citat:Shaban wrote:
Problem po meni i jeste to što su veliki trustovi stavili svoje šape na sve živo i neživo - od ljudi do ruda i minerala. Zemlji da i ne prièamo.
Kada je prije 30-tak godina onaj hitlerov nauènik donio unutar SAD pravilnik o upotrebi GMO hrane i jedna velika multinacionalna kompanija Monsant (doduše bio je tu i Aventis) našavši svoj interes za zgrtanje novca poèela je trovanje naroda i narodnosti širom svijeta. EU je prvo zabranila pa naknadno (pod pristiskom WHO) odobrila upotrebu GMO proizvoda a sva prirodna sjemena se moraju uništiti. To zadnjih godina pokušavaju progurati kod nas i u Hrvatskoj i u Srbiji. Uništite domaæa, priridna sjemena mi vam dajemo GMO sjeme i odoste u kura(v)ko i Afrika. Al' zaboravili su jednu stvar. Od GMO prozvoda se mogu oèekivati i odreðeni nusefekti- pojaèana agresivnost, raznorazne bolešèuge ...i sad se to vraæa kao bumerang.
A sve zarad novca za par pojedinaca. Zato im i jesu trn u oku i Kuba i Venecuela i Iran i ostale relativno slobodne ekonomije. Kinu su oni preveli na svoj sistem samo to ovi nisu još skontali. Gdje god se pojavlju multimilioneri u velikom broju znajte da je sve otišlo u hašimagu
Jedan od "najboljih" primjera današnjeg kapitalizma - Bechtel. Njih su onomad spominjali i u Hrvatskoj oko autoputa menšèini.
citat:Zanimljivo je pogledati npr. dogaðanja u Boliviji, Ekvadoru i Venezueli od prije 10 i više godina. Ekvador i Venezuela su imali prosvjede, štrajkove, bojkote protiv stranih korporacija koje su pljaèkale njihov najveæi resurs – naftu.
Isto se dogaðalo u Boliviji ali uzrok je bio – voda! Bolivija ima domorodaèku tradiciju i uvjerenje koje imperativno nalaže da svaki èovjek ima uroðeno pravo na vodu, bez obzira na svoj ekonomski status. Previranja u Boliviji su uzrokovali Svjetska banka i MMF, organizacije koje su zadužene za uništavanje zemalja na koje su „oko bacile“ korporatokracije. Te dvije organizacije su naredile Boliviji (1999.god.) da proda javnu vodoopskrbnu tvrtku u treæem gradu po velièini, Cochabambi, podružnici graðevinskog svjetskog giganta Bechtela. Bolivijska vlada je popustila i pristala prebaciti troškove opskrbe vodom na sve graðane. Krivo! Zanemarili su tradiciju svog vlastita naroda. Inaèe u svijetu postoji uzreèica: „ Ako Bechtel želi neki posao, nemoj gubiti vrijeme i davati ponudu!“ (Prisjetimo se samo koliko milijuna dolara je taj isti Bechtel „ukrao“ RH pri gradnji cesta jer je otvorio na desetke kamenoloma uz same ceste a da nije platio ni centa za iskorištavanje naših kamenoloma.
Inaèe, u svijetu to mora platiti ili se pobrinuti za „svoj kamen“. Oèito netko od naših „nije znao“ sastaviti ugovor.
Vratimo se Boliviji. Vodoopskrbni sustav Cochabambe, zvan SEMAPA dobila je tvrtka Aguasu del Tunari na 40 godina u „privatizacijski najam“ (ovo me strašno podsjeæa na javno-privatno vlasništvo!!??), znaèi tvrtka koja je u 100% vlasništvu Bechtel Corporation. Bechtel je tada pokazao svoje pravo lice Boliviji. Inaèe u Bechtelu je direktor bio npr. i George Shultz (predsjednik i èlan uprave Bechtela, ministar financija u Nixonovoj, a državni tajnik u Reganovoj vladi). Dalje, Daniel Chao (izvršni potpredsjednik i direktor Bechtel Enterprises Holdings, èlan savjetodavnog odbora Export-Import Bank of the United Stataes). Dalje, Riley Bechtel – generalni direktor Bechtela i èlan Izvoznog vijeæa predsjednika Georga Busha!!??
Da stanem, ili vam je i ovo dosta da bi svima bilo jasno kako je Bechtel moæniji nego sve zemlje tranzicije u EU skupa?
Eh, Bolivija i voda! Kada je Bechtel ucjenom postao vlasnik vode i SEMAPA, cijena vode je skoèila doslovce do nebeskih visina. Nekim stanovnicima Cochabambi npr. raèuni su se poveæali za više od 300% ??. To je bila prava katastrofa za graðane tog grada koji spadaju meðu najsiromašnije ljude svog kontinenta. Bechtel ih je doveo u situaciju da moraju birati izmeðu hrane i vode. Ameri su željeli izvuæi što veæi profit a Bolivijci su umirali od žeði. Strašna je, zapravo nacistièka naredba bila slijedeæa: Bolivijci nisu smjeli skupljati ni kišnicu jer prema ugovoru sa SEMAPA-om moraju plaæati Bechtelu za SVU vodu koju konzumiraju!
Cochabambe i njegovi graðani su se pobunili. U sijeènju 2000. godine, bojkoti su èetiri dana grad držali i blokadi. Graðani su zaprijetili zauzimanjem uprave Bechtela u svom gradu, Bechtel je zatražio zaštitu predsjednika Bolivije Huga Banzera i ovaj je mobilizirao vojsku. Deseci Aymara i Quechua („èuvari“ tradicije prava slobodne vode) su ranjeni a jedan je sedamnaestogodišnji djeèak ubijen. Predsjednik Banzer uvodi izvanredno stanje. Sastanak sa dužnosnicima amerièke ambasade mu je omoguæio objavu poništenja ugovora s Bechtelom. U travnju 2000. Bechtel je napustio SEMAPA-u.
Bolivijci su pozdravljali pobjedu na ulicama nazdravljajuæi jedni drugima èašama vode !!??
No Bechtel se nije samo tako predao. Uništio je u SEMAPA-u sav bolivijski kadar i svojim povlaèenjem ostavio veliki sustav sa vrlo malo kadra. Slijedeæa prljavština Bechtela prema Boliviji u „ratu za vodu“: angažirali su svoju kompaniju iz Nizozemske pozivajuæi se na bilateralni sporazum o investicijama (BIT – Bilateral Invesment Treaty) izmeðu Nizozemske i Bolivije (jer izmeðu SAD-a i Bolivije ne postoji), nizozemska podružnica podigla je tužbu tešku 50 milijuna dolara protiv Bolivije, polovicu za izgubljenu dobit od „oduzete investicije“ i polovicu za štetu.
Bolivija je na „ratu za vodu“ dobila i novog voðu – Evo Morales. Nešto mekši Hugo Chavez. Naravno, Ameri su Moralesa proglasili teroristom!
Bolivijci su se suprostavili Svjetskoj banci i porazili Bechtel, jednu od najmoænijih organizacija na planetu. I to sve zbog vode! Pitke vode!
Safata te kiša na meraji a oni tebi raèun za tuširanje i ko zna šta još mogu naraèunat'. Zviz meðu oèi!
Skoro je nešto slièno pokušano i u Italiji ali je referendumom sa 95% glasova protiv odbijeno. Problem je što je na referendum izašlo samo 57% glasaèa. A sutra ih neæe niko ništa ni pitat'. Samo ti reknu taki zakon pa se ti...
Ja bih starno volio da proèitate knjigu "Sjeme uništenja" ili "Sjeme zla" kako je gdje prevedeno.
Samo tako možete shvatiti gdje nas truhli kapitalizam gore. Što je najgore i našu djecu. Mi ne znamo koliko otrova sada u sebe ubacujemo ali ako usvojime ovu zakonsku regulativu u oblasti poljoprivrede sve naše naredne generacije, biæe proklete. Veæ sada mi imamo po našim pijacama brdo proizvoda koji dolaze bez ikakve kontrole na naše trpeze, mesna industrija uvozi smrznuto meso stoke koje je tretirana GMO sojom i ostalim otrovima a mi se debljamo i debljamo i trujemo i trujemo i oboljevamo. Pogledajte samo stepen poveæanja oboljelih od raznoraznih karcinoma koje tako lako pripisujemo stresu i ko zna sve èemu ne
Proèitano, kao i neke knjige i emisije u kojima starkelja prof. dr. Marijan Jošt, alias Don Quijote (specijalist za genetiku i oplemenjivanje bilja i jedan od najpriznatijih struènjaka regiona iz tog podruèja) uporno objašnjava o opasnostima GMO-a, Codexa Alimentariusa... Svaka mu èast. U tim godinama a bori se k'o lav.
Dok se gospoja Obama fali koliki joj je, èoik joj potpis'o taj zakon kojim uzgoj povræa, voæa i za vlastite potrebe postaje ilegalan i kažnjiv po zakonu. S.510 - FDA Food Safety Modernization Act
Glasaj ti za koga god hoæeš kad te isto g.ovno handri. Nikake razlike, Obama, George, Bill, Tony, Zlaja, Tihi, Mile, Dragan...
Mi vazda donji. Bili i ostali.
U ovom komentaru tog zakona se upravo i ogleda èinjenica zašto æe kapitalizam propasti
Have you even read this bill? This bill would mean a complete federal takeover of all family farms, including the one in your backyard, which means you can’t grow your own food without a federal license, which means that only corporations can grow food because of federal license regulations, which means consolidated corporate control of your food—complete control! Find out the truth here: http://www.naturalnews.com/025824.html
You really need to watch the documentary Food, Inc.: http://www.imdb.com/title/tt1286537/ and find out the truth about your food—if you can even call it food anymore!
Stop believing that the corporations and the government really care about Americans; if they did, then we wouldn’t be in the mess that we’re in today!
DZORDZ ORVEL je napisao knjigu Zivotinjska farma iz 1945 , knjige koja govori o moci svih drzavnih rezima.
Dobra .. procitajte .... covjek je genijalan i pisac i mislilac...
Njegove rijeci upozorenja i poziv na razmisljanje da ce putevi napretka u svakom
vremenu neminovno pretiti opasnim stranputicama zloupotreba, obmana, da
zivot nije bajka.
**********
MARX je predvidio slom kapitalizma.
Povratak u buduènost:
" Vlasnici kapitala i biznisa kod radnika æe poticati potrebu da kod njih kupuju njihovu skupu robu, stanove, kuæe i tehnologiju,
obvezujuæi ih pri tome da ulaze u skupe hipotekarne kredite do razine neizdrživosti.
Na kraju æe ti neplaæeni dugovi izazvati bankrot banaka koje æe se morati nacionalizirati, pa æe država onda krenuti putem koji vodi u komunizam."
K. Marx
**********
ZASTO NE KAPITALIZAM
Covjek koji je vidio otapanja dolazi još jedno zabrinjavajuæim uvid:to ce se dogoditi opet..
Stephen Milmom
Buduci da je globalni financijski sustav poèeo rasplet u dramatiènim modi prije dvije godine, ugledni ekonomisti su pretrpjela krize svoje vlastite.
Ivy League profesori koji sutrumpeted zoru novog doba stabilnosti su kodirani objasniti kakotocno, najgore financijske krize od Velike depresije su iz zasjedecijeli struke.
U biti sve se svodi na to da smo mi glupe ovce koje vlast pljacka na sve moguce nacine .
Tesko ce inace ovaj *kapitalizam* propasti , on ce samo promijeniti dlaku .
Nema ga sta zamijeniti.
Kapitalizam je donio veliku moc i nimalo morala!
Najveci problem je vrijeme potrebno da se mijenjaju zivotne vrijednosti , velika je razlika medju ljudima , veliki jedu male, opstaju samo najjaci .
Po obicaju, sve se slomi na ledjima radnika i gradjana , te borbe za goli opstanak .
Trebali bi bankari da izmisle zakon kako da ubrzaju obrt novca i prevare drzavu .
Gotovo da i nema èovjeka koji nije èuo za Billa Gatesa, jednog od najbogatijih ljudi svijeta, no rijetki su oni koji su èuli za Heidemarie Schwermer, ženu koja veæ punih 15 godina živi bez trošenja novca i bez kredita.
Sve je poèelo prije 20-ak godina kada se Heidemarie, nakon rastave, s dvoje djece doselila u Dortmund. Zamijetivši velik broj beskuænika u tom gradu, željela im je na neki naèin pomoæi. Smatrala je da im za ponovno ukljuèenje u društvo nije potreban novac, nego osjeæaj da mogu biti korisni te da vrijede i unatoè tome što žive u dugovima i što su bez posla.
Trgovina bez blagajne
Došla je stoga na zanimljivu ideju te je otvorila neobiènu trgovinu u kojoj se ništa nije moglo kupiti novcem. Sve što vam je potrebno mogli ste odraditi ili dobiti trampeæi nešto što vam više nije potrebno. Ideja se dakle temeljila na principu razmjene roba i usluga 'dam-uzimam'. Iako beskuænici, zbog kojih je sve i pokrenula, nisu pokazali interes za njezin inovativni projekt, u trgovinu su hrpimice poèeli pristizati umirovljenici te nezaposleni stanovnici Dortmunda. Donosili su pune vreæe stvari koje im nisu potrebne, a zauzimale su im mjesto u kuæi. Nezaposleni, umirovljeni obrtnici, majstori, ali i intelektualci, nudili su pak svoja znanja i vještine u zamjenu za neku stvar ili uslugu.
Frizer je tako primjerice ošišao elektrièara koji mu je potom zauzvrat popravio neki kuæanski aparat. Profesor je držao besplatne instrukcije studentu koji mu je, isto tako besplatno, prošetao psa. Netko je pak zamijenio toster za neki komad odjeæe... Poanta je bila u tome da ne bude potrošen nijedan novèiæ, odnosno da se èitava cirkulacija roba i usluga odvija bez cirkulacije novca. Trgovina se poèela razvijati munjevitom brzinom, te je postala svojevrsni fenomen Dortmunda.
Ekstremna avantura koja traje 15 godina
Heidemarie Schwermertada je tada veæ toliko duboko zagazila u svoj projekt da je moto 'dam-uzimam' postao i njezina životna filozofija. Krenula je stoga korak dalje te je 1996. godine donijela najradikalniju odluku u svom života – odluèila je živjeti život bez novca! Napustila je stan i prosvjetni posao te je zapoèela ekstremni nomadski naèin života. Selila se iz kuæe u kuæu, a stanarinu je otplaæivala radeæi poslove po kuæama. Iako je to trebala biti tek kratkotrajna avantura danas 69-godišnja bivša uèiteljica još uvijek, nakon punih 15 godina, živi asketskim životom iz kojega je potpuno izbacila novac.
Otplatila i svoju sahranu bez novca
Sva njezina materijalna imovina stane u jedan crni kofer u kojemu, pogaðate, nema novèanika. Priznaje da ima tek 200 eura ušteðevine za zlu ne trebalo. Nema zdravstveno osiguranje, no bolesti se, kaže, ne boji jer svi ionako jednom moraju umrijeti. Èak 15 godina bez novca u džepu, no nikada nikome dužna, ta je neobièna žena i svoj pogreb veæ otplatila, naravno ne novcem. Dogovorila se sa sveæenikom koji je pristao da se troškovi pokopa namire njezinim pružanjem psihološke pomoæi ožalošæenim ljudima.
Beskuænici bi ipak radije novèiæ na dlan
O svom životu Schwermerova je napisala i knjigu, no kako ne želi novac, odrekla se svih autorskih prava. Dovoljna joj je satisfakcija to što je posijala sjeme iz kojega æe se, kaže, možda jednoga dana formirati nov, zdraviji odnos prema novcu. Pri posjetu Dortmundu, mnogi mladi iz cijelog svijeta potraže je kako bi èuli njezine savjete, a nerijetko se odluèe i na tjedan dana isprobali kako izgleda život bez novca. Iako je veæina mladih koji su probali Njemièin recept oduševljena, oni koje Heidemarie Schwermer nije uspela uvjeriti u svoj projekt su, vjerovali ili ne, beskuænici zbog kojih je sve i krenulo. Nakon što im je objasnila èitavu ideju te ih zamolila da pokušaju biti korisni i svoj rad trampiti za nešto što im je doista potrebno, svi su se radom vratili starom naèinu života i prosjaèenju te radije èekaju da im netko na dlan spusti upravo novèiæ.
Pucaju savezi izmeðu globalnih proizvoðaèa/monopolista i trgovaèkih lanaca
Da je bogdom neko pametan u ovoj državi na vakat zaustavio divljanje P&G-a Dita bi danas bila ponos BH industrije.
Al' vala i do našega je naroda najmanje 50%
ŠVICARSKI trgovaèki lanac Ipercoop uklanja s polica u svojim trgovinama proizvode nekoliko svjetskih proizvoðaèa koji su odbili smanjiti svoje cijene unatoè tome što ostvaruju golemi profit generiran rastom švicarskog franka.
Nakon što nisu uspjeli ispregovarati manje cijene, ovaj lanac supermarketa odluèio se na izbacivanje sa svojih polica èak 95 proizvoda svjetski poznatih proizvoðaèa.
"Što je dosta, dosta je. Zaustavimo profitere teèaja. Uklonimo preskupe proizvode", glasi online slogan ove trgovaèke kompanije. Coop kaže kako se bori za smanjenje cijena u ime svojih kupaca. Preostala roba, kako su objavili na svojim internetskim stranicama, prodavat æe se u pola cijene od sljedeæeg tjedna.
Mogle bi biti kažnjene još neke tvrtke
Ipercoop æe tako "kazniti" Studio-Line proizvode L'Oreala, Uncle Ben'sa kao što je Mars i Kinder èokolade iz Ferrera, zatim proizvode iz Niveine linije te Danone proizvode. Znakovi na praznim policama služit æe kao obavijest kupcima da su proizvodi rasprodani, javlja The Local.
"Coop želi biti primjer i drugima u svojem djelovanju", izjavio je Jürg Peritz, voditelj prodaje i marketinga te tvrtke za Sonntags Zeitung istièuæi kako postoji šansa da istu mjeru poduzmu i na proizvodima još nekih jakih brandova.
Iz Coopa su kazali kako su tvrtkama dali rok do 11. kolovoza da smanje svoje cijene. No, one do tog datuma nisu pokazale spremnost da smanje cijene proizvoda, kazao je Peritz.
Izbaèeni proizvodi prodaju se u iznosu od 30 milijuna franaka ili 38 milijuna dolara, kazala je za agenciju SDA glasnogovornica Coopa Sabina Vuliæ. Tvrtke s Ipercoopove "crne liste" odbile su komentirati ovaj potez.
Prema pisanju medija, iste korake planira poduzeti i lanac supermarketa Migros koji upravo pregovara s L'Orealom, Ferrerom i Niveom.
Prošloga vikenda stotine demonstranata okupilo se na njujorškom Wall Streetu u znak protesta protiv korporacijskog divljeg i totalitarnog kapitalizma.
Akciju nazvanu 'Occupy Wall Street' pokrenula je grupa Anonymous, poznata po poticanju aktivnog graðanskog neposluha i širenju ideja putem interneta. 'Graðani interneta', stoji u njihovu proglasu, '17. rujna poplavit æemo Lower Manhattan u nenasilnom protestu, postaviti šatore i okupirati Wall Street na nekoliko mjeseci. Ponavljat æemo jednostavan zahtjev u mnoštvu glasova. Mi želimo slobodu, to je nenasilan protest, ne podupiremo nasilje ni u kojem obliku. Nasilje vrše korumpirani bankari i vlada. Pridružite nam se, Wall Street, oèekuj nas'.
Na internetskoj stranici www.occupywallst.org istaknuto je: 'Poput naše braæe i sestara u Egiptu, Grèkoj, Španjolskoj i Islandu, namjeravamo koristiti revolucionarnu taktiku Arapskog proljeæa, masovnu okupaciju, da vratimo demokraciju u Ameriku.'
Virtualna kampanja preselila se na ulicu koja predstavlja srce i pluæa kapitalizma. U tijeku je èetvrti dan prosvjeda, broj sudionika raste, kampiraju u obližnjem parku, blokiraju promet...
'Optimizam - zbog toga smo ovdje', objasnio je jedan od sudionika, 40-godišnji Dan Bryk, noseæi osmomjeseènog sina Henryja i transparent 'Oligarhija nije zdrava za djecu ni ostala živa biæa'.
'Uživam u nevinosti ove svjetine', dodao je.
Podruèje osigurava tisuæe policajaca, a u ponedjeljak su poèela i hapšenja.
PRENOSIMO TEKST IZ GUARDIANA, ÈIJI SU REPORTERI NAZOÈILI POÈETKU POBUNE:
U subotu 17. rujna mnogi od nas su gledali u strahopoštovanju kako se 5 000 Amerikanaca okupilo u financijskom središtu u donjem Manhattanu, pišu novinari Micah White i Kalle Lasn za Guardian.
Mahali su natpisima, nosili su transparente, udarali u bubnjeve, izvikivali parole i nastavili svoj prosvjed prema 'finacijskoj gomori' nacije. Pozivali su na 'okupaciju Wall Streeta' i 'privoðenje bankara pravdi', ali njujorška policija ih je privremeno sprijeèila u njihovoj namjeri, blokiravši ulicu.
Prosvjednici su neometano radili krugove oko finacijskog središta prije nego su poèeli govori i postavljanje kampa u parku u ulici Liberty. Ulica je u neposrednoj blizini Wall Streeta i samo blok zgrada dalje od Banke federalnih rezervi New Yorka.
Tristo ljudi probdjelo je prvu noæ, nekoliko stotina policajaca stiglo je slijedeæi dan kao dodatno osiguranje. Prosvjednici su postavljali svoje vreæe za spavanje. Nakon što su putem Tweetera poslali poruku svijetu kako su gladni, obližnja pizzeria je u sat vremena zaprimila narudžbi za dostavu u protuvrijednosti od 2 800 dolara. Poduprti meðunarodnom solidarnošæu, ovi 'amerièki odmetnici' su rekli kako æe doèekati bankare kad se burza otvori u ponedjeljak. ABC News izvještava kako je njujorška policija izjavila da 'iako prosvjednici nemaju dozvolu za okupljanje, nema planove micati prosvjednike koji su odluèili ostati na ulicama'. Organizatori su rekli kako im je namjera 'dugoroèna okupacija'.
Pokret #OCCUPYWALLSTREET inspiriran je sliènim okupljanjima u Španjolskoj, a poziv na akciju izašao je u obliku postera u 97 broju èasopisa Adbusters. Akcija je voðena i organizirana od nezavisnih aktivista. Sve je poèelo pozivom kulturnim aktivistima u Adbustersu na marš na donji Manhattan, postavljanje šatora, kuhinja, ljudskih zidova i okupaciju Wall Streeta na nekoliko mjeseci. Ideja je odmah dobila temelje na društvenim mrežama, povezala je aktiviste, koji su otvorili organizacijsku internetsku stranicu. Nekoliko dana poslije održana je organizacijska skupština na kojoj se pojavilo 150 ljudi. Ti pojedinci su postali organizatori okupacije. Hakerska grupa Anonymous pogurala je plan u konvencionalne javne medije. Postavili su video razgovora o akciji na internet i link je uskoro imao 100 000 posjeta. Video su vidjeli i zaposlenici Ministarstva domovinske sigurnosti, odakle je odaslano upozorenje bankarima u zemlji. Kad su nezadovoljnici u Španjolskoj u kolovozu održavši okupljanje u finacijskoj èetvrti Madrida poslali svijetu poruku, aktivisti iz Milana, Valencije, Londona, Lisabona, Atene, San Francisca, Madisona, Amsterdama, Los Angeleas, Izraela i drugdje odluèili su slijediti njihov primjer.
Ljudi na ulicama diljem svijeta dijele osjeæaj kako je globalna ekonomija prijevara koja služi samo interesima najbogatijih, navodi Guardian. Ljudi se bude i shvaæaju kako je nešto fundamentalno krivo sa sistemom u kojem spekulativne finacijske transakcije dosežu, svaki dan, do 1.3 trilijuna dolara, 50 puta više od sume komercijalnih transakcija. Istovremeno prema izvještaju UN-a 'u 35 zemalja za koje postoje podaci, blizu 40 posto nezaposlenih je bez posla više od jedne godine'.
"Generalni izvršni direktori, najveæe korporacije i bogati previše uzimaju od naše zemlje i mislim kako je vrijeme za nas da to uzmemo natrag", izjavio je jedan aktivist prošle subote. Jason Ahmadi, koji je doputovao iz Oaklanda u Kaliforniji objasnio je kako 'mnogi od nas znaju kako postoji velika kriza u našoj ekonomiji i mnogo toga je prouzrokovano od ljudi koji ovdje posluju'. Bill Steyerd, vijetnamski veteran iz Queensa, kazao je kako je ovo 'vrijedan cilj jer su ljudi iz Wall Streeta zagovornici rata'.
Ne postoji samo srdžba. Postoji svijest kako uobièajena rješenja za ekonomsku krizu poput stimulansa, rezova, dugova, niskih kamatnih stopa, ohrabrivanja potrošnje, koja predlažu politièari i srednjostrujaški ekonomisti su loša riješenja koja neæe djelovati. Nužne su dublje promjene, poput 'robinhoodskog' poreza na financijske transakcije, vraæanje Glass-Steagallovog zakona, implementiranje zabrane na 'visokofrekventno brzinsko trgovanje'. Banke koje su 'prevelike da ne bi uspijele' moraju biti 'razbijene', smanjenje i ponovo stavljene u službu naroda, ekonomije i društva. Financijski prevaranti odgovorni za krah 2008. godine moraju biti dovedeni pred pravdu. Postoji i dugoroèna majka svih riješenja, u potpunosti totalna promjena mišljenja zapadnjaèkog konzumerstva koje uvijek postavlja pitanje kako mjerimo napredak.
Ako sadašnji ekonomski jad u Europi i SAD-u produži u daljnju globalnu recesiju, podignuti kamp postat æe trajni simbol otpora u financijskoj èetvrti i prema ostalim burzama u svijetu. Dok se ne odgovori na zahtjeve prosvjednika i dok ne doðe do fundamentalne promjene globalnog ekonomskog poretka, ovi šatori æe i dalje nicati.
Bravo za hrabre ljudske duše u kampu na njujorškoj Liberty ulici. Svaka noæ nastavka akcije 'Occupy Wall Street' može rezultirati moguènošæu globalnog ustanaka protiv biznisa kakvog poznajemo, piše Guardian.
Organizatori protesta su obezbjedili live stream dogaðaja kao i praæenje NYPD radio veza.