Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorkama (samo nemojte pitati kako se prave djeca)


FORUM : Roditelji i djeca : Školstvo, uèitelji, nastavnici, udžbenici...
Strana: 1 2 3 4 5
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Školstvo, uèitelji, nastavnici, udžbenici...

hanumicag

citat:
Aida, skroz si u pravu što se tièe uzrasta na kojem bi to bilo moguæe sprovesti. Ja zaboravila važan detalj koji ide uz to kategoriziranje djece: srednje škole opšteg tipa poput naše gimnazije (kako sam shvatila, u Americi su izgleda sve srednje škole ko gimnazija i tek poslije djecu šalju na zanat godinu, dvije ako neæe djeca na fakultet; u Zap. Evropi je nešto drugaèiji sistem, a srednje škole su po organizaciji sliènije našim).



Nema mogucnosti poredjenja americke srednje skole sa gimnazijom. Americka srednja skola je mozda u rangu VIII ras OS. Sa americkom srednjom skolom ne mozes nista upisati u Evropi. Djeca po dolasku iz skole, sjedaju za kompjuter i igraju igrice, malo ko uzme knjigu da nesto nauci.
15-04-2013 at 03:59 | Ukljuèi u odgovor
hanumicag
Nivo: Forumas sa iskustvom
Registriran(a): 30-10-2012
Odgovori: 296
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Školstvo, uèitelji, nastavnici, udžbenici...

citat:
Dajdza wrote:
Nema mogucnosti poredjenja americke srednje skole sa gimnazijom. Americka srednja skola je mozda u rangu VIII ras OS. Sa americkom srednjom skolom ne mozes nista upisati u Evropi. Djeca po dolasku iz skole, sjedaju za kompjuter i igraju igrice, malo ko uzme knjigu da nesto nauci.



Što se tièe nivoa obrazovanja u njihovim školama moram priznati da sam imala apsolutno isto mišljenje do posjete Americi (a što se tièe posla, radila sam i nekoliko godina u Švedskoj). Meðutim, tamo ti je kao i kod nas: školstvo ureðeno na kantonalnom nivou pa imaš svakakvih škola i školica. U nekim je škola šega dok je u drugim, vjerovao ili ne, nivo recimo tog VII ili VIII razreda koji spominješ na nivou II i III razreda naše matematièke gimnazije (ovo samo na osnovu primjera matematike).

Meðutim, mi smo èesto skloni tom rangiranju amerièkih škola na osnovu onog što nam neko kaže, malo na osnovu onog našeg unutrašnjeg ponosa u stilu "nije niko kao mi", ili na osnovu djece koja nam se ovdje pojave, a tamo idu u neku manju zahtjevnu školu (ispod zahtjeva koji se postavljaju pred djecu npr. u Gimnaziji "Meša Selimoviæ ili O.š. "Novi grad"). Ono što sam primijetila da je na zapadu drukèije je drukèiji pristup uèenju. To što neko smatra igranjem pred kompjuterom je zapravo osposobljavanje djece da koriste raèunar sutra za nauèno-istraživaèki rad. Drugi primjer je korištenje raznih nastavnih aplikacija koje su se pokazale uèinkovitim u smislu samootkrivanja te apsorbovanja podataka u dugoroènom smislu (dakle suprotno štrebanju i predavanjima baziranim na udžbeniku - da ne idem u dubiozu interaktivnog pristupa).

Treæi primjer je primjer moje kone koja ima djecu u Americi na fakultetu. Djeca doðu nazad kuæi i cijeli raspust provedu odmarajuæi se na Panonskom dok se njihovi vršnjaci ovdje ubiše pripremajuæi se za ispite. Ja stvarno pomislila 1000 puta kakav im je to fakultet tamo!? A onda mi te moje komšije jedan dan i objasniše (kažu da je tako na svim fakultetima, samo što je ovaj podatak neprovjeren s moje strane). Oni u toku semestra ili godine imaju svake hefte kontrolne, testove i projekte (ovo je nešto otprilike kao kod nas referati ili prezentacije). Uglavnom, kad doðe ispitni rok, imaju priliku samo jednom izaæi na ispit. Proðe, proðe. Padne, padne i nema više izlaska na taj ispit. U prepisu ocjena mu ostaje jedinica ili nula iz tog predmeta. Fakultet i dalje može završiti ako nadoknadi to uzimajuæi neki drugi predmet iz studijske grupe kako bi skupio neke poene (valjda se neæu provaliti, ali ako se ne varam, zovu ih "krediti"). Elem, da diplomiraš, valja ti imati i ovih poena odreðeni broj i položiti ispite iz tih predmeta koji su ti ušli u ukupan broj kredita. Znaèi, tamo se djeca pripremaju za ispitni rok u toku semestra jer im valja položiti i te kontrolne i ostalo što imaju tokom godine, a ako na kraju fulnu ispit, nema "popravnog roka". Ovo malo okrutno zvuèi, ali onemoguæuje vjeèno studiranje i ostavlja raspust djeci za odmor (što i jeste njegova svrha).

Opet, ovo je malo na osnovu viðenog, malo isprobanog (lièno iskustvo radeæi na zapadu). Ali, zašto ne reæi da kod nas nešto nije dobro ako nije, ili da se može popraviti (jer sve i svi možemo proæi proces unapreðenja samo ako za to postoji volja i financijska sredstva) i zašto stalno tražiti mane i potcjenjivati razvijenija društva kad ništa nije savršeno?

[Edited by hanumicag on 13-05-2013 at 21:32 GMT]
13-05-2013 at 21:32 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 30
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: avaz, Bolt, diablo, Havaji, jasmin501, kokostz, krila, mahic, Miki333, mima15, nina_, njuso1981, Tina_23, ZuZu
FORUM : Roditelji i djeca : Školstvo, uèitelji, nastavnici, udžbenici... New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice