Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
primus inter pares Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 31-01-2008 Odgovori: 20460 IP: Maskiran
|
Re: 8.mart Dan zena
Nije zgoreg podsjetiti zasto bas 8 mart
1903, SAD – Sindikati i nezavisna ženska udruženja koja su takoðer podržavala žensko pravo glasa, osnivaju Ligu ženskih sindikata (Women´s Trade Union League) kako bi pomogle radnicama u politièkom i ekonomskom osnaživanju. Bilo je to još uvijek vrijeme teških radnih uvjeta i siromaštva.
1908, SAD - Zadnje nedjelje u veljaèi 1908. godine, amerièke socijalistkinje obilježavaju prvi Dan žena organiziravši velike demonstracije. Traže da se ženama omoguæi ne samo pravo glasa nego da se ostvare i njihova politièka i ekonomska prava. Slijedeæe je godine u demonstracijama na Mannhatnu sudjelovalo 2.000 ljudi.
1909, SAD - Te su godine radnice zaposlene u tekstilnoj industriji organizirale generalni štrajk. Oko 30.000 radnica trinaest je tjedana štrajkalo za bolju plaæu i bolje uvjete rada. Liga ženskih sindikata platila je jamèevinu za uhiæene i financijski potpomogla štrajkaški fond.
1910, SAD, - Dan žena prihvatile su socijalistkinje i feministice diljem SAD.
1910, Kopenhagen - Izaslanstvo Sindikata prisustvuje Drugoj meðunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu s namjerom da predloži Dan žena kao meðunarodni praznik.
U to je vrijeme Njemaèka socijalistièka partija, koja je snažno zagovarala pravo glasa za žene, imala veliki utjecaj na meðunarodni socijalistièki pokret, osobito Clara Zetkin. Potaknuta dogaðanjima i akcijama amerièkih radnica ona je uoblièila zahtjev za obilježavanjem jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese. Na Konferenciji je sudjelovalo preko stotinu žena iz 17 zemalja, predstavnica sindikata, socijalistièkih partija, klubova radnica, te tri žene koje su bile izabrane u Finski parlament. Prijedlog Clare Zetkin jednoglasno je usvojen a rezultat je obilježavanje Dana žena.
Na Konferenciji je ponovno potvrðena važnost prava glasa za žene i to onog koji neæe biti utemeljen na vlasnièkim pravima. Neki su socijalisti, naime, držali da bi se pravo glasa za žene lakše ostvarilo preko ostvarivanja vlasnièkih prava dok su se drugi, meðu kojima su Njemica Clara Zetkin i Ruskinja Alexandra Kollontai, borili da ostvarivanje tog prava bude neizostavan i zaseban dio socijalistièkog programa.
Zatraženo je i univerzalno pravo glasa – za sve odrasle žene i muškarce. Jedna od odluka konferencije je i da se noæni rad proglasi štetnim za zdravlje žena. Tomu su se usprotivile radnice iz Švedske i Danske kojima je, kako su tvrdile, upravo noæni rad neophodan izvor prihoda. Zatraženo je i da se prava udanih majki izjednaèe sa pravima samohranih, za što se žestoko borila Alexandra Kollontai, no njezini napori nisu urodili plodom.
1911. – Kao rezultat odluka u Kopenhagenu , Dan žena obilježen je prvi puta 19. 03. i to u Austriji, Danskoj, Njemaèkoj i Švicarskoj. Slavilo ga je više od milijun žena i muškaraca. Zahtijevali su ne samo pravo glasa za žene nego i omoguæavanje prava na rad, profesionalno usavršavanje i ukidanje spolne diskriminacije
Ni tjedan dana kasnije 25. 03. 1911. u tragiènom je požaru u New Yorku poginulo više od 140 radnica, uglavnom talijanskih i židovskih imigrantica. Dogaðaj koji je bio posljedica loših radnih uvjeta imat æe snažan utjecaj na radno zakonodavstvo Sjedinjenih Amerièkih Država.
1913.-1914, Rusija – Kao dio mirovnog pokreta koji je poèeo djelovati u sumrak Prvog svjetskog rata, Ruskinje su po prvi put obilježile Dan žena i to zadnje nedjelje u veljaèi 1913. godine. Drugdje se u Europi Dan žena slavio na sam 8. ili oko 8. marta, bilo kao antiratni prosvjed bilo kao izraz solidarnosti ženama Rusije.
1917, Rusija – Rusija je ostala bez 2 milijuna svojih vojnika. Ruskinje ponovno biraju zadnju nedjelju veljaèe za obilježavanje Dana žena i zahtijevaju pravo na «kruh i mir». Politièki vrh Rusije pokušao je sprijeèiti prosvjed no žene su svejedno krenule. Ostalo je povijest…
Èetiri dana poslije ruski je car je abdicirao a privremena vlada zagarantirala ženama pravo glasa. Ta je povijesna nedjelja, po julijanskom kalendaru koji je bio u upotrebi u Rusiji, pala na 23. 02 a po gregorijanskom, koji se inaèe koristio, na 8. 03, uzeta kao dan kada æe se u cijelom svijetu obilježavati meðunarodni praznik -
DAN ŽENA.
|
08-03-2009 at 10:18 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Lija-lisica Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-10-2006 Lokacija: Topli dom! Odgovori: 10902 IP: Maskiran
|
Re: Re: 8.mart Dan zena
citat: primus inter pares wrote:
Nije zgoreg podsjetiti zasto bas 8 mart
1903, SAD – Sindikati i nezavisna ženska udruženja koja su takoðer podržavala žensko pravo glasa, osnivaju Ligu ženskih sindikata (Women´s Trade Union League) kako bi pomogle radnicama u politièkom i ekonomskom osnaživanju. Bilo je to još uvijek vrijeme teških radnih uvjeta i siromaštva.
1908, SAD - Zadnje nedjelje u veljaèi 1908. godine, amerièke socijalistkinje obilježavaju prvi Dan žena organiziravši velike demonstracije. Traže da se ženama omoguæi ne samo pravo glasa nego da se ostvare i njihova politièka i ekonomska prava. Slijedeæe je godine u demonstracijama na Mannhatnu sudjelovalo 2.000 ljudi.
1909, SAD - Te su godine radnice zaposlene u tekstilnoj industriji organizirale generalni štrajk. Oko 30.000 radnica trinaest je tjedana štrajkalo za bolju plaæu i bolje uvjete rada. Liga ženskih sindikata platila je jamèevinu za uhiæene i financijski potpomogla štrajkaški fond.
1910, SAD, - Dan žena prihvatile su socijalistkinje i feministice diljem SAD.
1910, Kopenhagen - Izaslanstvo Sindikata prisustvuje Drugoj meðunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu s namjerom da predloži Dan žena kao meðunarodni praznik.
U to je vrijeme Njemaèka socijalistièka partija, koja je snažno zagovarala pravo glasa za žene, imala veliki utjecaj na meðunarodni socijalistièki pokret, osobito Clara Zetkin. Potaknuta dogaðanjima i akcijama amerièkih radnica ona je uoblièila zahtjev za obilježavanjem jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese. Na Konferenciji je sudjelovalo preko stotinu žena iz 17 zemalja, predstavnica sindikata, socijalistièkih partija, klubova radnica, te tri žene koje su bile izabrane u Finski parlament. Prijedlog Clare Zetkin jednoglasno je usvojen a rezultat je obilježavanje Dana žena.
Na Konferenciji je ponovno potvrðena važnost prava glasa za žene i to onog koji neæe biti utemeljen na vlasnièkim pravima. Neki su socijalisti, naime, držali da bi se pravo glasa za žene lakše ostvarilo preko ostvarivanja vlasnièkih prava dok su se drugi, meðu kojima su Njemica Clara Zetkin i Ruskinja Alexandra Kollontai, borili da ostvarivanje tog prava bude neizostavan i zaseban dio socijalistièkog programa.
Zatraženo je i univerzalno pravo glasa – za sve odrasle žene i muškarce. Jedna od odluka konferencije je i da se noæni rad proglasi štetnim za zdravlje žena. Tomu su se usprotivile radnice iz Švedske i Danske kojima je, kako su tvrdile, upravo noæni rad neophodan izvor prihoda. Zatraženo je i da se prava udanih majki izjednaèe sa pravima samohranih, za što se žestoko borila Alexandra Kollontai, no njezini napori nisu urodili plodom.
1911. – Kao rezultat odluka u Kopenhagenu , Dan žena obilježen je prvi puta 19. 03. i to u Austriji, Danskoj, Njemaèkoj i Švicarskoj. Slavilo ga je više od milijun žena i muškaraca. Zahtijevali su ne samo pravo glasa za žene nego i omoguæavanje prava na rad, profesionalno usavršavanje i ukidanje spolne diskriminacije
Ni tjedan dana kasnije 25. 03. 1911. u tragiènom je požaru u New Yorku poginulo više od 140 radnica, uglavnom talijanskih i židovskih imigrantica. Dogaðaj koji je bio posljedica loših radnih uvjeta imat æe snažan utjecaj na radno zakonodavstvo Sjedinjenih Amerièkih Država.
1913.-1914, Rusija – Kao dio mirovnog pokreta koji je poèeo djelovati u sumrak Prvog svjetskog rata, Ruskinje su po prvi put obilježile Dan žena i to zadnje nedjelje u veljaèi 1913. godine. Drugdje se u Europi Dan žena slavio na sam 8. ili oko 8. marta, bilo kao antiratni prosvjed bilo kao izraz solidarnosti ženama Rusije.
1917, Rusija – Rusija je ostala bez 2 milijuna svojih vojnika. Ruskinje ponovno biraju zadnju nedjelju veljaèe za obilježavanje Dana žena i zahtijevaju pravo na «kruh i mir». Politièki vrh Rusije pokušao je sprijeèiti prosvjed no žene su svejedno krenule. Ostalo je povijest…
Èetiri dana poslije ruski je car je abdicirao a privremena vlada zagarantirala ženama pravo glasa. Ta je povijesna nedjelja, po julijanskom kalendaru koji je bio u upotrebi u Rusiji, pala na 23. 02 a po gregorijanskom, koji se inaèe koristio, na 8. 03, uzeta kao dan kada æe se u cijelom svijetu obilježavati meðunarodni praznik -
DAN ŽENA.
Primus, istina, ali sto je cudno da je sve krenulo iz SAD-a a danas, malo koji amerikanac zna sta je 8 Mart
|
08-03-2009 at 12:26 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|