ZAKON
O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Predmet Zakona

Ovim se zakonom uređuje: zaštita od nasilja u obitelji, pojam obitelji i nasilje u obitelji, vrsta i svrha zaštitnih mjera za osobe koje su počinile radnje nasilja u obitelji, način i postupak izricanja zaštitnih mjera, zaštita žrtve od nasilja u obitelji,
međusobna povezanost svih subjekata koji su u funkciji zaštite od nasilja u obitelji i druga pitanja od značaja za zaštitu od nasilja u obitelji.

Članak 2.

Značenje izraza

Nasilna osoba u smislu ovoga zakona član je obitelji koji vrši radnje nasilja iz članka 7. ovoga zakona.
Žrtva nasilja u smislu ovoga zakona svaki je član obitelji koji je izložen radnjama nasilja u obitelji iz članka 7. ovoga zakona.
Dijete u smislu ovoga zakona svaki je član obitelji koji nije navršio 18 godina života.
Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovome zakonu za označavanje muškoga ili ženskoga spola podrazumijevaju oba spola.

Članak 3.

Opća načela pružanja zaštite i izuzeće od primjene zakona

Načela zaštite od nasilja u obitelji uređena ovim zakonom i drugim propisima, kao i međunarodni standardi koje je prihvatila Bosna i Hercegovina koji uređuju oblast nasilja u obitelji, primjenjivat će se u svim slučajevima radi osiguranja najdjelotvornije zaštite za žrtve nasilja u obitelji.
Primjenu i provedbu ovoga zakona sukladno svojim mjerodavnostima osigurat će općinski sud – prekršajno odjeljenje suda (u daljnjem tekstu: mjerodavni sud), policija, tijelo starateljstva i druge institucije mjerodavne za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, uz obvezu zajedničkog i koordiniranog djelovanja.
Institucije iz stavka 2. ovoga članka trebaju osigurati da postupanje sa žrtvama nasilja i nasilnim osobama vrše uposlenici koji su educirani za rad s navedenim osobama.
Prema djetetu iz stavka 3. članka 2. ovoga zakona koje učini radnje iz članka 7. ovoga zakona neće se primjenjivati odredbe čl.od 9 do 30. ovoga zakona.
Zaštitu žrtvi nasilja u obitelji mogu pružiti i nevladine organizacije koje su registrirane za pružanje ovih usluga.

Članak 4.

Žurnost rješavanja

Za predmete nasilja u obitelji, mjerodavni subjekti iz članka 3. stavak 2. ovoga zakona dužni su osiguravati žurnost u rješavanju.

Članak 5.

Pristup mjerodavnom sudu

Ovim se zakonom osigurava nesmetan pristup mjerodavnom sudu, bez bilo kakvih troškova za žrtve nasilja u obitelji.

II. POJAM OBITELJI I NASILJE U OBITELJI

Članak 6.

Pojam obitelji i odnosi u obitelji

Obitelj, u smislu ovoga zakona, čine:
1) bračni i izvanbračni partneri i njihova djeca (zajednička ili iz ranijih zajednica),
2) srodnici: krvni srodnici i srodnici iz odnosa potpunog usvojenja u pravoj crti bez ograničenja, a u pobočnoj crti zaključno s četvrtim stupnjem; očuh, maćeha, usvojenik i usvojitelj iz odnosa nepotpunog usvojenja; srodnici po tazbini zaključno s drugim
stupnjem,
3) staratelj i štićenik, hranitelj i hranjenik,
4) bivši bračni i izvanbračni partneri i njihova djeca (zajednička ili iz ranijih zajednica) i njihovi roditelji, uključujući očuha i maćehu.
Odnosi među članovima obitelji temelje se na humanism načelima koji podrazumijevaju međusobno poštivanje, pomaganje, privrženost, održavanje skladnih odnosa uz razvijanje i ispoljavanje najboljih osobina, pri tome imajući u vidu posebice
obvezu zaštite djece, poštivanje jednakopravnosti spolova i dragovoljnost stupanja u brak i izvanbračnu zajednicu.
U međusobnim odnosima članovi obitelji poštivat će prava, slobode i sigurnost drugih članova obitelji na način da ih neće ograničavati, onemogućavati ili sprječavati u ostvarivanju njihovih prava i sloboda koje članovi obitelji imaju prema postojećim propisima.
Član obitelji suzdržat će se od povrede tjelesnog ili psihičkog integriteta drugog člana obitelji, povrede i diskriminacije po osnovi spola i uzrasta i od stavljanja u stanje
potčinjenosti po bilo kojoj osnovi.

Članak 7.

Pojam nasilja u obitelji

U smislu ovoga zakona smatrat će se da postoji nasilje u obitelji ako postoji osnova sumnje da su učinjene radnje kojim član obitelji nanosi tjelesnu, psihičku ili seksualnu bol ili patnju i/ili ekonomsku štetu, kao i prijetnje koje izazivaju strah od
tjelesnog, psihičkog ili seksualnog nasilja i/ili ekonomske štete kod drugog člana obitelji.
Radnje nasilja u obitelji ili prijetnje tim radnjama, u smislu stavka 1. ovoga članka su:
1) svaka primjena fizičke sile na tjelesni ili psihički integritet člana obitelji,
2) svako postupanje jednog člana obitelji koje može prouzrokovati ili izazvati opasnost da će prouzrokovati tjelesnu ili psihičku bol ili patnju,
3) prouzrokovanje straha ili osobne ugroženosti ili povrede dostojanstva člana obitelji ucjenom ili drugom prinudom,
4) tjelesni napad člana obitelji na drugog člana obitelji, bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije,
5) verbalni napad, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, te drugi načini grubog uznemiravanja člana obitelji od drugog člana obitelji,
6) seksualno uznemiravanje,
7) uhođenje i svi drugi slični oblici uznemiravanja drugog člana obitelji,
8) oštećenje ili uništenje zajedničke imovine ili imovine u posjedu,
9) uporaba tjelesnog nasilja ili prouzrokovanje straha radi oduzimanja prava na ekonomsku neovisnost zabranom rada ili držanjem člana obitelji u odnosu
ovisnosti ili podređenosti,
10) uporaba tjelesnog i psihičkog nasilja prema djeci i zanemarivanje u njihovom odgoju,
11) tjelesno i psihičko nasilje prema starim, iznemoglim osobama i zanemarivanje u njihovom njegovanju i liječenju,
12) nasilna izolacija ili ograničenje slobode kretanja člana obitelji,
13) propuštanje dužne pozornosti i nepružanje pomoći i zaštite članu obitelji i pored obveze po zakonu.

Članak 8.

Prijavljivanje nasilja u obitelji

Zdravstveni i socijalni djelatnici, nastavnici, odgojitelji, medicinske, obrazovne i druge ustanove i tijela, kao i nevladine organizacije, koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja u obitelji iz članka 7. stavak 2. ovoga zakona, dužni su odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u obitelji mjerodavnoj policijskoj upravi.
Prijavu iz stavka 1. ovoga članka dužni su dostaviti i članovi obitelji, kao i svaki građanin koji sazna za učinjene radnje nasilja u obitelji mjerodavnoj policijskoj upravi.
Prijavu može podnijeti i žrtva nasilja u obitelji.
Prijavu iz stavka 1. ovoga članka dužni su dostaviti i članovi obitelji, kao i svaki građanin koji sazna za učinjene radnje nasilja u obitelji iz članka 7. stavak 2. ovoga zakona, a posebice ako je žrtva nasilja dijete.
Osoba koja ne izvrši obvezu prijavljivanja radnji nasilja u obitelji iz članka 7. stavak 2. ovoga zakona čini prekršaj, osim u slučaju kada nasilje u obitelji prijavi žrtva nasilja.

III. VRSTE I SVRHA ZAŠTITNIH MJERA

Članak 9.

Vrste zaštitnih mjera

Počiniteljima nasilja u obitelji izriču se sljedeće zaštitne mjere:
1) udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili neki drugi stambeni prostor,
2) zabrana približavanja žrtvi nasilja,
3) zabrana uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju,
4) obvezatni psihosocijalni tretman,
5) obvezatno liječenje od ovisnosti,
6) privremeno lišenje slobode i zadržavanje.

Članak 10.

Svrha zaštitnih mjera

Svrha zaštitnih mjera je osiguravanje nužne zaštite zdravlja i sigurnosti osoba izloženih nasilju, sprječavanje nasilja u obitelji, te poduzimanje učinkovitih mjera preodgoja i liječenja nasilnih osoba.

Članak 11.

Udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora

Zaštitna mjera udaljenja iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili neki drugi stambeni prostor može se izreći osobi koja je počinila nasilje prema članu obitelji s kojim živi u stanu, kući ili nekom drugom stambenom prostoru, ako mjerodavni sud ocijeni kako postoji opasnost da bi bez provođenja ove mjere nasilna osoba mogla ponovno počiniti radnje nasilja.
Osoba kojoj je izrečena mjera iz stavka 1. ovoga članka dužna je odmah napustiti stan, kuću ili neki drugi stambeni prostor, uz nazočnost policijskog službenika.
Mjera iz stavka 1. ovoga članka određuje se u trajanju koje ne može biti kraće od jednog mjeseca niti dulje od dvije godine.
Propis o načinu provedbe mjere iz stavka 1. ovoga članka donosi federalni ministar unutarnjih poslova.

Članak 12.

Zabrana približavanja žrtvi nasilja u obitelji

Zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji može se izreći osobi koja je počinila nasilje u obitelji.
U rješenju kojim sud izriče mjeru zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji mjerodavni će sud odrediti mjesta ili područja, te udaljenost ispod koje se nasilna osoba ne smije približiti žrtvi nasilja u obitelji.
Mjera iz stavka 1. ovoga članka određuje se u trajanju koje ne može biti kraće od jednog mjeseca niti dulje od dvije godine, izuzev ako sud odluči da je dulje vremensko razdoblje u interesu žrtve nasilja.
Propis o načinu provedbe mjere iz stavka 1. ovoga članka donosi federalni ministar unutarnjih poslova.

Članak 13.

Zabrana uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju

Zaštitna mjera zabrane uznemiravanja i uhođenja može se izreći osobi koja uznemirava ili uhodi člana obitelji, a postoji opasnost da se takvo ponašanje ponovi.
Mjera iz stavka 1. ovoga članka određuje se u trajanju koje ne može biti kraće od jednog mjeseca niti dulje od dvije godine, izuzev ako sud odluči da je dulje vremensko razdoblje u interesu žrtve nasilja.
Propis o načinu provedbe mjere iz stavka 1. ovoga članka donosi federalni ministar unutarnjih poslova.

Članak 14.

Obvezatni psihosocijalni tretman

Zaštitna mjera obvezatnog psihosocijalnog tretmana može se izreći nasilnoj osobi radi otklanjanja uzroka njezinog nasilničkog ponašanja ili ako postoji opasnost da ta osoba
ponovi nasilje.
Mjera iz stavka 1. ovoga članka određuje se u trajanju koje ne može biti kraće od šest mjeseci kontinuirano niti dulje od dvije godine.
Propis o načinu i mjestu provedbe mjere iz stavka 1. ovoga članka donosi federalni ministar rada i socijalne politike, uz suglasnost federalnog ministra zdravstva.

Članak 15.

Obvezatno liječenje od ovisnosti

Zaštitnu mjeru obvezatnog liječenja od ovisnosti mjerodavni će sud izreći nasilnoj osobi koja je nasilje počinila pod utjecajem ovisnosti o alkoholu, opojnim drogama ili
drugim psihoaktivnim supstancama, ako postoji opasnost da se radnje nasilja ponove.
Mjera iz stavka 1. ovoga članka određuje se u trajanju koje ne može biti kraće od jednog mjeseca niti dulje od dvije godine.
Propis o načinu i mjestu provedbe mjere iz stavka 1. ovoga članka donosi federalni ministar zdravstva.

Članak 16.

Lišenje slobode i zadržavanje

Policijska uprava dužna je za svaki prijavljeni slučaj nasilja u obitelji izaći na lice mjesta odmah po zaprimljenoj prijavi.
Policijska uprava dužna je svaku osobu, za koju postoje osnove sumnje da je počinila nasilje u obitelji, lišiti slobode i zadržati je ako su ispunjeni uvjeti iz članka 153. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09 i 12/10).

IV. IZRICANJE ZAŠTITNIH MJERA

Članak 17.

Podnošenje zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera

Zahtjev za izricanje zaštitne mjere mjerodavnom sudu podnosi policijska uprava.
Iznimno, zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti i tužiteljstvo kada za to postoje opravdani razlozi.

Članak 18.

Rokovi za podnošenje zahtjeva i obvezatni elementi zahtjeva za izricanje zaštitne mjere

Policijska je uprava obvezna za svaki prijavljeni slučaj nasilja u obitelji podnijeti zahtjev za izricanje zaštitne mjere mjerodavnom sudu u roku 12 sati od saznanja za radnje nasilja iz članka 7. ovoga zakona.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se prikupljeni dokazi i obvezatno izvod iz službene evidencije ako je ta osoba bila prijavljivana za slučajeve nasilja u obitelji.
Zahtjev za izricanje zaštitnih mjera podnosi se mjerodavnom sudu prema mjestu na čijem području žrtva nasilja ima prebivalište ili boravište.
Obvezatni elementi zahtjeva za izricanje zaštitne mjere su:
puni naziv tijela koje podnosi zahtjev; broj protokola; mjesto i datum; naziv suda kojem se podnosi zahtjev; zakonska utemeljenost podnošenja zahtjeva; osnovni podaci o nasilnoj osobi za koju se zahtijeva izricanje zaštitne mjere; naziv
zaštitne/ih mjere/a koja/e se zahtijeva/ju od suda da je /ih izrekne; radnje nasilja iz članka 7. za koje postoje osnove sumnje da ih je nasilna osoba počinila; ime i prezime žrtve/ava i srodstvo s nasilnom osobom; obrazloženje; potpis ovlaštene službene osobe i privitci uz zahtjev.

Članak 19.

Rokovi za izricanje zaštitne mjere, način izricanja i pravni lijekovi

Mjerodavni sud dužan je u roku 12 sati od prijema zahtjeva za izricanje zaštitne mjere iz članka 9. toč. 1), 2) i 3) ovoga zakona postupiti po zahtjevu i donijeti rješenje.
Mjerodavni sud dužan je u roku sedam dana od prijema zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera iz članka 9. toč. 4) i 5) ovoga zakona osigurati mišljenje vještaka, ako je neophodno, te postupiti po zahtjevu i donijeti rješenje.
Ako mjerodavni sud zahtijeva da se nasilna osoba izvede pred sud, može tu osobu pozvati putem mjerodavne policijske uprave.
Prilikom izricanja zaštitne mjere mjerodavni sud nije ograničen posebnim formalnim dokaznim pravilima radi utvrđivanja činjenica o izvršenju radnji nasilja iz članka 7.
ovoga zakona, kao i posljedicama koje su nastupile.
Rješenjem o izricanju zaštitne mjere utvrđuje se trajanje zaštitne mjere koja je izrečena nasilnoj osobi, a koje počinje teći od dana donošenja rješenja.

Članak 20.

Izricanje zaštitne mjere i zamjena drugom zaštitnom mjerom

Mjerodavni sud može počinitelju izreći više zaštitnih mjera ako to smatra opravdanim.
Mjerodavni sud nakon izvješća o izvršenju zaštitne mjere, dostavljenog od tijela mjerodavnih za izvršenje izrečene zaštitne mjere, može izrečenu mjeru zamijeniti drugom zaštitnom mjerom, rješenje o izricanju zaštitne mjere ukinuti ili
izreći novčanu kaznu za nepostupanje po izrečenoj zaštitnoj mjeri iz članka 45. ovoga zakona.

Članak 21.

Obvezatni elementi rješenja o izricanju zaštitne mjere

Obvezatni elementi rješenja iz članka 19. stavka 1. ovoga zakona su:
1) naziv suda,
2) broj i datum,
3) uvod, koji sadrži:
a) naziv suda koji donosi rješenje,
b) broj i datum donošenja rješenja o izricanju zaštitne mjere,
c) pravni temelj za mjerodavnost i donošenje rješenja,
d) naziv tijela koje je podnijelo zahtjev za izricanje zaštitne mjere, kao i kratak sadržaj
zahtjeva;
4) izreka, koja sadrži:
a) osobne podatke o osobi kojoj se izriče zaštitna mjera,
b) radnje nasilja iz članka 7. ovoga zakona na temelju kojih se izriče zaštitna mjera, uz
navođenje činjeničnog opisa radnji nasilja, te uz obvezatno navođenje osobnih podataka žrtve/ava nasilja u obitelji,
c) vrstu izrečene zaštitne mjere,
d) trajanje zaštitne mjere,
e) naziv tijela mjerodavnog za izvršenje zaštitne mjere,
f) navod da žalba ne odlaže izvršenje rješenja;
5) obrazloženje, koje sadrži:
a) kratko izlaganje zahtjeva za izricanje zaštitne mjere,
b) priložene dokaze i činjenično stanje,
c) razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni dokaza,
d) razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na opravdanost vrste i trajanja izrečene zaštitne mjere,
e) pravni temelj za izricanje zaštitne mjere, kao i osnovu iz ovoga zakona kojim žalba ne odlaže izvršenje rješenja;
6) pouka o pravnom lijeku, koja sadrži:
a) naziv suda putem kojeg se žalba podnosi, kao i naziv suda kojem se žalba podnosi i u kojem roku i
7) potpis suca.

Članak 22.

Dostavljanje rješenja

Rješenje o izricanju zaštitne mjere mjerodavni će sud bez odlaganja dostaviti osobi kojoj je izrečena zaštitna mjera, podnositelju zahtjeva, tijelu mjerodavnom za izvršenje izrečene zaštitne mjere i žrtvi nasilja u obitelji.
Sud je dužan dostaviti rješenje o izricanju zaštitnih mjera tijelu starateljstva na čijem području osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera ima prebivalište ili boravište radi evidencije, najkasnije u roku tri dana od donošenja rješenja.

Članak 22a.

Tijela mjerodavna za izvršenje izrečene zaštitne mjere navedene u rješenju o izricanju zaštitne mjere dužna su redovito pratiti izvršenje mjere, sačiniti i dostaviti mjerodavnom sudu izvješće o njihovom izvršenju, predložiti prekid ili zamjenu
mjere kada to smatraju potrebnim. Tijelo mjerodavno za izvršenje zaštitne mjere dužno je po saznanju o neizvršenju ili kršenju izrečene mjere o tome obavijestiti mjerodavni sud.

Članak 23.

Obustava postupka

Sud će odbaciti zahtjev za izricanje zaštitne mjere i obustaviti postupak kada se utvrdi da:
1) radnje koje su navedene u zahtjevu ne predstavljaju radnje utvrđene u članku 7. ovoga zakona,
2) sud nije mjerodavan za izricanje zaštitne mjere,
3) zahtjev nije podnesen od ovlaštenog tijela.

Članak 24.

Izjavljivanje žalbe

Žalbu na rješenje o izricanju zaštitne mjere može izjaviti osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera i ovlaštena tijela iz članka 17. ovoga zakona.

Članak 25.

Rokovi za podnošenje žalbe i sadržaj žalbe

Protiv rješenja iz članka 19. stavak 1. ovoga zakona dozvoljena je žalba u roku tri dana od dana prijema rješenja.
Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Protiv rješenja iz članka 19. stavak 2. ovoga zakona dozvoljena je žalba u roku pet dana od dana prijema rješenja.
Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Žalba iz st. 1. i 2. ovoga članka treba sadržavati broj i datum rješenja protiv kojeg se izjavljuje, potpis podnositelja žalbe, kao i razloge zbog kojih se izjavljuje.

Članak 26.

Osnova za žalbu

Rješenje o izrečenoj zaštitnoj mjeri može se pobijati zbog:
1) bitne povrede postupka propisanog ovim zakonom,
2) povrede materijalnih odredbi ovoga zakona,
3) odluke o izrečenoj zaštitnoj mjeri.

Članak 27.

Bitne povrede postupka

Bitne povrede postupka izricanja zaštitne mjere postoje ako:
1) je rješenje o izricanju zaštitne mjere donio sudac koji je morao biti izuzet od postupka izricanja zaštitne mjere,
2) sud nije bio stvarno mjerodavan izreći zaštitnu mjeru,
3) je zahtjev za izricanje zaštitne mjere bio podnesen
od neovlaštenog tijela,
4) je sud propustio da primijeni ili je pogrešno primijenio odredbe ovoga zakona, što je rezultiralo značajnom štetom po žalitelja.

Članak 28.

Dostavljanje žalbe

Žalba se dostavlja u dva primjerka sudu koji je donio rješenje o izricanju zaštitne mjere.

Članak 29.

Razmatranje žalbe

Nepravodobnu ili nepotpunu žalbu odbacit će drugostupanjski sud rješenjem, ako to nije učinio prvostupanjski sud.
Drugostupanjski sud razmotrit će žalbu na temelju spisa i žalbe, bez održavanja ročišta i obvezan je donijeti odluku u roku tri dana od dana prijema žalbe.

Članak 30.

Odlučivanje o žalbi

O žalbi odlučuje sudac pojedinac.
Odlučujući o žalbi, drugostupanjski sud može uvažiti ili odbiti žalbu.
Drugostupanjski sud putem pošte dostavlja strankama prijepise svoga rješenja i vraća spis predmeta prvostupanjskom sudu.

V. OSTALI OBLICI ZAŠTITE ŽRTVE NASILJA U OBITELJI

Članak 31.

Osiguravanje osnovnih životnih potreba

Žrtva nasilja u obitelji ima pravo na osiguravanje osnovnih životnih potreba u pogledu neophodnog zdravstvenog, socijalnog i materijalnog zbrinjavanja i pravo osiguravanja
pravne pomoći za rješavanje socijalnog, ekonomskog i drugog statusa.
Zaštita žrtve nasilja u obitelji iz stavka 1. ovoga članka osigurava se sukladno važećim zakonima koji propisuju pravo na zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb i ostvarivanje prava na pravnu pomoć.

Članak 32.

Financiranje osnovnih oblika zaštite i privremene pomoći žrtvi

Sredstva za financiranje osnovnog oblika zaštite žrtve nasilja u obitelji kojoj se odmah ne može osigurati zaštita sukladno članku 31. ovoga zakona u okviru postojećih sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, osigurat će se u okviru privremene pomoći.
U svrhu ostvarivanja privremene pomoći iz stavka 1. ovoga članka vlada kantona donijet će propis u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona kojim će propisati način ostvarivanja privremenih oblika pomoći, uključujući i pravnu pomoć za žrtve nasilja u obitelji.

Članak 33.

Način zbrinjavanja žrtve

Radi osiguranja fizičke zaštite i ostvarivanja prava i interesa žrtve nasilja u obitelji, bez straha i opasnosti po život, policija i tijelo starateljstva dužni su, uz prethodni pristanak žrtve, privremeno zbrinuti žrtvu nasilja u obitelji u sigurnu kuću/sklonište (u daljnjem tekstu: sigurna kuća), drugu odgovarajuću instituciju ili kod druge obitelji.
Žrtva nasilja u obitelji privremeno se zbrinjava u sigurnu kuću na zahtjev policije ili tijela starateljstva, u trajanju najdulje do šest mjeseci.
Rok iz stavka 2. ovoga članka može se, na zahtjev sigurne kuće, produljiti uz pisanu suglasnost mjerodavnoga tijela starateljstva.

Članak 34.

Zbrinjavanje žrtve u drugoj odgovarajućoj instituciji ili kod druge obitelji

Žrtva nasilja u obitelji zbrinjava se u drugu odgovarajuću instituciju ili kod druge obitelji na zahtjev tijela starateljstva, kada tijelo starateljstva ocijeni da je to povoljnije za žrtvu i uz suglasnost žrtve nasilja.

Članak 35.

Osnivanje i financiranje sigurnih kuća

Sigurnu kuću može osnovati pravna ili fizička osoba sukladno zakonu.
Sredstva za financiranje privremenog zbrinjavanja žrtve nasilja u sigurnoj kući, drugoj odgovarajućoj instituciji ili kod druge obitelji osiguravaju se sukladno propisima Federacije
Bosne i Hercegovine i kantona u postotcima od:
1) proračuna kantona, u visini 30%,
2) proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, u visini 70%.
Kriterije i standarde za osnivanje, rad i financiranje sigurnih kuća propisat će federalni ministar rada i socijalne politike, u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
zakona.

Članak 36.

Strategija za prevenciju nasilja u obitelji

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijet će strategiju za prevenciju nasilja u obitelji u kojoj će se definirati strateški ciljevi za prevenciju/suzbijanje nasilja u obitelji i način osiguranja sredstava za financiranje provedbe strateških ciljeva.

Članak 37.

Program mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji

Vlada kantona donosi dvogodišnji program mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji za područje kantona.
Program mjera iz stavka 1. ovoga članka obvezatno sadrži:
1) obveze kantonalnih i općinskih tijela radi preventivnog djelovanja, suzbijanja svih oblika nasilja u obitelji i zaštite žrtve nasilja;
2) mjere neophodne za rad s nasilnom osobom, uključujući i savjetodavnu potporu svim članovima obitelji;
3) aktivnosti na promociji nenasilničkog ponašanja;
4) aktivnosti na edukaciji policijskih službenika, sudaca, predstavnika tijela starateljstva, zdravstvenih djelatnika, nastavnika, odgojitelja i drugih subjekata
iz oblasti nasilja u obitelji;
5) obvezu vođenja statističkih baza podataka o nasilnim osobama i žrtvama nasilja u obitelji, vodeći računa o zaštiti osobnih podataka;
6) način osiguranja sredstava za financiranje programa;
7) obveze uspostave koordinacijskoga tijela koje će koordinirati rad svih mjerodavnih institucija na provedbi ovoga programa mjera i
8) sve potrebne mjere radi zaštite i sigurnosti žrtava nasilja u sigurnoj kući.
Program mjera iz stavka 1. ovoga članka vlada kantona donijet će u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 38.

Financiranje programa/projekata

Financiranje određenih programa/projekata čiji je cilj stvaranje uvjeta za preventivno djelovanje i poboljšanje uvjeta zaštite žrtve nasilja osigurat će se iz Proračuna Federacije BiH, ako su ti programi od interesa za Federaciju Bosne i
Hercegovine.

VI. MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP U POSTUPKU ZAŠTITE ŽRTVE NASILJA U OBITELJI I PROVEDBI IZREČENIH ZAŠTITNIH MJERA

Članak 39.

Protokol o suradnji

Mjerodavne institucije iz članka 8. stavak 1. ovoga zakona kao i mjerodavna pravosudna tijela dužna su za područje jedne ili više općina potpisati protokol o suradnji kojim će se utvrditi međusobna prava i obveze u postupku prijavljivanja slučajeva nasilja u obitelji, pružanja zaštite žrtvama nasilja u obitelji, kao
i u radu s nasilnim osobama.

Članak 40.

Vođenje evidencije

Policijska uprava dužna je voditi evidenciju o prijavljenim slučajevima nasilja u obitelji i o provedbi izrečenih zaštitnih mjera iz čl. 11., 12. i 13. ovoga zakona.
Propis o načinu provedbe mjera iz čl. 11., 12. i 13. ovoga zakona sadržavat će potrebne evidencije i obrazac vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.
Mjerodavni sud dužan je voditi evidenciju o podnesenim zahtjevima za izricanje zaštitnih mjera i o izrečenim zaštitnim mjerama.
Sadržaj i oblik vođenja evidencije iz stavka 3. ovoga članka propisat će federalni ministar pravde u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Tijelo starateljstva dužno je voditi evidenciju o izrečenim zaštitnim mjerama, osobama koje su štićene zaštitnom mjerom i o nasilnim osobama kojima su izrečene zaštitne mjere.
Sadržaj i oblik evidencije iz stavka 5. ovoga članka propisat će federalni ministar rada i socijalne politike u roku 60 dana od dana donošenja ovoga zakona.
Propis o načinu provedbe mjere iz članka 15. ovoga zakona sadržavat će i potrebne evidencije o izrečenim mjerama i obrazac za vođenje tih evidencija.
Sve se evidencije iz ovoga članka moraju voditi sukladno članku 18. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 16/03 i 102/09).
Evidencije iz ovoga članka obvezatno se dostavljaju Gender Centru Federacije Bosne i Hercegovine najkasnije do 10. siječnja za prethodnu godinu.

Članak 41.

Obveze policijske uprave

Policijska je uprava dužna odmah izvijestiti tijelo starateljstva o slučaju nasilja u obitelji, kao i dostaviti službene zabilješke koje vodi glede slučajeva nasilja u obitelji radi evidencije i prevencije.
Policijska je uprava po saznanju o nepostupanju po izrečenoj zaštitnoj mjeri od osobe kojoj je izrečena zaštitna mjera dužna bez odlaganja obavijestiti mjerodavni sud s
prijedlogom za izricanje novčane kazne sukladno članku 45. ovoga zakona.

Članak 42.

Obveze tijela starateljstva

Tijelo starateljstva dužno je pratiti izvršenje izrečene mjere, izvješćivati mjerodavni sud o izvršenju mjere, predložiti prekid ili produljenje ili zamjenu mjere drugom mjerom.
Tijelo starateljstva dužno je dostaviti sudu izvješće o izvršenju zaštitne mjere najkasnije u roku šest mjeseci, a na zahtjev suda prema potrebi i ranije.

VII. NADZOR NAD PROVEDBOM OVOGA ZAKONA

Članak 43.

Nadzor nad provedbom

Nadzor nad provedbom ovoga zakona vrši Federalno ministarstvo pravde.
Vlada Federacije obvezna je jednom godišnje podnijeti redovito godišnje izvješće o provođenju Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Članak 44.

Prekršajne sankcije

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjena za prekršaj službena osoba koja ne postupi sukladno članku 8. stavak 1. ovoga zakona.
Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM bit će kažnjene za prekršaj osobe koje ne postupe sukladno članku 8. stavak 2. ovoga zakona.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj službena osoba koja ne postupi sukladno članku 8. stavak 1. ovoga zakona ako je dijete žrtva radnji nasilja u obitelji iz članka 7. stavak 2. ovoga zakona.
Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjene za prekršaj osobe koje ne postupe sukladno članku 8. stavak 2. ovoga zakona ako je dijete žrtva radnji nasilja u obitelji iz članka 7. stavak 2. ovoga zakona.

Članak 45.

Nepostupanje po izrečenim zaštitnim mjerama

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjena za prekršaj osoba koja ne postupi prema izrečenoj zaštitnoj mjeri.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Važenje provedbenih propisa

Provedbeni propisi: Pravilnik o načinu provedbe zaštitnih mjera koje su u mjerodavnosti policije ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/06), Pravilnik o načinu i mjestu provedbe zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana
počinitelja nasilja u obitelji ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/06) i Pravilnik o načinu i mjestu provedbe zaštitne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, opojnih droga ili drugih psihotropnih supstancija počinitelja nasilja u
obitelji ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/08) doneseni na temelju Zakona iz članka 47. ovoga zakona ostaju na snazi i bit će usklađeni s odredbama ovoga zakona u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 47.

Prestanak važenja

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05 i 51/06).

Članak 48.

Stupanje na snagu

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

Radoje Vidović

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

Fehim Škaljić