Održana radionica za mlade i buduće bračne parove na temu

˝Predbračno savjetovanje˝

U okviru Projekta „Savjetovalište za brak i porodicu“ koji Centar za socijalni rad provodi u partnerstvu sa organizacijom „Vive Žene“ Tuzla, održana je radionica za mlade i buduće bračne parove na temu: „Predbračno savjetovanje“.



Na ovoj radionici su učestvovali studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli koji su tom prilikom uzeli aktivno učešće radeći u grupama na slijedeće teme:

- Šta treba znati prije ulaska u brak

- Predrasude o bračnim odnosima

- Potrebe i očekivanja muškarca i žene

- Uzroci nastanka bračne krize

- Komunikacijske vještine

Cilj radionice je bio da mladi steknu osnovna znanja i vještine iz oblasti partnerskih odnosa, komunikacije, rješavanja konflikata i planiranja porodice.

S obzirom na interesovanje koje su studenti pokazali za ovu temu kao interesovanje za mnoge druge tema iz oblasti porodičnih odnosa, saradnja će se nastaviti i u budućem periodu na nekoj drugoj radionici koje će biti organizovane u okviru ovog Projekta.

Tuzlarije u posjeti Konjević Polju

Uz pjesmu i igru žene proslavile 8.mart

Udruženje žena "Mramorje" iz Konjević Polja, koje okuplja žene povratnice, organizovalo je u petak kulturno-zabavnu manifestacija u povodu 8.marta, Dana žena. Finansijsku potporu održavanju proslave u Konjević Polju dali su uposlenici Udruženja građana „Vive Žene“ iz Tuzle, koji su prepoznali onu bitniju karakteristiku ovakvih vidova druženja koja komšijske veze čini još jačima.



U ime domaćina prisutnim gostima obratila se Zehra Mehić.

- Osmog marta se prisjećamo borbe za ostvarenje ženskih ljudskih prava koja su stoljećima bila ugrožena na raznorazne načine. Prilika je ovo da dignemo svoj glas i jasno kažemo da želimo da uloga žene u izgradnji modernog društva u Bosni i Hercegovini, bude veća, značajnija i priznatija. Sigurni smo da će žene svojom snagom i iskrenim osjećanjima znati i moći izgrađivati ljepšu i bolju sadašnjost i budućnost, kazala je Mehić.

Sve prisutne oduševili su mališani iz Konjević Polja, koji su za ovu priliku pripremili nekoliko recitacija.



Žene iz ovog kraja napravile su bogatu trpezu na kojoj su dominirala tradicionalna bosanska jela. "Ovo je idealna prilika da se proveselimo i život sebi učinimo ugodnijim. Sala je ispunjena dobrim ljudima koji vole i znaju zapjevati i zaigrati", kazala nam je povratnica Ifeta Merjemić.





Ugođaj su muziciranjem upotpunili članovi izvorne grupe iz mjesta Lolići, nadomak Bratunca.





Tokom boravka u Konjević Polju, ekipa našeg portala posjetila je i obradovala nanu Fatu Orlović iz Konjević Polja.





Iako u poznim godinama, nana Fata se ne da i dobro se drži, zatekli smo je kako uređuje dvorište ispred svoje kuće. Požalila nam se da ima problema sa jednim okom na koje slabo vidi, al kako kaže, ništa je neće spriječiti da se i dalje bori za svoju zemlju i da se iz njene avlije ukloni nelegalno sagrađena pravoslavna crkva. Našom posjetom je bila ugodno iznenađena.

(Tuzlarije.net)

Fatima Bećirović

Šamar se i dalje smatra "vaspitnom mjerom" muža prema ženi

BiH je patrijarhalno društvo u kojem žena ima podređen položaj, a šamar se i dalje smatra "vaspitnom mjerom" muža prema ženi, tvrdi Fatima Bećirović, koordinator psihosocijalnog programa Udruženja "Viva žene" iz Tuzle, koje se bavi rehabilitacijom žrtava ratne traume, torture i nasilja u porodici.

NN: Kakav je generalno položaj žena u BiH?

BEĆIROVIĆ: S obzirom na generalno složenu i tešku situaciju u BiH, svakako je položaj žena izrazito težak. Ako govorimo o ženama koje nisu zaposlene i koje su ekonomski ovisne o muškarcu takav položaj zahtijeva jako puno odricanja, prilagođavanja i kompromisa, jer takva "ovisnička" situacija je u velikoj mjeri zabrinjavajuća. Sa druge strane, žene koje su zaposlene imaju pored obaveza na poslu i sve druge obaveze u okviru porodice od odgoja djece do kuhanja, čišćenja i slično. Naravno, ipak moramo primijetiti i određene promjene koje su se dogodile u posljednjim godinama kada je ipak jedan broj žena u bh. društvu postigao određen zavidan uspjeh u karijeri i na taj način se nametnuo sa svojim znanjem, sposobnošću i kvalitetom i kao takve su dobile priliku u našem društvu.

NN: Da li je, po Vama, BiH još patrijarhalno društvo?

BEĆIROVIĆ:BiH je apsolutno još patrijarhalno društvo u kojem žene imaju podređen položaj, sa znatno manjim šansama i prilikama za uspjeh u odnosu na muškarce. Ali, ipak, sa druge strane, imamo situaciju u kojoj je jedan broj muškaraca na određeni način izgubio ulogu glave porodice. Ovo zbog činjenice da su bez posla ili su izrazito malo plaćeni za svoj rad, ili, pak, rade, a da nisu mjesecima primili plaće. Takva jedan slika zapravo narušava ulogu muškarca kao glave porodice, a opet s druge strane imamo žene koje su zaposlene, izdržavaju porodicu i obavljaju sve druge poslove i na taj način preuzimaju ulogu glave porodice. Takva situacija u našem društvu ipak stvara jednu neravnotežu i sliku koja u jednom trenutku zapravo ne izgleda kao patrijarhat, jer su muškarci izgubili tu svoju ulogu.

Ali u glavama ljudi je još muškarac taj koji je iznad i prvi i na taj način mu još pripada ta glavna uloga, kako u porodici tako i u društvu uopće.

NN: Koliko, prema Vašim saznanjima, u BiH ima nasilja nad ženama?

BEĆIROVIĆ:Kada govorimo o nasilju uopće, i toj pojavi i problemu u BiH zapravo možemo vidjeti da je bh. društvo izrazito nasilno, nasilje je prisutno na ulici, u školi, na radnom mjestu, u porodici. U BiH je problem nasilja zapravo prisutan više nego što možemo i zamisliti čak i mi koji smo svakodnevno u kontaktu sa žrtvama, jer jedan manji broj žrtava se obraća za pomoć i prijavljuje nasilje, dok jedan broj onih koji o tome ne govore je crna brojka koja je znatno veća. Različite analize govore da je u BiH svaka četvrta žena bila izložena nekom od oblika nasilja, što nas kao društvo zapravo ne čini ništa drugačijim od drugih zemalja svijeta jer problem nasilja je prisutan kako u nerazvijenim tako i u najrazvijenijim zemljama svijeta, nasilje kao takvo prisutno je kako između partnera koji imaju nizak nivo obrazovanja tako i kod onih koji su visoko obrazovani i ugledni građani društva. Razlika između BiH i drugih razvijenih zemalja je u tome koje mogućnosti kao pomoć možemo pružiti žrtvama mi u BiH, a koje u drugim zemljama. Kada govorimo o pojavi nasilja i svjesnosti o njenom postojanju zapravo prvo treba da počnemo od same činjenice kako se nasilje definira i razumije. Ako se u našem društvu šamar još smatra jednom od vaspitnih metoda i normalnih pojava, jer je žena na određeni način vlasništvo njenog supruga i kao takva treba i mora da trpi sve ono što on radi, pošto je sigurno takvo njegovo ponašanje zaslužila, onda zapravo ne čudi ovakva jedna slika našeg društva i opravdanje nasilja kao pojave odnosno činjenica da se tek jedan manji broj žrtava odluči progovoriti o tome. Nažalost, zbog takvih stavova još možemo čuti tumačenja da je nasilje privatni, a ne društveni problem. Udruženje "Vive žene" je zajedno sa UG "Budućnost" iz Modriče prije godinu dana pokrenulo inicijativu i realizirali su edukaciju profesionalaca za specifičan i vrlo složen rad sa počiniteljima nasilja. Edukaciju je provelo Duštvo za psihološku pomoć iz Zagreba, a završilo ju je 25 stručnjaka sa područja dobojske regije i Tuzlanskog kantona. Zapravo sve dok ne budemo radili i sa žrtvama nasilja i sa počiniteljima nasilja ne možemo očekivati da problem nasilja rješavamo na adekvatan i kompletan način.

NN: Koliko jedna vrsta "sramote", koju žene-žrtve osjećaju u našem društvu da je "bolje" da ne govore o nasilju nad njima, u stvari doprinosi nasilju?

BEĆIROVIĆdnos društva prema problemu nasilja svakako u velikoj mjeri utječe na problem nasilja i to u najvećoj mjeri na dužinu zlostavljanja žrtve. Ako društvo daje poruku da je nasilje društveno prihvatljivo ponašanje, ako se pronalaze različita opravdanja za takvo ponašanje, ako su kazne jako niske i uglavnom uvjetne, ako majka kćerki kaže pa i mama je trpjela nasilja, ako svaki dan vidimo nasilje oko sebe, ako vidimo ko su danas uzori mladim ljudima, ako vidimo da se neki ljudi bogate doslovno preko noći i slično, onda je naravno upitno koliko žrtva može imati povjerenje u ovakvom društvu i sistemu vrijednosti da se obrati za pomoć i progovori o tome. Takva jedna situacija u našem društvu samo može povećati takav problem i učiniti ga još ozbiljnijim, jer što duže nasilje traje to su posljedice teže, žrtve se teže odlučuju za pomoć, a sa druge strane ukoliko ti partneri imaju zajedničku djecu, djeca koja odrastaju u nasilnom okruženju su uvijek direktne ili indirektne žrtve nasilja i onda imamo vrlo često situaciju da dječak koji je odrastao u nasilnom okruženju postaje nasilan prema svoj supruzi, a djevojčica koja je odrasla u nasilnom okruženju pronalazi muškarca koji je nasilan i na taj način broj žrtava je povećan i zato što duže žrtve trpe nasilje to su teže i ozbiljnije posljedice koje to nasilje proizvodi. Ali, ako društvo šalje poruku da je nasilje krivično djelo, ako se nasilje počne adekvatno kažnjavati, ako se sistem vrijednosti posloži na adekvatan način i ako imamo institucije koje rade svoj posao i primjenjuju zakonske mogućnosti, tada možemo i očekivati promjene na bolje i situaciju da se žrtve obrate i progovore o tome jer o privatnom problemu govorimo tek onda kada imamo sigurno okruženje i dokazano povjerenje. Kada govorimo o zaštiti žrtava i kažnjavanju počinitelja, ovdje je jako važno istaknuti činjenicu odgovornosti, kako društva i stručnjaka u svakoj instituciji, tako i same žrtve nasilja, jer vrlo često smo svjedoci da žrtve žele odustati od procesa pred sudom jer koriste blagodet zakona i ne žele da svjedoče.

NN: Imaju li žene jednaku šansu u politici i javnom životu?

BEĆIROVIĆ: Naravno da žene nemaju jednake šanse u politici, javnom sektoru niti u kompanijama. To potvrđuje činjenica da nemamo niti jednu ženu predsjednicu političke partije, da nemamo ženu člana Predsjedništva BiH, da nemamo niti jednu ženu u Vijeću ministara, da imamo samo pet žena načelnica općina i to od prošlih lokalnih izbora, da imamo jedan manji broj žena ministrica i to uglavnom, uslovno rečeno, manje bitnim ministarstvima, pored politike u javnom sektoru kao i u kompanijama situacija je vrlo slična. Zastupljenost žena na izbornim listama je, nažalost, samo zbog Izbornog zakona i zadovoljena je samo forma od minimum 30 odsto žena kandidata, ali i to je upitno da li su sve stranke ispoštovale tu obavezu. Žene na važnim državnim funkcijama bi trebalo na prvom mjestu vjerovati i drugim ženama, pružati podršku jedna drugoj. Žene svakako imaju bolji osjećaj za pravdu, senzibiliziranije su za određene probleme, otvorenije su za razgovor i na taj način mogu bolje čuti i vidjeti probleme u našem društvu. Ali veliki značaj koji mogu postići je zapravo kroz svoj primjer uspješne žene da daju poruku da i druge žene treba i mogu da dobiju priliku da pokažu šta znaju. Da imamo kapacitet koji treba iskoristiti i usmjeriti u pravom smjeru kako bi naše društvo bilo zdravije, bolje i kvalitetnije za sve građane naše zemlje, ne samo za žene nego i za muškarce i za djecu.

(Nezavisne)

INFORMACIJE O ODRŽANOM OKRUGLOM STOLU





"Protokol intervencija u slučajevima nasilja u porodici" u Županiji Posavskoj, jedna je od tema održanog okruglog stola u općini Odžak, 10.04.2013.



U.G. "Vive Žene" od početka 2013.g kontinuirano radi na implementaciji programskih aktivnosti, "Povezivanje i jačanje profesionalaca koji rade na suzbijanju nasilja u obitelji kroz provedbu i praćenje "Protokola intervencija u Tuzlanskom kantonu i Županiji Posavskoj" a ovaj okrugli sto je bio prilika da se predstavnici institucija sa područja općine Odžak upoznaju sa planiranim aktivnostima, dosadašnjom praksom U.G. "Vive Žene" na izradi protokola za Tuzlanski kanton, odnosno prilagođavanje istog na lokalni nivo, općine Živinice i Kalesija.



Okrugli sto je održan u prostorijama Centra za socijalni rad u suradnji sa predstavnicama centra.



Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici sljedećih institucija, udruga: Policijska uprava/policijska stanica Odžak, Dom zdravlja Odžak, Županijski zavod za pružanje pravne pomoći, Općine Odžak, Obrazovne institucije, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike, Udruga "Život", Udruga "Kuća nade".



Uvodničarke okruglog stola su bile: Ivka Božić, ravnateljica Centra za socijalni rad Odžak, Anita Lemut, socijalna radnica CZSR Odžak, Mima Dahić, koordinatorica dokumentacije i istraživanja, U.G. "Vive Žene", i Fatima Bećirović, koordinatorica psihosocijalnog programa, U.G. "Vive Žene".



Uvodničarke su, svaka iz svog djelokruga rada, prezentirale prisutnima, kako direktan rad sa žrtvama nasilja u porodici, odnosno svoja iskustva kada je u pitanju ova problematika, tako i iskustva na izradi pomenutih Protokola.



Nakon uvodnih prezentacija učesnici su imali priliku da diskutuju o problematici nasilja u porodici, dilemama i problemima u radu, pozitivnim iskustvima, međusobnoj suradnji isl. što i jeste jedan od ciljeva okruglog stola, povezivanje i bolje upoznavanje profesionalaca.



Također, postignut je i dogovor o budućoj suradnji na realizaciji planiranih aktivnosti, odnosno prevenciji i borbi protiv nasilja u porodici.

Drugi susret škola - Zabava za malu raju iz Brčkog i Bratunca

Dan za pamćenje u organizaciji Udruženja građana Vive Žene

U organizaciji UG "Vive Žene" Tuzla

Održan Drugi susret škola iz Brčkog i Opštine Bratunac

Dana 16.05.2013 godine, u prostorijama Osnovne Škole Bijela, Bosanska Bijela – Brčko Distrikt, Ambasador Švedske Bosse Hedberg je otvorio manifestaciju „Drugi susret škola“ u kojima Vive Žene implementiraju program pedagoških radionica sa djecom i mladima. Vive Žene uz saradnju Olaf Palme Internacional su organizovale ovaj susret sa ciljem upoznavanja i druženje djece iz različitih škola i dijelova BIH.



Vive Žene su od 2012. godine u partnerskom odnosu sa organizaciom Olaf Plame International Center iz Svedske, koji podržavaju implementaciju programa “Pedagoških radionica za djecu i mlade”. U ovaj program je ukljuceno 200 djece iz osnovnih škola u Brckom, Bijeloj, Kravici, Konjevic Polju i Burnicama. Cilj programa je sprečavanje transgeneracijskog prenosa traume kod djece i omogućavanje psiho-emotivnog i socijalnog razvoja djece u teškoj socio-ekonomskoj i posleratnoj situaciji u BIH. Program se zasniva na sprovođenju pedagoških radionica, kreativnih radionica i radionice o nenasilnoj komunikaciji i rješavanju problema.

Švare Tuzla - Dječija lica kao umjetničko platno

Vive Žene u sardanji sa Biro za ljudska prava Tuzla
pozivaju Vas
da se pridružite u obilježavanju Međunarodnog dana podrške žrtvama torture 26.06.2013. u 18 časova na Banji, Šetalište Slana Banja.
Program manifestacije:
-Igre bez granica
- Crtanje
- Tombola
Dođite da se zajedno družimo i pošaljemo poruku iz Tuzle da želimo SVIJET BEZ TORTURE!

Radujemo se susretu sa Vama!

https://www.facebook.com/events/388720191248825/

Mnostvo iznenadjenja za djecu

https://www.facebook.com/events/388720191248825/