerenstvo odlučuje u punom sastavu, a odluke donosi većinom glasova.

Članak 62.

Drugostupanjski postupak vodi drugostupanjsko povjerenstvo.
Drugostupanjsko povjerenstvo imenuje Vlada Federacije za namještenike iz federalnih organa državne službe, a vlade kantona za namještenike iz kantonalnih, općinskih i gradskih organa državne službe, za razdoblje od dvije godine.
Drugostupanjska povjerenstva mjerodavna su, i to:
1) drugostupanjsko povjerenstvo koje imenuje Vlada Federacije mjerodavno je rješavati po prizivima namještenika iz federalnih organa državne službe koji se izjave na prvostupanjska rješenja, odnosno zaključke iz članka 58. ovog Zakona koja donose prvostupanjska povjerenstva iz federalnih organa državne službe,

2) drugostupanjsko povjerenstvo koje imenuje vlada kantona mjerodavno je rješavati po prizivima namještenika iz kantonalnih, općinskih i gradskih organa državne službe koji se izjave na prvostupanjska rješenja, odnosno zaključke iz članka 58. ovog Zakona, koja donose prvostupanjska povjerenstva iz kantonalnih, gradskih i općinskih organa državne službe.

Članak 63.

U prvostupanjskom i drugostupanjskom stegovnom postupku se ne plaćaju pristojbe niti troškovi postupka.

7. Kazneni postupak

Članak 64.

Ako se protiv namještenika pokrene kazneni postupak na temelju istih činjenica koje su predviđene za stegovnu odgovornost iz članka 53. ovog Zakona, svi pokrenuti stegovni postupci protiv tog namještenika se suspendiraju (obustavljaju) do okončanja kaznenog postupka.
Ukoliko se namještenik u kaznenom postupku oslobodi odgovornosti:
1) vraća se na svoje ranije radno mjesto i njegov osobni dosije ne smije sadržavati informacije o kaznenom postupku niti podatke o preventivnoj suspenziji u svezi sa tim postupkom,
2) stegovne kazne se ne mogu poduzeti na temelju istih činjenica po kojima je namještenik oslobođen u kaznenom postupku.
Ukoliko se optužba za kazneno djelo namještenika odbije, stegovni postupak se može poduzeti na osnovi istih činjenica, sukladno članku 53. ovog Zakona.
Ukoliko se namještenik protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak proglasi krivim i osudi, u tom slučaju činjenice koje je ustvrdio mjerodavni sud obvezuju organ državne službe, odnosno stegovno povjerenstvo koje vodi stegovni postupak protiv tog namještenika.

8. Preventivna suspenzija

Članak 65.

Ako se protiv namještenika pokrene kazneni postupak sukladno članku 64. stavak 1. ovog Zakona, rukovoditelj organa državne službe je obvezan tog namještenika odmah suspendirati u slučajevima:
1) ako se protiv namještenika pokrene kazneni postupak za kazneno djelo počinjeno u vršenju službene dužnosti,
2) ako se namještenik nalazi u pritvoru.

Članak 66.

Ako se protiv namještenika pokrene kazneni postupak sukladno članku 64. stavak 1. ovog Zakona, rukovoditelj organa državne službe može tog namještenika suspendirati u slučajevima:
1) ako je protiv namještenika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina,
2) ako je namještenik zatečen u izvršenju kaznenog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina,
3) ako postoje dokazi koji ukazuju na izvršenje kaznenog djela.

Članak 67.

Prava namještenika u slučaju preventivne suspenzije iz čl. 65. i 66. ovog Zakona, su:
1) namještenik koji je suspendiran prima puni iznos svoje plaće,
2) stegovni postupak se suspendira sve dok se ne donese pravomoćna presuda mjerodavnog suda.

Članak 68.

Suspendiranje namještenika sukladno čl. 65. i 66. ovog Zakona se vrši rješenjem koje donosi rukovoditelj organa državne službe po službenoj dužnosti.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka namještenik ima pravo izjaviti priziv drugostupanjskom povjerenstvu u roku od osam dana od dana primitka rješenja.
Izjavljeni priziv ne odlaže izvršenje rješenja.
Drugostupanjsko povjerenstvo je obvezno odlučiti po prizivu najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka priziva.
Rješenje drugostupanjskog povjerenstva donesenog po prizivu je konačno.

IX – ODGOVORNOST ZA MATERIJALNU ŠTETU

Članak 69.

Namještenik je obvezan nadoknaditi materijalnu štetu koju, u svezi sa vršenjem službenog posla počini namjerno ili iz krajnje nepažnje.
Odgovornost za materijalnu štetu iz stavka 1. ovog članka rješava se na način i pod uvjetima koji su propisani za materijalnu odgovornost državnih službenika u Zakonu o državnoj službi.

X – PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Članak 70.

Namješteniku prestaje radni odnos u organu državne službe u sljedećim slučajevima, i to:
1) pisanim sporazumom između namještenika i rukovoditelja organa državne službe – na dan ustvrđen sporazumom,
2) dobrovoljnim pisanim otkazom od strane namještenika – na dan ustvrđen u otkazu, s tim da taj dan ne može biti predviđen u roku kraćem od sedam dana od dana podnošenja otkaza, ukoliko se ne dogovori drukčije sa rukovoditeljem organa državne službe,
3) kod radnog odnosa na određeno vrijeme – istekom posljednjeg dana roka koji je ustvrđen za rad na određeno vrijeme, ako se namještenik i rukovoditelj organa državne službe ne sporazume o ranijem prestanku radnog odnosa,
4) navršenjem godina života propisanih zakonom, odnosno navršenjem 40 godina mirovinskog staža,
5) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine – na dan pravomoćnosti rješenja o gubitku tog državljanstva,
6) stjecanjem državljanstva druge države protivno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima – na dan pravomoćnosti akta o stjecanju tog državljanstva,
7) nezadovoljavajućom ocjenom probnog rada – na dan konačnog rješenja o prestanku radnog odnosa po toj osnovi,
8) dvije uzastopne negativne ocjene rada – na dan konačnog rješenja o prestanku radnog odnosa, po toj osnovi,
9) ako je osuđen za kazneno djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti izočan sa rada dulje od šest mjeseci - na dan stupanja na izvršenje kazne zatvora,
10) na temelju izrečene stegovne kazne prestanka radnog odnosa u organu državne službe – na dan kada rješenje o stegovnoj kazni postane konačno,
11) kad mjerodavni organ mirovinsko-invalidskog osiguranja ustvrdi da je trajno i potpuno nesposoban za rad – na dan kada akt o trajnoj nesposobnosti postane konačan,
12) kada se ustvrdi da je prilikom prijama u radni odnos ili u tijeku trajanja radnog odnosa u organu državne službe podnio lažne ili krivotvorene javne isprave ili dao lažne izjave – na dan kada se ustvrdi da su te isprave lažne ili krivotvorene, odnosno izjave lažne.

Članak 71.

O prestanku radnog odnosa iz bilo kog razloga navedenog u članku 70. ovog Zakona donosi se rješenje.
Rješenje o prestanku radnog odnosa donosi rukovoditelj organa državne službe.
Protiv rješenja o prestanku radnog odnosa može se u roku od 15 dana od dana primitka rješenja uložiti priziv Odboru za prizive.
Uloženi priziv odlaže izvršenje rješenja.
Rješenje Odbora za prizive doneseno po prizivu je konačno.

XI – NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA

Članak 72.

Upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona vrši Federalno ministarstvo pravde, s tim da nadzor nad odredbama ovog Zakona koje se odnose na plaće i naknade vrši Federalno ministarstvo financija.

XII – PRIMJENA OVOG ZAKONA NA DRUGE ORGANE I SLUŽBE

Članak 73.

Odredbe ovog Zakona shodno se primjenjuju i na namještenike koji taj status imaju u stručnim i drugim službama organa zakonodavne vlasti, organima izvršne vlasti,ombudsmanima, organima sudske vlasti, tužiteljstvima, pravobraniteljstvima, ustanovama za izvršenje kaznenih sankcija, zatvorima i organima za prekršaje na svim razinama vlasti u Federaciji, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

XIII – KAZNENE ODREDBE

Članak 74.

Globom u iznosu od 800,00 KM do 3.000,00 KM globit će se za prekršaj rukovoditelj organa državne službe:
1) ako namještenika pozove na odgovornost zbog primjedbe stavljene prema st. 2. i 3. članka 9. ovog Zakona,
2) ako ne poduzme potrebne mjere zaštite namještenika od prijetnji, napada ili drugih oblika ugrožavanja (članak 12.),
3) ako u odnosu prema namješteniku ne poštuje njegovo ljudsko dostojanstvo i njegov tjelesni i moralni integritet (članak 13.),
4) ako na radno mjesto postavi namještenika za koje namještenik ne ispunjava uvjete radnog mjesta (članak 18.),
5) ako popunu upražnjenog radnog mjesta namještenika izvrši preuzimanjem namještenika iz drugog organa državne službe bez objavljivanja internog oglasa (članak 21.),
6) ako popunu upražnjenog radnog mjesta namještenika izvrši prijamom u radni odnos namještenika bez objavljivanja javnog oglasa (članak 23.),
7) ako u radni odnos primi namještenika koji ne ispunjava sve uvjete iz javnog oglasa (članak 25. stavak 1.),
8) ako zasnuje radni odnos na određeno vrijeme protivno odredbama članka 30. ovog Zakona,
9) ako ne izvrši ocjenjivanje rada namještenika (članak 34. stavak 1.),
10) ako ne vrši povećanje plaće namješteniku sukladno članku 42. ovog Zakona,
11) ako namješteniku onemogući korištenje godišnjeg odmora ili plaćenog dopusta (čl. 49. i 50.).

XIV – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 75.

Vlada Federacije i federalni ministar pravde kao i vlade kantona će donijeti propise iz svoje nadležnosti za koje su ovlašteni ovim Zakonom u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 76.

Rukovoditelji organa državne službe obvezni su uskladiti pravilnike o unutarnjem ustrojstvu sukladno odredbama ovog Zakona u roku od tri mjeseca od donošenja propisa iz članka 75. ovog Zakona.

Članak 77.

Rukovoditelji organa državne službe su obvezni donijeti pravilnik o plaćama i naknadama namještenika sukladno odredbama ovog Zakona i kolektivnom ugovoru u roku od 30 dana od dana donošenja pravilnika iz članka 76. ovog Zakona.

Članak 78.

Rukovoditelji organa državne službe su obvezni u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće radne odnose na određeno vrijeme uskladiti sa odredbama članka 30. ovog Zakona.

Članak 79.

Kantoni su obvezni u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona staviti van snage svoje zakone kojima su uređeni radni odnosi namještenika u kantonalnim, općinskim i gradskim organima državne službe.

Članak 80.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o radnim odnosima i plaćama službenika u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/98).

Članak 81.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

PREDSJEDATELJ PREDSJEDATELJ

DOMA NARODA   ZASTUPNIČKOG DOMA

PARLAMENTA FEDERACIJE BIH  PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

Slavko Matić   Muhamed Ibrahimović