|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
Azur Nivo: Forumski doajen xxxxxyyyyy
Registriran(a): 24-07-2005 Odgovori: 5025 IP: Maskiran
|
Re: Re: Doniranje organa
citat: tuba wrote:
Ne znam, nekako mi je to shkakljivo.
Shta mislish eto desi ti se neka nesreca i dodju da te pokupe i vide da si donator, da li ce ti on bash truditi da ti pomognu onoliko koliko treba ili ce te pustiti da zavrshish pa da bi oni mogli povadit' organe
Nije nikakva zahebancija, nego ziva istina. Covjek mi u ochi pricao svoj dozivljaj.
Kao mlad, svega 29 godina dozivjeo ti je ona sabracajku i onako svog polomljenog dopremili u bolnicu. Stavili ga na aparate i tako je zivio jedno vrijeme. I prica ti on:"Ja sam na aparatima ali ja sve cujem sta
ljudi pricaju oko mene. Necelnik odjelenja, je trazio dva puta da se iskljuce aparati, ali ga je jedna mlada doktorica stalno molila da to ne ucine i da mi da jos jednu shansu. Biva, suvise sam mlad. I tako, zahvaljuci mladoj doktorici ostadoh ziv".
I tako ti moj tuba, da ne bjese nje i da je slucajno imao donorsku izjavu kod sebe, zivog bi odrali mog poznanika.
|
|
22-02-2012 at 08:48 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
primus inter pares Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 31-01-2008 Odgovori: 20460 IP: Maskiran
|
Re: Doniranje organa
ako mogu,
ako je rijec o kadaveriænim transplatacijama...
mlad zdrav,dozivis nesrecu,ravna crta...
greota je ne dat zdrav bubreg,jetru,plucno krilo,srce nekom kome mozda zivot od tog oovisi..
tvoje je isteklo,a nekog drugog mozes spasiti..
mada jos smo mi daleko od tog...
nas narod sumnjicav,stisnut,nepovjerljiv ko i uvijek...
bil dao ja?evo danas odo zeni svojj rec,ako mi se sta desi ogulite me do koze,meni ionako onda vise nece trebat...
al, ako mi se sta desi ;hanka
|
|
22-02-2012 at 09:51 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Azur Nivo: Forumski doajen xxxxxyyyyy
Registriran(a): 24-07-2005 Odgovori: 5025 IP: Maskiran
|
Re: Doniranje organa
Objasnjenje Hollandjana za obavezu doniranja organa
U Holandiji postoji sistem doniranja organa na slijedeci nacin: ako si stariji od 18 godina dobijes jedno povratno pismo u kojem se
mozes izjasniti zelis li ili ne zelis biti darodavaoc svojih organa, ili pak taj izbor prepustas svojo familiji nakon svoje smrti. Manje od 37 %
reagiraju na ovaj upit. U taj procenat su uracunati i oni koji su izjavili da ne zele svoje organe poklanjati. U nekim drugim zemljama, kao Spanija
i Belgija, postoji sasvim drugi sistem. Tamo je svaka osoba donor(darodavaoc svojih organa), izuzev, ako on nije potpisao prigovor na to pravilo.
U tom slucaju, nakon njegove smrti, ne smiju se odstraniti organi iz njegovog tijela.
Razlozi za uvodjenje ovog spanskog/belgijskog sistema u Holandiji lezi u slijedecim cinjenicama:
-bubrezni bolesnici moraju mimimalno tri puta sedmicno ici u bolnicu. Ti isti bolesnici su cesto bolesni, stalno su umorni i ne smiju
puno vode piti. O sportu i duzim izlascima nema ni govora. Njihova je jedina sansa za normalan zivot je novi bubreg. Medjutim lista cekanja je duga
i prosjecno se u Holandiji ceka oko 4,5 godina na tu operaciju. I to je relativno dug period. Osim transplantacije bubrega, tu je i transplantacija jetre
i srca. Vrijeme cekanja na novo srce je 4 mjeseca. Sa uvodjenjem sistema, gdje bi svako bio potencijalni donor izuzev ako ne stavi pismeni prigovor,
moguce je gore napomenuti problem rijesiti. To je vec vidjeno u Belgiji gdje je vrijeme cekanja manje a lista cekanja je kraca.
-drugi razlog je zastita familije od neugodnog pitanja za doniranje organa upravo preminulog njihovog clana. Nije nelogicno da je u 80% slucajeva
taj odgovor negativan. U momentu zalosti postavljati takva neprikladna pitanja je krajne neumjesno. Sa uvodjenjem ovog sistema bi se izbjegli ti
neprijatni momenti.
-naravno da i novac igra vaznu ulogu u sve mu tome.Cijena kostanja u Holandiji je 375 eura po jednoj dijalizi. Ako neko dolazi 5xsedmicno, onda su
sedmicni trodkovi 1.759 eura. Sa 200 novih darodavaoca bubrega ustedjelo bi se oko 180 miliona eura. I taj novac bi se mogao iskoristiti i u druge svrhe
za poboljsanja zdravstva. I jos nesto, nije to cjelokupno smanje troskova kroz uvodjenje novog sistema. Smanjenje troskova ogleda se kroz smanjenje
broja aparata za dijalizu i smanjenje skupih lijekova.
Kao protuargumenti za uvodjenje novog sistema, navode se u osnovi dva:
-sa uvodjenjem nove funkcije(sluzbe) u bolnicama, koja bi se brinula da se poveca broj dobrovoljnih davaoca organa za transplantaciju, izbjegla bi se potreba
za uvodjenjem novog sistema. Ali i ta nova sluzba kosta isto novca i jos oduzima dragocjeno vrijeme kod medicinskog osoblja.
-drugi protuargument je taj da je citav sistem zasnovan na prisili. Tacno je da je sistem zasnovan na prisili, ali zahvaljujuci njemu, smo u situaciji vise i brze
donortransplantaciji uraditi. A u krajnjem slucaju, svakom je ostavljena mogucnost da pismenim prigovorom, jos za zivota, izbjegne ovaj sistem doniranja.
Tako to objasnjavaju Nizozemci
|
|
22-02-2012 at 15:22 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
borbeni Nivo: Forumski doajen ko je dir'o djeda mraza
Registriran(a): 31-01-2009 Lokacija: dunjaluk Odgovori: 8575 IP: Maskiran
|
Re: Doniranje organa
na žalost, kod nas još uvijek se nisu stekli uslovi da kadaverièna transplantacija zaživi.
stanovništvo je apsolutno neinformisano po pitnju doniranja organa, tako da još puno treba ulagati u ovu stvar. obzirom da smo mi siromašna zemlja, ne vidim u skoroj buduænosti napredak. politièke smtenje da ne spominjem. tuzla je bila na jako dobrom putu da postane regionalni centar za transplantaciju meðutim, politika je opet u sve umiješala prste i apsolutno zbog toga krivim sarajevo. naravno, odmah su na sve strane svi poèeli da se bave transplantacijom (sarajevo, mostar, banja luka). smiješno je da ovako mala zemlja ima toliko centara za transpalantaciju, tako da je moralo sve da propadne.
inaèe, doniranje organa poslije ustanovljene moždane smrti je ( po mom mišljenju) najviši oblik svijesti za meðuljudsku pomoæ. ne postoje nikakve prepreka, osim neznanja i neinformiranosti, da se potpiše donorska kartica.
dalje, sumnje da neka moždana smrt jeste ili nije sigurna su apsolutno neosnovane. niz pretraga koje se rade, su najekstremnije radnje kojima se stimuliše mozak i kad se nakon njih ne dobije odgovor, radi se moždana angiografija (CT moždanih krvnih sudova sa kontrastom) na kojem, ako se ustanovi najmanji protok u mozgu, odustaje se od proglašavanja moždane smrti i tretira se pacijent kao i svaki drugi. tek ukoliko se ne pokaže na angiografiji ikakva vaskularna aktivnost u mozgu, onda se proglašava moždana smrt i to vrijeme se uzima kao vrijeme smrti, bez obzira kada se aparati iskljuèuju.
|
|
23-02-2012 at 21:55 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|