Premijerno prikazana video drama „Zumro dušo, pendžer mi oškrini“

Video drama pod nazivom „Zumro dušo, pendžer mi oškrini“, koju je režirao Mirsad Hadžić, premijerno je prikazana u četvrtak uvečer u Bosanskom kulturnom centru Tuzla.



Autori video drame su Ismet Suljić i Mirsad Hadžić, dok scenografiju i kostimografiju potpisuje Ismet Suljić. Producentica drame je Meliha Hadžić, a uloge su povjerene članovima dramske sekcije Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Doboj Istok. Radnja se odvija u Mjesnoj zajednici Klokotnica (Frkati i Habibovići) u opštini Doboj Istok, a govori o bošnjačkim običajima iz 20. stoljeća.

Prema riječima Ismeta Suljića, ovo vrijedno djelo će, osim pisanog teksta, riječju i slikom budućim generacijama ostaviti na čuvanje i svjedočenje tradiciju i običaje u Bosni i Hercegovini. U nastavku pogledajte i poslušajte šta je rekao Suljić o drami, snimaju, saradnji sa Mirsadom Hadžićem...



Ideja za ovu video dramu se , prema riječima režisera Mirsada Hadžića, pojavila spontano na osnovu već ranije uspostavljene saradnje sa gospodinom Ismetom Suljićem.



Za vrlo kratko vrijeme ovaj dvojac je smjelo započeo projekat čija je realizacija trajala nekoliko mjeseci. Nakon mnogo truda i vrijednog rada sa glumcima amaterima izrodila se video drama, prilagođena svim uzrastima i senzibilitetima bosanskog čovjeka.



Pored Tuzle, drama je prikazana i u Doboj Istoku, a narednom periodu u planu su gostovanja i u drugim mjestima.















(Tuzlarije.net)

[Edited by cupo on 07-02-2013 at 20:35 GMT]

[Edited by cupo on 07-02-2013 at 20:41 GMT]

[Edited by cupo on 07-02-2013 at 21:48 GMT]

„Klovnijada“ za mališane u Teatru Kabare Tuzla

Predstava za djecu „Klovnijada“, u režiji glumice Željke Kičić i produkciji Teatra Kabare Tuzla, bit će premijerno izvedena u nedjelju, 10. februara sa početkom u 18 sati u Teatru Kabare Tuzla.



U predstavi igraju Haris Šertović, Emir Sulejmanović i Željka Kičić, za kostime se pobrinula Šefika Hukić, muziku Željka Kičić, dizajn Emir Sulejmanović, a fotografiju Robert Andrejaš. Producenti predstave su Jasna Ahmetović i Emir Sulejmanović, a umjetnički voditelj je Vlado Kerošević.



Prema riječima Željke Kičić, predstava „Klovnijada“ nastala je spletom veselih okolnosti i želje za igrom na malo drugačiji i šareniji način koji će se dopasti i zabaviti najiskreniji dio publike, djecu.“Predstava sadrži veselu, cirkusku muziku i sigurna sam da smo napravili nešto što će zaintrigirati najmlađe, a što do sada nisu imali priliku da vide u našem gradu“, dodala je Kičić.

Predstava „Klovnijada“ govori o tri razigrana bića, tri vesela klauna koji su se odlučili igrati i tako uljepšati svoj i svijet ostale djece. Ta čarobna kutija u kojoj nalaze šarene predmete zapravo su sredstva od kojih nastaju i nižu se događaji i ideje za igrarije i druženja. Donešeni vjetrom, razigrani igrom, ponekada možda i u tom trokutu opredijeljeni za veseli duo gdje zezaju onog trećeg koji s vremena na vrijeme ipak mora biti kamenčić spoticanja. No sve u svemu, na kraju ipak ostaju zajedno i kroz igru napuste čarobno mjesto pozornice koje odabraše za svoje avanture i vesele igrice, stoji u najavi predstave.



Pretpremijera predstave je u nedjelju 10. februara u 12 sati, a cijena karte je 3KM. Premijera također u nedjelju, u 18 sati. Cijena ulaznice je 5KM. Informacije i rezervacije mjesta putem kont.tel.: 061/ 638 496 i 035/ 264 733

(Tuzlarije.net)



[Edited by cupo on 08-02-2013 at 14:12 GMT]

Uskoro i u Tuzli

Ulice sa imenom Srđana Aleksića širom Balkana

Jedan od heroja bosanskog rata, Trebinjac Srđan Aleksić, kojeg su prije 20 godina ubili srpski vojnici jer je branio svog prijatelja Bošnjaka Alena Glavovića, postao je simbol čovječnosti. O Srđanu se snimaju filmovi i pišu priče, dodjeljuje se ordenjem s njegovim likom, a ulice širom Balkana nose ime ovog dobrog čovjeka iz vremena zla.

Nakon što su ulice u Sarajevu, Podgorici i Novom Sadu dobile ime Srđana Aleksića, kao i jedan pasaž u Pančevu, pokrenuta je inicijativa posredstvom internet društvenih mreža da jedna ulica u Beogradu takođe ponese Srđanovo ime.

Rade Aleksić, otac ubijenog Srđana, izjavio je za agenciju Anadolija kako je dobro što ulice nose ime njegovog sina, ali je poručio da je još važnije da građani prihvate Srđanove ideale ljudskosti.

„Lijepo je da se obilježi, ali ako to nije prihvaćeno od građana Beograda, Sarajeva, Podgorice, ako se oni kao ljudi nisu sjedinili sa Srđanovim djelom onda to nema neku posebnu vrijednost. Ako Srđo kao čovjek, sa svojim djelom, ne utiče na nas da budemo više ljudi i da budemo spremni da imamo prijatelja, druga, brata, a onda to nema nekog smisla. Mislim da te inicijative upravo pothranjuju to da budemo ljudi i zato su važne“, kazao je Rade Aleksić koji je s novinarom Anadolije podijelio osjećaj koji ima kad ga prepoznaju ljudi u Sarajevu, Beogradu i drugim gradovima bivše Jugoslavije.

„Kada ja osjetim na njihovom licu, u njihovim očima da im je drago što poznaju Srđanovo djelo i da im je drago što su sreli mene kao njegovog oca, onda sam ja zadovoljan i ponosan čovjek jer vidim naspram sebe čovjeka na kojeg se ja, ili neko drugi, može osloniti“, istakao je Rade Aleksić.



Ulica Velikih drveta, u sarajevskoj općini Novi Grad, petnaest godina nakon Srđanove smrti nazvana je njegovim imenom. U obrazloženju odluke lokalnih vlasti navedeno je da "bez ljudi kao što je Srđan Aleksić i njihovih herojskih djela, čovjek bi izgubio nadu u ljudskost, a bez nje naš život ne bi imao smisla".

Prolaz u Zmaj-Jovinoj ulici u Novom Sadu također je nazvan po Srđanu i tu je postavljena spomen-ploča u njegovu čast, a u Pančevu postoji pasaž Srđana Aleksića.

I jedna ulica u Podgorici također nosi ime ovog heroja, dok su mnogi građani Beograda podržali internet peticiju da Trebinjac Srđan Aleksić, koji je stradao 1993. braneći druga Bošnjaka, dobije ulicu u Beogradu.

Slična inicijativa pokrenuta je i u Tuzli, šestom gradu u regiji koji na ovaj način pokušava sačuvati uspomenu na Srđana.

Predsjednik udruženja „Front Tuzla“ Danijel Senkić rekao je za agenciju Anadolija da su članovi ovog udruženja prije dvije godine podnijeli inicijativu Općinskom vijeću Tuzla da jedna ulica u ovom gradu dobije ime Srđan Aleksić.

„Inicijativa tada nije odbijena nego je donesen zaključak da se krene u realizaciju, odnosno da se pripreme svi relevantni podaci, da se odradi onaj administrativni dio, a nakon toga je nastalo zatišje“, rekao je Senkić i dodao da on i ostali članovi „Fronta Tuzle“ neće odustati i da će, ako tuzlanska vlast odbije ideju, tražiti podršku građana.

Osim ulica koje nose Srđanovo ime, sjećanje na njega čuvaju umjetnici. Radio- televizija Srbije, prije šest godina snimila je i emitovala dokumentarni film “Srđo” o Srđanu Aleksiću. Trebinjsko pozorište „Slovo“, čiji je za života Srđan bio član, prije četiri godine izvelo je memorijalni performans „Epilog“ posvećen životu ubijenog Aleksića. Film “ Krugovi “, srbijanskog reditelja Srđana Golubovića, koji govori o herojskom činu Srđana Aleksića, osvojio je nedavno specijalnu nagradu na američkom Sundance Film Festivalu.

Srđanu Aleksiću je posthumno dodijeljena i Povelja Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, a posthumno je odlikovan i medaljom Miloš Obilić za hrabrost i djelo ličnog herojstva.

(Anadolija)

MUSLA JASKOO

Pozivamo vas na predavanje: "Lincoln: The Political Leader and The President", Thomasa E. Mese, direktora Ureda za odnose sa javnošću pri Ambasadi SAD u Sarajevu koje će se održati u utorak, 12.2.2013. godine u 10 sati u prostorijama Američkog kutka Tuzla, NUB "Derviš Sušić" Tuzla
Dobrodošli!

Ponovljeno suđenje Iliji Jurišiću kreće ispočetka

Viši sud u Beogradu odgodio je na neodređeno vrijeme suđenje Iliji Jurišiću, zbog optužbi za ratni zločin i napad na vojnike JNA u Tuzli 1992. godine, zbog promjene u sastavu sudskog vijeća, rekao je Srni Jurišićev advokat Đorđe Dozet.

Dozet kaže da to znači da će ponovljeno suđenje Jurišiću još jednom početi ispočetka.

"To je veliko iznenađenje za nas, jer smo došli blizu kraja dokaznog postupka, a sada u ovoj situaciji suđenje mora da počne ispočetka", rekao je Dozet.

Sud je odbranu obavijestio da se suđenje odgađa na neodređeno vrijeme zbog promjene u sastavu Vijeća.

Dozet pojašnjava da je riječ o tome da se u sudskom vijeću nalazilo dvoje sudija koji su u njega bili privremeno raspoređeni iz Apelacionog suda u Beogradu, gdje su se vratili.

Dozet nije mogao da procijeni do kada će biti formirano novo sudsko vijeće sa dvoje novih sudija, kao ni kada će početi suđenje.

Apelacioni sud je 11. oktobra prošle godine ukinuo i presudu kojom je Jurišić bio osuđen na 12 godina zatvora zbog krivičnog djela nedozvoljena sredstva borbe, odnosno napada na kolonu JNA 1992. godine, i naložio novo suđenje pred prvostepenim sudom i potpuno novim sudskim većem.

Ponovljeno suđenje pred Višim sudom odvijalo se do pred kraj 2012. godine, kada je bilo privremeno odloženo zbog bolesti optuženog, a trebalo je da bude nastavljeno u ponedjeljak, 11. februara.

Jurišić je bio uhapšen 14. maja 2007. godine na beogradskom Aerodromu "Nikola Tesla", po međunarodnoj potjernici. Tužilaštvo za ratne zločine preuzelo je predmet od Vojnog tužilaštva u Beogradu, 2004. godine.

Njemu se ponovo sudi zbog optužbe tužilaštva za ratne zločine da je kao dežurni operativnog štaba stanice bezbjednosti Tuzla naredio napad na kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz kasarne Husinska buna, 15. maja 1992. godine.

U napadu na kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine poginuo je najmanje 51 vojnik, oko 50 njih je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila.

SRNA

Golubovi Pertlovi i ostale zivotinje-Jaganjac Sead-Alen(Tuzla)

Članovi UKUD-a „Zvonko Cerić“ nastupili na 46.Šokačkom sijelu u Županji

Šokačko sijelo naziv je kulturno-zabavne manifestacije koja je utemeljena na bogatoj i raskošnoj kulturi i tradiciji Slavonije i Hrvatske, i ove godine je održana po četrdeset šesti put u Županji. Sav trud Županjaca u očuvanju neprocjenjive kulturne baštine Šokaca izlazi na vidjelo tokom ove svečanosti. Čast da predstavljaju Tuzlu i Bosnu i Hercegovinu na ovoj smotri kulture i običaja, pripala je članovima UKUD-a „Zvonko Cerić“ iz Tuzle.



- Nastupili smo na večeri folklora koja je održana 9.februara, i ovo je naše prvo, nadam se ne i posljednje, predstavljanje na Šokačkom sijelu. Ako je suditi po reakcijama publike, koja je oduševljeno pratila naša oba nastupa, to će biti samo prvi u nizu nastupa na njihovoj sceni. Djevojke i momci iz prvog ansambla i narodni orkestar su izveli dvije koreografije, i to "Posavina" i "Bul-bul 'tica". Najavljeni kako dolazimo iz najstarijeg, najljepšeg i najslanijeg grada u BiH, koji se može pohvaliti kupalištem i prelijepim plažama u centru grada, predstavili smo svoj grad na najbolji mogući način, kazala je za Tuzlarije Alma Babić, sekretar Društva „Zvonko Cerić“.











Osim pjesme i veselja, Tuzlaci su bili u prilici da obiđu i sajam "Zlatne niti", na kojem je svoje proizvode i usluge izložilo više od 50 izlagača tradicijskih proizvoda iz Hrvatske, BiH i Srbije.





Pored folkloraša iz Tuzle, u Županji su nastupili i folkloraši iz Ljubuškog,a predstavila su se i društva iz drugih krajeva Hrvatske, kao i društva iz Austrije i Poljske.

(Tuzlarije.net)


[Edited by cupo on 10-02-2013 at 15:06 GMT]

Ribari, oprez: Riba iz jezera Modrac kontaminirana teškim metalima

Analiza je urađena u laboratoriji Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, a rezultati su poražavajući.

Članovi Udruženja građana “Bistro“ sa područja Tuzlanskog kantona su inicirali akciju kontrole ispravnosti ribe iz jezera Modrac za ljudsku ishranu, a na osnovu indicija da je kontaminirana teškim metalima.

Analiza je urađena u laboratoriji Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, a rezultati su poražavajući.

U poređenju s Pravilnikom o maksimalnim dozvoljenim količinama kontaminata u hrani i dobijenim vrijednostima, vrijednosti za olovo i kadmij su dva i po do tri puta veće od maksimalno dozvoljenih. Maksimalna dozvoljena vrijednost olova u mišićnom tkivu ribe je 0.30 mg/kg dok je analizom otkrivena količina od 1.107 mg/kg. Isto tako, maksimalna dozvoljena vrijednost kadmija u mišićnom tkivu ribe je 0,05 mg/kg, dok je analizom pronađeno 0,128 mg/kg, saopćeno je iz Udruženja "Bistro", prenosi Fena.

- Nakon dopisa Agenciji za sigurnost hrane BiH, dobili smo odgovor da su vrijednosti olova i kadmija iznad maksimalno dozvoljenih i preporuku o prijavi onih koji stavljaju takve ribe u promet nadležnim inspekcijama. Svi ribolovci u BiH znaju da je krivolov uništio jezero Modarc i da se odvija naočigled službi nadležnih za njegovo spriječavanje i Udruženja koja gazduju tim vodnim područjem. Tako ulovljena riba najčešće završava na trpezama restorana i na pijacama ne samo Tuzlanskog kantona i to nije nepoznanica ni inspekcijskim organima koji ne znaju ili neće da znaju da ne postoji ribogojilište smuđa ili soma koji je na jelovnicima svih restorana u širem rejonu oko jezera Modrac - poručuju iz Udruženja “Bistro”.

Članovima udruženja “Bistro” je neshvatljivo kako se neko odluči kupiti ribu izloženu na pijacama u nehigijenskim uslovima, i pitaju se gdje su sanitarne inspekcije da spriječe takvu prodaju ili tržišne da ispitaju porijeklo te ribe.

Trovanja teškim metalima može prouzrokovati teške i trajne posljedice po zdravlje. Tako je prvi znak trovanja kadmijem povišen pritisak, no kada količina pređe određenu granicu, pritisak bude u granicama normale, ali se teško oštećuju bubrezi i jetra. Olovo se akumulira u organizmu, najviše u kostima gdje ostaje cijeli život. Kada se olovo jednom unese u organizam, više se praktično ne može odstraniti.

Trovanje olovom posebno je opasno za djecu do šest godina jer se njihov živčani sustav još uvijek razvija. Neki simptomi trovanjem olovom kod djece su: bolovi u trbuhu, agresivnost, anemija, poremećaj koncentracije, zatvor, umor, glavobolje, razdražljivost, zaostajanje u razvoju, gubitak apetita, manjak energije, usporeni rast. I odrasli se mogu otrovati olovom. Simptomi trovanja su poremećaj nervnog sistema, bolovi u mišićima i zglobovima ili problemi s pamćenjem i koncentracijom, upozoravaju iz ovog Udruženja.

- Restorani iz regije koji u svojoj ponudi imaju ribu iz jezera Modrac, koju nije moguće nabaviti iz ribogojilišta već isključivo od krivolovaca, direktni su sudionici u zločinu trovanja ljudi", poručuju iz Udruženja “Bistro” i napominju da je "analiza urađena na relativno mladoj ribi čija, a koncentracija teških metala se sa starošću riba povećava".

(Bportal.ba)