Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: 25 Novembar
Godišnjica ZAVNOBIH-a
Dan državnosti BiH: Smrt fašizmu! Sloboda narodu!
Tim rijeèima prije 66 godina, taènije 25. novembra 1943. godine u Mrkonjiæ Gradu vijeænici Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašistièkog vijeæa narodnog osloboðenja BiH su poèeli i završili zasjedanje na kojem su donijeli odluku o obnovi državnosti BiH, potvrdili njezine historijske granice, te je definisali kao jednu od šest ravnopravnih republika u sastavu tadašnje Jugoslavije.
Pripremila: Amra Kovaè
Odluka je nakon èetiri dana potvrðena i na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu. Nakon osloboðenja 1945. godine, BiH je dobila grb i zastavu i za vrijeme socijalizma to su bili njeni simboli sve do 1992. godine.
ZAVNOBiH-om BiH je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj æe svi narodi imati ista prava, unutar koje æe muslimani, Srbi, Hrvati i drugi, živjeti u slobodi i jednakosti. Dan državnosti BiH izglasalo je 247 vijeænika ZAVNOBiH-a svih bh. naroda.
Tog 25. novembra 1943. godine BiH je obnovila svoju državnost koju je izgubila 1463. godine padom pod upravu Osmanske carevine.
Treba istaæi da je i u danima stvaranja države BiH na zasjedanju u Mrkonjiæ Gradu bilo drugaèijih mišljenja odnosno prijedloga da BiH bude autonomna pokrajina.
Naime, prema pisanju prof. dr Smaila Èekiæa, više èlanova CK KPJ je predlagalo da BiH ima status autonomne pokrajine, a ne status ravnopravne federalne jedinice, pri tome se, prije svega, mislilo na "autonomiju uz Republiku Srbiju ili Hrvatsku".
Taj stav se temeljio iskljuèivo na nacionalnom principu: „koliko nacija – toliko federalnih jedinica'. U prvom nacrtu Odluke, koju je predložio M. Ðilas, zasnovanom na sovjetskom modelu pet nacionalnih republika za pet jugoslovenskih naroda (Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci i Crnogorci), bilo je predviðeno pet federalnih jedinica, pri èemu se za BiH predviðao status autonomne pokrajine, što je u suštini znaèilo nepriznavanje jednog naroda, tj. Muslimana.
Pokrajinski komitet KPJ za BiH je jednoglasno i odluèno zastupao stav da BiH može imati samo status ravnopravne federalne jedinice u federativnoj Jugoslaviji, a prikljuèenje BiH federalnoj jedinici Srbiji ili Hrvatskoj nije moglo doæi u obzir kao konaèno rješenje.
I, uoèi zasjedanja ZAVNOBiH-a i dalje su voðeni s iscrpni i dugi razgovori oko buduæeg državnog statusa BiH izmeðu predstavnika Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH Rodoljuba Èolakoviæa i Avde Hume, sa Milovanom Ðilasom, Sretenom Žujoviæem i Mošom Pijade, èlanovima CK KPJ.
Èolakoviæ i Humo su na kraju otišli kod Josipa Broza Tita i iznijeli mu problem, te predložili da BiH postane šesta ravnopravna federalna jedinica.
Tito je “presudio” – prihvatio je koncepciju PK KPJ o BiH kao ravnopravnoj federalnoj jedinici, i rekao: “BiH mora biti ravnopravna republika najmanje onoliko koliko su to Srbija i Hrvatska. I drugo, Muslimani moraju biti apsolutno ravnopravan narod, u mjeri koliko su to Srbi i Hrvati u BiH”.
Republièkim statusom BiH trebalo je, pored ostalog, sprjeèiti njenu podjelu, a nju uèiniti “minijaturnim modelom jugoslovenske integracije”. U pojedinim krugovima u Srbiji je zbog ureðenja federalne Jugoslavije i nove formule meðunacionalnih odnosa postojalo odreðeno nezadovoljstvo.
Zbog toga je Blagoje Neškoviæ, predsjednik Glavnog NOO Srbije, u novembru 1944. na Velikoj antifašistièkoj narodno-oslobodilaèkoj skupštini Srbije, reagirao:
"Zar zato što ima Srba u Bosni, Hercegovini i Hrvatskoj i šaroliko izmešanih sa Hrvatima i muslimanima, treba sve Hrvate i muslimane posrbiti? Da li je to stvar Srba iz Srbije da nameæu Srbima u BiH i Hrvatskoj razjedinjenje sa Hrvatima i muslimanima, kad je njihova zajednica životno povezana kao što su povezane i njihove kuæe na istom zemljištu, kada su oni sami, u toku ove trogodišnje borbe, iskovali bratstvo i jedinstvo?".
Tito se, u pogledu državno-pravnog statusa BiH, za razliku od "nekih rukovodeæih drugova", nikada nije dvoumio. To je potvrdio i prilikom posjete BiH u novembru 1979., kada je pored ostalog rekao:
"BiH ne može pripadati ni ovom ni onom, veæ narodima koji je od davnina nastanjuju. Uostalom, to njima nije niko poklonio, veæ su to sami izborili u narodnooslobodilaèkoj borbi u kojoj su masovno uèestvovali. Bilo je to jedino moguæe i sreæno rješenje, ne samo za narode BiH, veæ i za našu zajednicu u cjelini”.
(Sarajevo-x.com)
|
25-11-2009 at 10:30 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|