U posljednih mjesec dana kcerka skoro svaki dan pojede kesicu Skittles bombonica, a ja i ne znadoh do maloprije da su kisele, mislila sam da su na fazon m&m. Okrenem ja onu kesicu da vidim ko je proizvodjac, kad bi oci ubode veliki broj E-ova koje sadrze bombone. Proguglam malo, i vidi vraga, od njih 7, 3 su skodljivi za zdravlje odem do kuhinje i uzmem Kras ekspres i aromu vanilije (za kolace). Kras ekspres sadrzi 1 E, i skodljiv je, a aroma sadrzi 4 E, i 3 su svrstani u opasne dodatke. Dalje ne smijem ni da trazim...

Ono, prije sam citala i slusala o opasnim emulgatorima i njihovom uticaju na sve veci broj oboljelih od malignih oboljenja, ali nesto tome nisam pridavala posebnu paznju.

Zanima me sta vi mislite o njima, i gledate li uopste koji proizvod sadrzi koji emulgator?

Emulgatori - dodaci namirnicama (E)

Prepis istrazivanja Klinike za Pedijatrisku onkologiju, Duesseldorf

Neskodljivi dodaci

E - 100, 101, 103, 104, 105, 111, 121, 130, 132, 140, 151, 152, 160, 161, 162, 170, 174, 175, 180, 200, 201, 202, 203, 236, 237, 238, 260, 261, 263, 270, 280, 281, 282, 290, 300, 301, 303, 305, 306, 307, 308, 309, 322, 325, 326, 327, 331, 332, 333, 334, 335, 336, 337, 382, 400, 401, 402, 403, 404, 405, 406, 408, 410, 411, 413, 414, 420, 421, 422, 440, 471, 472, 473, 474, 475, 480.

Sumnjive primese

E - 125, 141, 150, 153, 171, 172, 173, 240, 241, 477.

Opasni dodaci

E - 102, 110, 120, 124.

Skodljivi za zdravlje

problemi sa crevima: E - 220, 221, 232, 224

problemi sa varenjem: E - 338, 339, 340, 341, 450, 461, 463, 465, 466

u pakovanim sladoledima: E - 407

kozna oboljenja: E - 230, 231, 232, 233

unistavaju vitamin B12: E - 200

povecavaju holesterol: E - 320, 321

povecavaju pritisak: E - 311, 312

Dodaci koji dovode do raka E - 131, 142, 210, 211, 213, 214, 215, 216, 217, 239

UPOZORENJE!!!

E-123 je veoma otrovan i zabranjen je u SAD-u.
Obratite posebnu paznju i na:

E-110 u gumenim bombonama, cokoladnim bombonama, pudingu sa slagom u plasticnim posudicama, nekih od zamrznutih pakovanja ribe, topljenom siru za mazanje, pudingu od vanile.

E-102 i E-110 u gotovim sosovima, svih vrsta.

Molba za sve: snimite ovaj spisak i upotrebljavajte ga prilikom kupovine ili ga obesite negde na vidno mesto.
Sprecite upotrebu tih dodataka u ishrani i budite veoma pazljivi prilikom izbora namirnica.
Naravno ne mozete bas sve spreciti i uskratiti, ali barem malo povedite racuna, jer se radi o vasem zdravlju i zdravlju vase dece.

Evo ja vec 2 godine uspjesno izbjegavam da jedem ista sa E brojevima.

Moram priznati da sam se osjecala bolje dok sam ih jela. Ova zdrava ishrana mi je malo udarila u glavu, tacno mi fali E brojeva.

citat:

---

Crvena starka wrote:
U posljednih mjesec dana kcerka skoro svaki dan pojede kesicu Skittles bombonica, a ja i ne znadoh do maloprije da su kisele, mislila sam da su na fazon m&m. Okrenem ja onu kesicu da vidim ko je proizvodjac, kad bi oci ubode veliki broj E-ova koje sadrze bombone. Proguglam malo, i vidi vraga, od njih 7, 3 su skodljivi za zdravlje odem do kuhinje i uzmem Kras ekspres i aromu vanilije (za kolace). Kras ekspres sadrzi 1 E, i skodljiv je, a aroma sadrzi 4 E, i 3 su svrstani u opasne dodatke. Dalje ne smijem ni da trazim...

Ono, prije sam citala i slusala o opasnim emulgatorima i njihovom uticaju na sve veci broj oboljelih od malignih oboljenja, ali nesto tome nisam pridavala posebnu paznju.

Zanima me sta vi mislite o njima, i gledate li uopste koji proizvod sadrzi koji emulgator?

---

citat:

---

MelMel wrote:
Evo ja vec 2 godine uspjesno izbjegavam da jedem ista sa E brojevima.

Moram priznati da sam se osjecala bolje dok sam ih jela. Ova zdrava ishrana mi je malo udarila u glavu, tacno mi fali E brojeva.

---

citat:

---

senzualna wrote:

ovo je jako komplikovana misija svakodnevno gledati na spisak gdje se nalaze svi ti E-brojevi dok ides u kupovinu,,hmmm,,tjaa tih E oznacenja u stvarnosti ima svugdje na regalima ili zamrzivacima supermarketa
u cokoladicama,chipsu,,smokiju,mesu umacima pudingu tjestu,odnosno svim industrijskim namirnicama sa dodatkom ukusa s masnim kiselinama .
Tako da jedna porcija mahuna iz baste ili krompira sa pijace ili bilo kojeg variva s stednjaka u razmjeri prema otvorenoj kesici cipsa,cokoladice,,ili gumenih bombona ,ima jednu ogromnu moc zastite od malignih ili metabolickih oboljenja.
sve sto se svjeze pripremi kod kuce je najbolja garancija za smanjenje unosa plasticnih dodataka (emulgatora)nasem organizmu,,
u prevodu zdrava umjerena mediteranska kuhinja je zakon za sve nas,,pod uslovom da
zaobilazimo cesce industrijsku zonu u kesicama po regalima supermarketa ili zamrzivacima.
sto znaci porcija,,saka "
chipsa,
,saka gumenih bombona
je u svakom slucaju zdravija od porcije otvorene kesice,,200-300gr na dan

---

Jos malo o Aditvima, nije mi ovo bransa ali sam sticajem okolnosti sakupio sa Net-a neke informacije:

Međunarodno zakonodavstvo i literatura koriste pojam „FOOD ADDITIVES” što bi doslovno prevedno značilo „DODACI hrani”.
U bosanskom jeziku se pod dodacima razumjevaju materije kao što su začini, vitamini, minerali i druge sirovine za proizvodnju namirnica, ali ne i aditivi.
Prehrambenim aditivima se smatraju tvari poznatog kemijskog sastava, koje se ne konzumiraju kao hrana, niti su tipičan sastojak hrane, bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaju se hrani u svrhu poboljšanja tehnološkog učinka i održavnja senzorskih svojstava.
Aditivi se dodaju hrani u postupku proizvodnje, tokom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i čuvanja.
Moderna proizvodnja hrane ne može se zamisliti bez dodavanja prehrambenih aditiva pod tačno utvrđenim uvjetima s tačno utvrđenim razlogom.
Aditivi koji su nakon dodavanja postigli svoj tehnološki ili senzorski učinak i nisu se razgradili postaju jedna od sastavnica te hrane.
Aditivi su označeni E - brojem kao potvrda toksikološke evaluacije i klasifikacije pojedinog aditiva.
Aditivima slične tvari koje takođe imaju neku tehnološku ulogu u proizvodnji, a nemaju E broj, označavaju se na drugi način (arome i enzimi)
Prije stavljanja hemijskog elementa na listu prehrambenih aditiva, prethodi dug postupak ispitivanja, nakon toga slijedi preporuka o količini i načinu upotrebe.
Konačna dozvola se izdaje kada se utvrdi neškodljivost za zdravlje procjenom unosa iz svih namirnica u kojima se aditiv smije koristiti.
Toksikološki, fiziološki i znanstveni podaci se prate i evaluiraju tako da postoji stalno praćenje utjecaja prehrambenih aditiva na zdravlje ljudi.
Prehrambeni aditivi moraju biti prije upotrebe u proizvodnji namirnice temeljito toksikološki ispitani i ocjenjeni. Toksikološka ispitivanja uključuju akutni, subakutni i hronični toksicitet. Posebno se ispituje interakcije aditiva sa sastojcima namirnica, zatim sa sastojcima ljekova, kao i utjecaj na metabolizam čovjeka.
Nakon temeljitih ispitivanja, utvrđuje se najveća količina aditiva koja ne izaziva nikakve toksikološke učinke ili „No observed adverse affect level” (NOAEL).
Daljnji postupak je da se utvrđena količina, za svaki aditiv posebno, podjeli sa 100 uzevši u obzir moguće razlike pri ekstrapolaciji u odnosu na pojedine dijelove populacije s posebnom pažnjom na populaciju djece i starijih osoba kao rizičnih skupina.

Što su to prihvatljivi dnevni unosi aditiva (PDU)

Nakon prethodno obavljenih ispitivanja, dobivene vrijednosti služe kao osnova za utvrđivanje prihvatljivog dnevnog unosa ili Acceptable Daily Intake (ADI), koji se definira kao ona količina aditiva koja se kao sastavni dio namirnice može svakodnevno konzumirati čitav životni vijek čovjeka bez ikakvog rizika za zdravlje.
Prihvatljivi dnevni unos za svaki aditiv pojedinačno, izražava se u mg/kg tjelesne mase čovjeka. Na temelju utvrđivanja unosa namirnica koje se konzumiraju dnevno te količina aditiva u tim namirnicama, mogu se utvrditi stvarni dnevni unosi za pojedine aditive te ocjeniti je li prelaze prihvatljive dnevne unose za svaki pojedini aditiv.

Izazivaju li aditivi alegijske reakcije?

Postalo je moderno aditive povezivati sa bolestima posebno s alergijskim reakcijama. Alergiju na hranu pretežno izazivaju bjelančevine, koje su sadržane u relativno malom broju prirodnih namirnica.
To su prije svega hrana koju svakodnevno konzumiramo kao kravlje mlijeko, jaja, ribe, školjke, brašno žitarica, soja i razliiti oraščići. Posebno su poznate alergije na kikiriki koje mogu biti i sa smrtnim ishodom.
Ispitivanja znanstvenika su pokazala da je manje od jedan na 1000 ljudi alergičan ili osjetljiv na bojila ili konzervanse.
Ponekad se osjetljivost javlja kao pseudoalergija na benzoate i parahidroksi benzojeve estere (E210 - E219), zatim na sintetska organska bojila E102, E110, E122, E123, E124, E129 i E151 te antioksidanse E320 i E321.
Znanstvenici u EU, utvrdili su da se incidencija osjetljivosti koja izaziva reakciju na prirodne ili sintetske aditive kreće u granicama 0.01 - 0.26% na broj stanovnika.

Nastavak ......

Upotreba aditiva neposredno je vezana za njihovo osnovno funkcionalno, tehnološko svojstvo.
1. Bojila – su čiste tvari, koncentrati ekstrakata jestivih sirovina ili sintetskim postupkom proizvedeni kemijski spojevi poznatog sastava, a dodaju se u malim količinama za bojenje hrane, ne mijenjajući ostala svojstva proizvoda.
2. Konzervansi – koji dodani hrani, uz odgovaraju}e uvjete spriječavaju ili usporavaju razmnožavanje mikrooganizama u hrani ne utječući bitno na senzorska svojstva.
3. Antioksidansi – koji sprječavaju oksidativne promjene u hrani i/ili pojačavaju antioksidativni učinak drugih tvari.
4. Emulgatora – koji omogućuju homogeno miješanje ulja i masti s vodom ili vode s uljima i mastima, te njihovih smješa s drugim sastojcima.
5. Stabilizatora – koji omogu}uju stabilizaciju topljivih koloidnih sustava (sustava koji se ne miješaju).U širem smislu u grupu stabilizatora svrstavaju se:
- Tvari za stabiliziranje, zadržavanje boje koje se koriste kao stabilizatori za očuvanje ili pojačavanje intenziteta boje u hrani, a nisu svrstani u grupu bojila.
- Tvari za održavanje pjene – koje se koriste da zadrže, stabiliziraju ravnomjerno dispergiranu plinovitu fazu u tekućoj hrani.
6. Zgušnjivača – koji omogućuju vezivanje tekuće faze od određene viskoznosti do potpunog zgušnjavanja.
7. Tvari za želiranje – koje dodatkom hrani stvaraju želatinoznu konzistenciju.
8. Regulatora kiselosti – koji podešavaju i održavaju kiselost ili lužnatost hrane.
9. Kiselina koja dodata hrani mijenja njenu kiselost ili lužnatost i time utječu na njezin okus.
10. Tvari za sprječavanje zgrudnjavanja – koje dodatkom praškastoj hrani sprječavaju nastajanje većih nakupina ili gruda.
11. Pojačivača okusa – koji dodatkom hrani ističu ili poboljšavaju djelovanje prisutnih aroma bez obzira potječu li one od sastojaka hrane ili su dodane.
12. Tvari za zaslđivanje ili sladila – koje dodata hrani nadopunjuju ili stvaraju sladak okus. Obično se dijele na zamjene za šećer (poliole) i umjetna sladila ili samo sladila.
13. Modificiranih škrobova – kojima su za razliku od običnog škroba kemijskim, fizikalnim ili enzimatskim postupkom izmijenjena originalna svojstva, a sve u svrhu određivanja konzistencije različitih vrsta hrane.
14. Tvari za poliranje – koje služe za dobivanje glatke i sjajne površine, za zaštitu hrane od isušivanja;
15. Tvari za zadržavanje vlage – koje vezivanjem vode zadržavaju svježinu i karakterističnu konzistenciju proizvoda.
16. Tvari za tretiranje brašna – koje dodane brašnu ili tijestu poboljšavaju tehnološka svojstva.
17. Učvršćivača – koji dodani proizvodima i prerađevinama učvršćuju tkivo voća ili povrća, ali i sredstava za želiranje koji se pri tome upotrebljavaju.
18. Povećivača volumena – koji uz povećanje volumena zadržavaju vlažnosti, stabiliziraju, zgušnjavaju i oblikuju strukturu, ne povećavajući energetsku vrijednost.
19. Potisnih plinova – koji se koriste za istiskivanje hrane iz posebnih posuda pod tlakom. Zrak se ne svrstava u skupinu potisnih plinova. Smjese plinova mogu se koristiti za mijenjanje sastava plinova u pakiranom proizvodu (modificiranja atmosfere) u svrhu zadržavanja boljih svojstava hrane i produženja roka trajanja pa se tako i označavaju.
20. Emulgatorske soli – koje dodatkom u sustave koji sadrže masti, vodu i proteine, raspršuju proteine ujednačujući raspodjelu vode i masti oko njih (npr.topljeni sir).
21. Tvari protiv pjenjenja – koje sprječavaju pjenjenje tijekom tehnološkog procesa kao i u gotovom proizvodu.
22. Tvari za rahljenje – koje se koriste pojedinačno ili u kombinaciji sa tvarima koje otpuštaju plin i time bitno povećavaju volumen proizvoda.

Prikaz numerisanja aditiva za hranu - Raspon E brojeva

Bojila - E100-181
Konzervansi - E200-285 i E1105
Antioksidansi - E300-340
Regulatori kiselosti - Različiti brojevi
Zgušnjivači / Emulgatori - E322, E400-499 i E1400-1451
Materije za sprječavanje zgrudnjavanja - E550-572
Pojačivači okusa - E600-650
Tvari za poliranje - E900-910
Tvari za zaslađivanje - E420, E421, E950-970

OPREZ! Izbjegavajte ih: Najopasniji aditivi u ishrani




Uploaded with ImageShack.us

Nekada je hrana na kojoj je pisalo 'sa ukusom voća' ili 'sa ukusom sira' sadržavala voće ili sir. A danas? Većina hrane je vještačka. Lista aditiva prešla je brojku od tri hiljade, pa iako je većina dodataka relativno neškodljiva, postoje neki koje treba izbjegavati, prenosi net.hr.

1. Olestra
Zamjena za masnoću koju su kreirali u Procter&Gambleu, a koriste je u čipsu Pringles Light. Budući da enzimi varenja ne mogu razgraditi velike molekule, olestra ima kalorijsku vrijednost 0.

U čemu je problem?

Može izazvati proliv. Osim toga ometa apsorpciju važnih hranjivih supstanci, kao što su beta karoteni i likopen. Zastrašuje i studija sprovedena na životinjama na Univerzitetu Purdue, koja je pokazala da olestra može izazvati brže debljanje nego prava masnoća.

2. Pigment karamele
Vještački pigment koji je proizveden zagrijavanjem šećera. Često je u ovaj proces uključen amonijak.

U čemu je problem?

Boja karamele pojavljuje se u gaziranim napicima, gotovim sosovima, hljebu i desertima. Ako se proizvodi od običnog šećera uglavnom je neškodljiv, ali ako je u proces proizvodnje uključen amonijak, stvaraju se 2-metilimidazol i 4-metilimidazol, hemikalije koje se povezuju s rakom kod miševa. Fabrike nijesu dužne objaviti jesu li boju dobile uz pomoć amonijaka ili ne.

3. Saharin
Vještački zaslađivač pronađen slučajno 1870-ih.

U čemu je problem?

Studije povezuju saharin sa rakom bešike. Prije tri godine istraživanje je pokazalo da se pacovi brže debljaju ako jedu saharin nego kad jedu šećer.

4. Kalijum bromat
Stavlja se u brašno i omogućuje dizanje tijesta tokom pečenja.

U čemu je problem?

Kalijum bromat uzrokuje tumore bubrega i štitne žlijezde kod pacova. Mnoge zemlje su ga zabranile. Međutim, neki američki lanci brze hrane još ga koriste.

5: BHA – Butylated Hydroxyanisole i Butylated Hydroxytoluene
Antioksidansi i konzervansi na bazi nafte.

U čemu je problem?

Američki The Department of Health and Human Services izdao je saopštenje u kojem stoji da je BHA moguće kancerogen. Sadrže ga proizvodi kao što su gume za žvakanje Orbit.

6. Djelimično hidrogenizovano biljno ulje
Polučvrsta mast koja se dobija dodavanjem vodika u nezasićene masne kiseline.

U čemu je problem?

Djelomično hidrogenizovane masti su glavni izvor transmasti, a one su svake godine krive za barem 70.000 srčanih udara samo u SAD-u. Koristi se za prženje hrane u mnogim restoranima i u margarinu.

7. Sulfiti
Održavaju boju hrane te sprečavaju rast bakterija ispuštanjem sumpor dioksida.

U čemu je problem?

Kao konzervans se koriste preko 1.000 godina. Kod osjetljivih i astmatičara sulfiti mogu izazvati teškoće. Nepažljivo ubacivanje u vino, smokve ili na svježe namirnice u restoranima može dovesti i do smrti, kao što je bilo slučaj 1980-ih na području SAD-a.

8. Azodikarbonamid
Sintetički žuto-narandžasti aditiv za tijesto.

U čemu je problem?

Ova hemikalija se prije svega upotrebljava za proizvodnju industrijske plastike. Koristi se i u prehrambenoj industriji. Britanske vlasti naredile su da se na proizvodu koji ga sadrži mora istaknuti kao mogući uzročnik astme. Studija koju su sproveli u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji to je potvrdila. Može se naći u pecivima Dunkin’ Donuts i pecivu u McDonald’su.

9. Karagenan
Zgušnjivač i emulgator koji se dobija iz algi – E407 karagenan.

U čemu je problem?

Alge su zdrave, ali karagenan je tek nusproizvod. Studije na životinjama povezuju ga s pojavom raka, problemima s debelim crijevom i čirevima. Ne postoje jasni dokazi da šteti ljudskom zdravlju, ali nutricionisti će vam savjetovati da ga izbjegavate. Često se koristi u dijetalnim proizvodima.

http://www.vijesti.me/