Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
laly Nivo: Forumski doajen Don't Let Me Be Misunderstood
Registriran(a): 19-11-2005 Lokacija: Wudang Odgovori: 39084 IP: Maskiran
|
Re: 8.mart Dan zena
"Oni koji su se svojom èašæu pred licem èoveèanstva obavezali na osloboðenje, ne smeju dopustiti da cela jedna polovina ljudskog roda zbog ekonomske i socijalne zavisti bude osuðena na ropstvo. Onaj ko želi dopustiti tlaèenje radnika od strane kapitalista, dopustiæe i tlaèenje žene od muškarca; a ona æe ostati potlaèena sve dok ekonomski ne bude nezavisna. Jedan od nezaobilaznih uslova za ovo osloboðenje i nezavisnost je rad. Ukoiko je cilj da žena postane slobodno ljudsko biæe, onda ženama ne treba oduzimati rad, niti skraæivati njihovo radno vreme, a ni ogranièavati oblasti u kojima žene mogu raditi, osim u nekim sasvim retkim sluèajevima.”
Klara Cetkin borila se za ekonomsku nezavisnost radnica i svih žena uopšte. S tim u vezi bilo je i pravo na jednake plate za isti posao, pravo na organizovanje u sindikate i interesne saveze, kao i pravo na ustanove za brigu o deci. Istovremeno ženama je trebalo biti dodeljeno jednako politièko pravo kao muškarcima. Kasnije se sa jednakom žustrinom zalagala za osvajanje prava glasa, tako da je ovaj zahtev preuzet u program socijademokratske pratije. Internacionalni dan žena koji je po prvi put uveden 1911. godine povezuje se sa Cetkinovom.
Istovremeno, Cetkinova se zalagala za poboljšanje uloge i položaja žena u porodici. Do tada je “život žene stajao pod znakom potiskivanja od strane porodice”. S tim u vezi brak dve osobe trebalo bi postaviti na temelje meðusobnog dopunjavanja i potpomaganja. Oba roditelja bila su odgovorna za odgoj dece, a odgoj sam trebao bi biti osloboðen od stereotipa uloga polova.
"Kako muškarac i žena pripadaju jedno s drugim pri stvaranju deteta, tako i pripadaju jedno s drugim pri odgoju deteta, jer odgoj je drugo stvaranje deteta i u mnogo sluèajeva i važniji deo stvaranja deteta, a kasnije èoveka. [...] S tim u vezi, htela bih sasvim jasno naglasiti dužnost roditelja, da svoje devojèice i deèake ne odgajaju sa predrasudama, koje kažu da postoje poslovi koji su nedostojni muškarca, ali odgovaraju ženama. Devojèice i deèaci treba da obavljaju sve poslove koje za njih donosi domaæinstvo sa jednakom spretnošæu i zadovoljstvom.”
Cetkinova je odobravala razvod braka, „slobodnu ljubav“ i prekid trudnoæe, kao privatne i liène odluke, te se zalagala protiv dvostrukog morala. Ona sama 1900. godine udala se za 18 godina mlaðeg pesnika i slikara Fridriha Cundela i živela je zajedno sa njim i svoja dva sina u Štutgartu.
DAN ŽENA – 8. MART
Roðen na prijelomu stoljeæa, u vrijeme velikog industrijskog napretka ali i velikih turbulencija, kriza i radikalnih ideologija, Meðunarodni je Dan žena, pokazalo se, nosio u sebi korijene protesta i politièkog aktivizma koji æe postati nezaobilazni oblici društvenog života.
Godine koje su prethodile povijesnoj 1910. obilježila je snažna spolna segregacija i mali postotak zaposlenih žena u industrijski razvijenim zemljama. One koje su bile zaposlene mahom su radile u tekstilnoj industriji, manufakturi i kao pomoæno osoblje u kuæanstvima. Radile su u vrlo lošim uvjetima i za iznimno male nadnice.
U isto vrijeme industriju pogaðaju velike krize. Udruženja radnica koja nisu pripadala sindikatima našla su se u nezavidnoj poziciji dok su sindikati sve više jaèali.
U Europi, Velikoj Britaniji, Americi i u nešto manjem obimu Australiji, žene sve više lobiraju za svoje pravo glasa. Ta borba kao da je potisnula sve druge aspekte života žena i nove, revolucionarne promjene dale su se naslutiti.
1903, SAD – Sindikati i nezavisna ženska udruženja koja su takoðer podržavala žensko pravo glasa, osnivaju Ligu ženskih sindikata (Women's Trade Union League) kako bi pomogle radnicama u politièkom i ekonomskom osnaživanju. Bilo je to još uvijek vrijeme teških radnih uvjeta i siromaštva.
1908, SAD - Zadnje nedjelje u veljaèi 1908. godine, amerièke socijalistkinje obilježavaju prvi Dan žena organiziravši velike demonstracije. Traže da se ženama omoguæi ne samo pravo glasa nego da se ostvare i njihova politièka i ekonomska prava. Slijedeæe je godine u demonstracijama na Mannhatnu sudjelovalo 2.000 ljudi.
1909, SAD - Te su godine radnice zaposlene u tekstilnoj industriji organizirale generalni štrajk. Oko 30.000 radnica trinaest je tjedana štrajkalo za bolju plaæu i bolje uvjete rada. Liga ženskih sindikata platila je jamèevinu za uhiæene i financijski potpomogla štrajkaški fond.
1910, SAD, - Dan žena prihvatile su socijalistkinje i feministice diljem SAD.
1910, Kopenhagen - Izaslanstvo Sindikata prisustvuje Drugoj meðunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu s namjerom da predloži Dan žena kao meðunarodni praznik.
U to je vrijeme Njemaèka socijalistièka partija, koja je snažno zagovarala pravo glasa za žene, imala veliki utjecaj na meðunarodni socijalistièki pokret, osobito Clara Zetkin. Potaknuta dogaðanjima i akcijama amerièkih radnica ona je uoblièila zahtjev za obilježavanjem jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese. Na Konferenciji je sudjelovalo preko stotinu žena iz 17 zemalja, predstavnica sindikata, socijalistièkih partija, klubova radnica, te tri žene koje su bile izabrane u Finski parlament. Prijedlog Clare Zetkin jednoglasno je usvojen a rezultat je obilježavanje Dana žena.
Na Konferenciji je ponovno potvrðena važnost prava glasa za žene i to onog koji neæe biti utemeljen na vlasnièkim pravima. Neki su socijalisti, naime, držali da bi se pravo glasa za žene lakše ostvarilo preko ostvarivanja vlasnièkih prava dok su se drugi, meðu kojima su Njemica Clara Zetkin i Ruskinja Alexandra Kollontai, borili da ostvarivanje tog prava bude neizostavan i zaseban dio socijalistièkog programa.
Zatraženo je i univerzalno pravo glasa – za sve odrasle žene i muškarce. Jedna od odluka konferencije je i da se noæni rad proglasi štetnim za zdravlje žena. Tomu su se usprotivile radnice iz Švedske i Danske kojima je, kako su tvrdile, upravo noæni rad neophodan izvor prihoda. Zatraženo je i da se prava udanih majki izjednaèe sa pravima samohranih, za što se žestoko borila Alexandra Kollontai, no njezini napori nisu urodili plodom.
1911. – Kao rezultat odluka u Kopenhagenu , Dan žena obilježen je prvi puta 19. 03. i to u Austriji, Danskoj, Njemaèkoj i Švicarskoj. Slavilo ga je više od milijun žena i muškaraca. Zahtijevali su ne samo pravo glasa za žene nego i omoguæavanje prava na rad, profesionalno usavršavanje i ukidanje spolne diskriminacije
Ni tjedan dana kasnije 25. 03. 1911. u tragiènom je požaru u New Yorku poginulo više od 140 radnica, uglavnom talijanskih i židovskih imigrantica. Dogaðaj koji je bio posljedica loših radnih uvjeta imat æe snažan utjecaj na radno zakonodavstvo Sjedinjenih Amerièkih Država.
1913.-1914, Rusija – Kao dio mirovnog pokreta koji je poèeo djelovati u sumrak Prvog svjetskog rata, Ruskinje su po prvi put obilježile Dan žena i to zadnje nedjelje u veljaèi 1913. godine. Drugdje se u Europi Dan žena slavio na sam 8. ili oko 8. marta, bilo kao antiratni prosvjed bilo kao izraz solidarnosti ženama Rusije.
1917, Rusija – Rusija je ostala bez 2 milijuna svojih vojnika. Ruskinje ponovno biraju zadnju nedjelju veljaèe za obilježavanje Dana žena i zahtijevaju pravo na «kruh i mir». Politièki vrh Rusije pokušao je sprijeèiti prosvjed no žene su svejedno krenule. Ostalo je povijest…
Èetiri dana poslije ruski je car je abdicirao a privremena vlada zagarantirala ženama pravo glasa. Ta je povijesna nedjelja, po julijane om kalendaru koji je bio u upotrebi u Rusiji, pala na 23. 02 a po gregorijanskom, koji se inaèe koristio, na 8. 03, uzeta kao dan kada æe se u cijelom svijetu obilježavati meðunarodni praznik - Dan žena.
Drage moje, svaki dan dok radimo, dok imamo jednaka prava nas je dan. Danas se posvetite svim onim zenama koja nemaju ista prava kao mi.
|
08-03-2010 at 07:27 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
racionalna manjina Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-02-2010 Lokacija: Tuzla Odgovori: 11437 IP: Maskiran
|
Re: 8.mart Dan zena
Žene sreæan vam 8.mart. Evo malog podsjeæanja zašto se 8. mart obilježava kao "Dan žena".
Ideja za obilježavanjem meðunarodnog dana žena pojavila se prvi put poèetkom 20. stoljeæa u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je èesto dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeæe i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaæa. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Protesti 8. ožujka dogaðali su se i slijedeæih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeæi kraæe radno vrijeme, bolje plaæe i pravo glasa. Godine 1910. prva meðunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalistièke Internacionale te ustanovila 'Meðunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemaèke socijalistice Clare Zetkin. Slijedeæe godine je Meðunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemaèkoj i Švicarskoj. Ti dogaðaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U poèetku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.
Demonstracije povodom Meðunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševièka feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, i tokom sovjetskog razdoblja se koristio za obilježavanje "herojstva radnica".
Meðutim, u mnogim komunistièkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majèinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
U Èehoslovaèkoj se Dan žena za vrijeme komunistièkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Maðarskoj je, pak, obièaj poklanjanja cvijeæa ženama zadržao i nakon pada komunizma.
|
08-03-2010 at 09:43 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
lola Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 11-12-2003 Lokacija: Slo&CH Odgovori: 9851 IP: Maskiran
|
Re: 8.mart Dan zena
Èestitke za 8. Mart
Aidatuzla, ajsha, ANABELA, anaMi, andjela, Baby1, bajadera, Bambi, Bina52, cesarica, cica, Cope girl, crvena jagoda, Dalila, Dea, Denci, Drugarica, Deny, Elica, grofica, Golubica Gacanerica, halosvabija, hana1, Havaji, hurija, jelenadoboj, KUMA, laly, lea_omeragic, Lija-lisica, luzerka, madam, Mama starka,URL=http://img689.imageshack.us/i/8mart0111.jpg/]Matea, Mela77, mima, mimaaa, Mostarka, mrka, mrkica, Nela, nevenkagaragic, Lida, nadi, Nora, oktobar91, putujuca, sejla, senzualna, Shiva, skorpija, soraya, statebriga sunce, Tanitha, Vodolija, Vulkan1, XMRVICAxTZ, zara, Zoja
|
08-03-2010 at 16:25 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cica Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 12-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 18418 IP: Maskiran
|
Re: Re: 8.mart Dan zena
citat: lola wrote:
Èestitke za 8. Mart
Aidatuzla, ajsha, ANABELA, anaMi, andjela, Baby1, bajadera, Bambi, Bina52, cesarica, cica, Cope girl, crvena jagoda, Dalila, Dea, Denci, Drugarica, Deny, Elica, grofica, Golubica Gacanerica, halosvabija, hana1, Havaji, hurija, jelenadoboj, KUMA, laly, lea_omeragic, Lija-lisica, luzerka, madam, Mama starka,URL=http://img689.imageshack.us/i/8mart0111.jpg/]Matea, Mela77, mima, mimaaa, Mostarka, mrka, mrkica, Nela, nevenkagaragic, Lida, nadi, Nora, oktobar91, putujuca, sejla, senzualna, Shiva, skorpija, soraya, statebriga sunce, Tanitha, Vodolija, Vulkan1, XMRVICAxTZ, zara, Zoja
Hvala Lola
|
08-03-2010 at 16:49 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|