Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Izgradnja u Tuzli i razvoj (bez komentara)
U povodu 800-te obljetnice franjevaèkog reda
Tuzlanski franjevci grade kulturni centar
Grad Tuzla do 2009 godine bit æe bogatiji za jedan novi kulturni centar. Naime, nije rijeè o bilo kakvom, veæ o posebnom i iznimno vrijednom projektu koji tuzlanski franjevci poklanjaju gradu Tuzli, a kojim kako kažu, žele dati svoj doprinos glede obilježavanja velike obljetnice – 800 godina Franjevaèkoga reda.
Centar æe kako saznajemo od fra Zdravka Anðiæa, gvardijana Franjevaèkog samostana sv. apostola Petra i Pavla, biti graðen na prostoru starog crkvišta, dakle lokalitetu gdje je nekada bila katolièka crkva koja je usljed slijeganja terena pretrpjela ošteæenja zbog kojih je srušena.
"Buduæi da se 2009. godine obilježava 800 godina od postojanja Franjevaèkoga reda, došli smo na ideju da u prilog tog velikog jubileja i mi damo svoj doprinos ispred našeg franjevaèkog samostana. Smatramo da je naš Franjevaèki red dao veliki doprinos samoj BiH te da zaslužuje da se taj veliki jubilej obilježi na dostojan naèin. Ideja se dobro uklopila i u projekt Opæine Tuzla koji podrazumijeva revitalizaciju stare jezgre grada. U tom duhu i u duhu znaèajne obljetnice – 800 godina Franjevaèkog reda odluèili smo da na prostoru gdje je stara rimokatolièka crkva desetljeæima svojom grandioznom ljepotom svjedoèila o prisutnosti katolika i Hrvata na ovom prostoru pravimo Kulturni centar sveti Franjo, da na neki naèin damo doprinos kulturi i opæemu dobru ovoga grada i društva u kojemu živimo", kazao je fra Zdravko.
Projekt je naèinjen, meðutim lokacija na kojoj se Centar treba graditi je u riziènom dijelu grada Tuzle po pitanju slijeganja terena. To je jedan i od razloga zbog kojih je stara crkva na tom lokalitetu srušena.
"Toèno je da je rijeè o kompleksnom terenu podložnom slijeganju i kao što ste kazali da je upravo slijeganje terena dovelo do ošteæenja zbog kojih je stara crkva 1987. godine srušena. Mi smo dobili urbanistièku dozvolu a nedavno je vršeno i ispitivanje terena. Po mišljenju struènjaka nebi trebali imati problema buduæi da je rijeè o objektu koji neæe biti od teških veæ od plemenitih materijala, uglavnom od drveta. Struènjaci smatraju bez obzira što je rijeè o problematiènom terenu da æe se objekt moæi napraviti ali i odolijevati slijeganjima na kojima se nalazi", kazao je fra Zdravko.
Kulturni centar imat æe multifunkcionalnu ulogu a bit æe saèinjen od tri dijela: Osnovni dio èini univerzalna multifunkcionalna dvorana, koncipirana otvoreno – transparentno koja pruža raznolike moguænosti korištenja: od dvorane za predavanja, za glazbene susrete, književne veèeri, nastupe folklora, predstave i sl. Scenografija prostora se prilagoðava potrebama, svi prostori su otvoreni a središnji dio otvoren dodatno i napolje i spaja dva dijela objekta.
Prateæi objekt pruža potporu osnovnom sadržaju, služi za prijem i susret sa gostima, ima malu dvoranu za predavanja, za probe tamburaša, zbora u prizemlju. Na katu ga èini caffe bar za druženja i na drugom katu knjižnica, dvorane za sastanke i prateæi uredi.
Veza izmeðu dva objekta je aleja franjevaca, biste zaslužnih franjevaca u prirodnom okolišu uokvirene valovitim drvenim podom koji sugerira uzburkanu povijest koja je uvijek izdigla pojedinu duhovnu vertikalu u liku Bosanskog franjevca.
Ostali dio parcele je riješen šetnicom oko objekta i klupama ispod lipa, a ispred objekta bit æe postavljen križ – raspelo kao spomen na sve franjevce i druge ljude koji su nekadašnji objekt toliko voljeli.
"Povijest bosanskih franjevaca, èlanova provincije Bosne Srebrene svjedoèi o jakoj viziji franjevaèke prisutnosti i ukorijenjenosti u ovim krajevima, a isto tako je i garant u buduænosti oèuvanja hrvatske nacionalne i kulturne baštine. Vizija tuzlanskih franjevaca upravo želi uèiniti to isto", kaže fra Zdravko.
Projekt je naèinio poznati tuzlanski arhitekta Juro Pranjiæ, a njegova vrijednost je oko 1.200.000. KM. Službeni poèetak radova bit æe nakon što se završi kompletna analiza zemljišta i terena, najvjerojatnije poèetkom sljedeæe godine.
"Poèetna sredstva su osigurana a obratili smo se i na nekoliko adresa te oèekujemo da æe nam iziæi u susret. Uz pomoæ dobrih ljudi kao i naših župljana, Centar bi trebao biti dovršen u 2009. godini", kazao je fra Zdravko te u duhu mudrosti poruèio: “Jedna izreka koja se pripisuje "Samaritanki iz Calcutte" (Majki Terezi) kaže da se životna mudrost ne sastoji iz mnoštva velikih ideja, nego iz hrabrosti da barem jednu od njih ostvarimo. Tako ni ja neæu nizati mnoštvo velikih ideja, nego æu samo sve ´ljude dobre volje´ pozvati na hrabrost postojanja.
Poznati njemaèki teolog talijanskih korijena Romano Guardini je negdje rekao kako æe nosiva krepost buduænosti biti hrabrost kao nepatetièna, duhovna snaga, koja æe se oduprijeti duhu rezignacije i neetiènosti. Samo hrabrima svijet pripada, kaže drevna mudrost."
(Ankica Stjepiæ-Æosiæ - bljesak.info)
|
29-11-2007 at 19:07 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|