Info: Svi posjetioci foruma su obavezni da potuju forumska pravila.


FORUM : Vjene teme : Zvornik ratni zloini i ukop civilnih rtava
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Zvornik ratni zloini i ukop civilnih rtava

Zvornik, 23.05.2009: Godisnjica zlocina u Grbavcima

02-06-2009 at 05:06 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Zvornik ratni zloini i ukop civilnih rtava

Zvornik 01.06.2009 Komemoracija za rtve genocida

02-06-2009 at 05:06 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Zvornik ratni zloini i ukop civilnih rtava

ehidska denaza u Memiima 01.06.2009

05-06-2009 at 00:49 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Zvornik ratni zloini i ukop civilnih rtava

Ponedeljak, 08 JUNI 2009 16:04

U Beogradu nastavljeno suenje za zloine u Zvorniku

Pred Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu danas je nastavljeno suenje Branku Grujiu i Branku Popoviu za ratni zloin nad civilnim stanovnitvom u Zvorniku 1992. godine. Rije je o tzv. predmetu Zvornik 2. Prema novoj optunici podignutoj u augustu prole godine, Gruji i Popovi se terete za zarobljavanje, neovjeno postupanje i smrt vie od 700 bonjakih civila.

U optunici se navodi da su Gruji i Popovi, u svojstvu predsjednika privremene Vlade Srpske optine Zvornik i komandanta Kriznog taba, kao i komandanta taba Teritorijalne odbrane, smiljeno i sinhronizirano poduzimali akcije i radnje iz svojih ovlatenja u cilju prinudnog razdvajanja i nezakonitog uzimanja za taoce muslimanskih civila, a koji su potom masovno liavani ivota. Video linkom iz Sarajeva danas su svjedoila dva Bonjaka. I sutra e, na isti nain, iskaz dati zatieni svjedok.

Grujiu i Popoviu sueno je u procesu Zvornik1, ali je na zahtjev srbijanskog Tuiteljstva sredinom prole godine predmet razdvojen.
Draganu Slavkoviu, Ivanu Korau i Sinii Filipoviu Vijee je za zloine u Domu kulture elopek, na zvornikoj Ekonomiji i Ciglani, prvostepeno izreklo ukupno 31 godinu zatvora, dok je Dragutin Dragievi osloboen optubi. Pred Okrunim sudom u Beogradu od septembra prole godine, vodi se i odvojen postupak protiv Gorana Savia i Sae ilerdia u tzv. Predmetu Zvornik3.

/RTV TK)

08-06-2009 at 20:27 | Ukljui u odgovor
Crni Vuk
Nivo: Forumas sa iskustvom
Registriran(a): 06-05-2008
Odgovori: 342
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User Visit Homepage
icon Re: Zvornik ratni zloini i ukop civilnih rtava

ZVORNIK GOLUB MOJ BIJELI - 1/3

Dokumentari film o Zvorniku, etnikim zloinima, i ivotu na slobodnim zvornikim teritorijama za vrijeme agresije 1992-1995.

Dokumentarac je napravila ekipa Radio Glas Drine septembra 1995. godine

Da se ne zaboravi!

1.dio


2.dio


3.dio


[Edited by Crni Vuk on 27-08-2009 at 16:55 GMT]

27-08-2009 at 16:49 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Zvornik ratni zloini i ukop civilnih rtava

27-09-2009 at 15:32 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Zvornik ratni zloini i ukop civilnih rtava

28.09.2009

Tomi priznao da je prevozio tijela mrtvih

Milenko Tomi, svjedok Dravnog tuilatva i bivi voza kasarne Standard iz Zvornika, tokom svjedoenja je potvrdio da je 17. jula 1995. godine dobio zadatak da ode do kole Kula u Pilici gdje "e dobiti dalja nareenja".

Prema njegovom iskazu, tada nije znao da e od Pilice do Vojne ekonomije Branjevo prevoziti mrtva tijela.

Dravno tuilatvo tereti Momira Pelemia, biveg zamjenika komandanta i naelnika taba Prvog bataljona Zvornike brigade, i Slavka Peria, biveg pomonika komandanta za sigurnost, da su 15. i 16. jula 1995. godine uestvovali u ubistvima oko 1.200 zarobljenih Srebreniana, koji su prvo boravili u koli Kula, a potom su odvedeni u Vojnu ekonomiju Branjevo.

Pelemi i Peri su optueni i za ubistva oko 600 mukaraca u Domu Pilica.

Tomi je ispriao kako je 17. jula 1995. godine od svog efa Radisava Pantia dobio nareenje da odveze kamion do kole Kula u selu Pilica, Opina Zvornik:

Panti mi je naredio da odmah krenem do kole u Pilici gdje sam trebao da pokupim neku vojsku. Oko 9 ujutro sam krenuo iz Zvornika i na raskrsnici pred Pilicom saekao me je jedan mlai vojnik. Uao je u kamion i rekao da vozim pravo do kole 'Kula', prisjetio se Tomi.

Nakon dolaska u Pilicu Tomi je po nareenju vojnika sa kojim je bio u kamionu, parkirao tano ispred ulaza u zgradu kole. Tada su mu vojnici koje je zatekao ispred zgrade rekli da izae iz kamiona i "skloni se sa vrata".

Uradio sam kako su mi rekli. Sklonio sam se od vrata i otiao na kraj ulice gdje me je pozvala neka gospoa na kafu. Kod nje sam ostao dok me nisu pozvali da krenemo dalje. Tada nita neobino nisam ni vidio ni osjetio, rekao je svjedok.

U daljem svjedoenju Tomi je potvrdio da je sa istim vojnikom odvezao kamion do Vojne ekonomije Branjevo, kada mu je i prvi put reeno da su u kamionu leevi.

Ja iskreno to nisam vjerovao. Po dolasku u Branjevo parkirao sam kamion kraj neke rake i izaao napolje. Sve je bilo jasno. Tada sam vidio da su tu baeni neki leevi, ali mi je toliko bilo loe da sam se sklonio do jedne tale. Vjerujte da ne znam koliko je bilo mrtvih ljudi, ali mislim da su bili obueni u civilna odjela, kazao je Tomi.

Svjedok je rekao da je jo jednom tokom dana vozio tijela mrtvih mukaraca iz Pilice do Vojne ekonomije Branjevo, a nakon zavrenog zadatka odvezao se u Zvornik.

Cijeli kamion je bio krvav, toga se sjeam. Znam da sam poslije dva dana otiao kod efa Pantia kome sam se poalio i ispriao ta sam prevozio. Panti mi je samo rekao: 'Sluba je sluba' i dao novi zadatak, ispriao je Tomi.

Kako prenosi BIRN Justice Report, prema optunici, 17. jula 1995. godine, nakon pogubljenja mukaraca u Pilici, Peri je osigurao prisustvo vojnika, a potom im naredio da uklone i prevezu tijela ubijenih do vojne ekonomije Branjevo gdje su ukopana u masovnoj grobnici.

Takoer se navodi da je Pelemi uestvovao u koordinaciji ukopa ubijenih tako to je osigurao gorivo, graevinska vozila i ljudstvo iz Zvornike brigade.

Nastavak suenja zakazan je za 1. oktobra, kada e odbrana unakrsno ispitati ovog svjedoka.

(Fena)

28-09-2009 at 22:07 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Zvornik ratni zloini i ukop civilnih rtava

BHDANI:

Procesi: Suenje "Zvornikoj grupi" u Beogradu zbog zloina nad bonjakim stanovnitvom



Nikad nije bilo takvog rata

Vijee za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu vodi postupak protiv Branka Grujia iz Zvornika, nekadanjeg predsjednika Ratnog taba, i Branka Popovia, komandanta taba Teritorijalne odbrane (u ratu koristio ime Marko Pavlovi, roen u Somboru) zbog "krivinog dela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva". Grujiu i Popoviu na teret se stavlja likvidacija 668 mukaraca s podruja zvornike opine koji su ubijeni za svega nekoliko dana na poetku juna 1992. Novinarka Dana prisustvovala je suenju i ula stravina svjedoenja



Tijela ubijenih, njih oko 350, pronaeno je i identificirano u masovnim grobnicama Berbia mezarje i Crni vrh
Nakon to su osmog aprila 1992. srpske snage - pripadnici JNA, rezervisti, aktivni i rezervni sastav milicije, i dobrovoljci iz Srbije - zauzele Zvornik, poelo je ienje sela ove podrinjske opine. Ve 25. aprila su napadnuta i zapaljena sela Hajdarevii i Dardagan, a stanovnitvo protjerano u Klisu. Mjesec dana kasnije, 25. maja, na udaru su se nali Trii, Kui Kula, Lupii, Radava, ulii, elimani, Mahmutovii, Sjenokos, Dine i etii. Svi Bonjaci su protjerani u Klisu gdje se u tom trenutku nalo oko 5.000 ljudi. Naveer, 31. maja, Nurija Jaarevi, predsjednik Mjesne zajednice Klisa, i Alija uli, predsjednik MZ-a ulii, vodili su pregovore sa srpskom stranom. Dogovoreno je iseljavanje Bonjaka na slobodnu teritoriju i narod je obavijeten da ujutro krene automobilima, kamionima i traktorima kako bi se formirala kolona koja e ii prema Sapni. ta se nakon toga deavalo u Okrunom sudu su priali svjedoci, ili, preciznije reeno, svjedokinje s obzirom da su u narednih nekoliko dana pobijeni svi mukarci, starosti od 15 do 80 godina.

Ubili su mi etiri sina ulafera Dini roena je 1941. godine. Na put ka slobodnoj teritoriji krenula je s muem, etiri sina, troje unuadi i tri snahe. "Moj sin Alija je ivio u Austriji. Doao je na Bajram, htio voditi enu i djecu. Jedva je doao, operisao je malo prije toga srce. Im'o je onaj pancir na sebi. Ni konce nije izvadio. Onda su poele barikade i nije se mogao vratiti", ispriala je ulafera svjedoei dalje: "Kad smo poli, cestom ubijaju. Sve krvavo. Sve pobijeno. Pokupili oruje, nema se ime braniti. Moja su etiri sina svezali i o'eka mi. Doli smo na Bijeli Potok. Aliju su poeli tui jo na putu. Udarali su ga motkama, ime su stigli. Molila sam jednoga: 'Nemoj ga, molim te, udarati operisan je', odgovorio mi je: 'Neka, trebaju nama i nesposobni.' Moda ga ne bi toliko tukli, ali zbog operacije nije mogao da podigne ruke uvis kako su mu nareivali. Nikad neu zaboraviti kad su mu pokidali onaj skafander s njega. Odveli su ga u neku garau na raskru. Kako ga udare, on zapomaga. Nisam mogla izdrati, otila sam do te garae. Bila su dvojica ispred s maskama na licu. Nisu mi dali ni prii. U toj garai su Aliju ubili..."

Nesrea ove majke, naalost, ni blizu nije bila okonana. Kad se vratila na put kojim je ila kolona, vidjela je da joj tuku najmlaeg sina Izeta: "Sav je bio krvav. Molila sam da mi puste bar njega. Nisu. Nikad nije bilo tak'og rata. Ubie! Ubie sve!"

Svoja etiri sina: Aliju, Sejada, Rifeta i Izeta nana ula nikad vie nije vidjela. Izeta je posljednji put vidjela kako se sav krvav penje na kamion: "Bio je nekakav garav, sav od pijeska, a kia poela padati. Izet je onakav krvav pokuavao da se popne na taj kamion."

Na pitanje sutkinje Tanje Vukovi da pojasni neke detalje, ulafera je odgovorila: "Meni su moju djecu ubijali i ja nita nisam vidjela."

Poslije rata ulafera je samo jednog sina nala - Rifeta, u grobnici na Crnom vrhu. Njega je i ukopala. U ratu joj je poginula i jedna snaha i unuka. Vratila se i ivi u Klisi. Mu nakon zatvaranja i tragedije koju je proivio vie nikad nije bio dobro, godinama se lijeio na neuropsihijatriji, a i sad je na lijekovima. Sa ulom ivi dvoje unuadi kojima su poginuli i otac i majka.

U Sudu je ulafera ispriala: "U nas isto k'o u Srebrenici. Sve je odvedeno. Poklano. Nema s kim da ivi. Proe kroz selo, sretne dvoje-troje. Mojih pet sinova (jedan sin je prije rata ivio u Beogradu i ostao iv) je imalo pet kua u selu. Kad smo se vratili, nita. Nikad ovo nije bilo. Ubija te. Ubije ti srce. Ja srca vie nemam. etiri puta su ga ubili."

Odvedoe mi djecu ea Deli je Sudu opisala ta se deavalo u Klisi pred njihov odlazak: "Dole su izbjeglice iz 17 sela. Mislim da istorija ne moe opisati kako je to izgledalo. Narod je spavao na ulicama, vie niko nikoga nije mogao primiti u kuu. Davali smo, a onda je dolo vrijeme da nemamo ni mi." Sjetila se da je to jutro kad su trebali krenuti rano ustala. Srela je komiju Beriza koji joj je rekao da im izlaza nema jer su u toku noi dola puna tri autobusa vojske. S muem, dvojicom sinova i svekrom je spremala stvari u traktor. "Vidjela sam vojsku kako iz okolnih kua izgoni narod. Krenuli smo i mi. Ili smo svega 50 metara kad nas je doekao vojnik s pukom. Naredio je da krenemo pjeke i uzmemo s traktora samo ono to moemo nositi. Uputili su nas na raskrsnicu koja je bila nasred Klise. Tu sam imala ta vidjeti, vojska, policija, rezervisti do zuba naoruani, a na raskrsnici tenkovi okrenuti prema nama. Murata Dinia ubie samo to se pomaknuo od kolone. Mlai sin Sejad je molio: 'Mama, daj mi vode.' Nisam imala, molila sam ga da se strpi."

Tog jutra, prvog juna, u Klisi je formirana kolona duga preko kilometar. No, od dogovora nije bilo nita i, umjesto na slobodnu teritoriju, nareeno je da se ide za Memie preko Karakaja. Oko kolone je formiran palir dobro naoruanih vojnika koji su bili rasporeeni od Klise preko Durakovia i ulia do Bijelog Potoka gdje su bili parkirani kamioni.

"U Bijelom Polju, kad smo mi stigli, bila je masa naroda", svjedoila je ea. Tu je poelo odvajanje: mukarci na jednu, ene i djeca na drugu stranu. "Odvojili su sinove od mene. Zijad je iao u koloni mukaraca koja se kretala paralelno s nama. Ja u njega pogledam, on mene ne smije. Tako smo stigli u Bijeli Potok. Mukarce su poeli bacati na kamione. Ula sam meu onaj narod. Idem, ne znam kuda u. ta u? ula sam ulu da pomaga: 'Ubie moga Aliju.' Sretnem Kiu, njega sam znala, uhvatila sam se za glavu i rekla mu: 'Sve mi odvedoe.' Odgovorio mi je: 'Nee im nita biti ako imaju crno na bijelo.' Nisam znala ta to znai. Priao je jo jedan vojnik. Rekli su da e mi pomoi. Taj vojnik je pitao: 'Ko je bolji? Alija ili Slobodan?' Briga me, odgovorila sam, odvedoe mi moju djecu. Kad smo prili kamionu i ja pokazala svog mlaeg sina, odbio je da mi pomogne rekavi: 'Vidi ga, on bi mogao dvojicu nositi.' Bio mi je taj sin razvijen. Krenuli su kamioni. Gledala sam za njima. Ispadoe mi oi. Odvedoe mi djecu. Plakala sam. Kidala zemlju rukama... Meu zadnjim su me strpali u kamion. Kad smo doli u Memie, vidim svoju sestru. Otimaju joj kerku iz naruja. Ona im govori: 'Nemojte, odveli ste mi mua i sina! Ostavite mi bar nju!' Tu su odvajali sve djevojke i mlae ene. I druge majke su zapomagale, trale za svojim kerkama koje su odvodili. Prolazila sam izmeu naroda. Ljudi umiru. Nema vode."

ea se 1999. vratila u Klisu. "Sve je bilo popaljeno, ostruga narasla. Naem od jednog sina papuu, od drugog majicu... Plaem. Cri nazor ne moe. Kuu sam radila. Sobe pravila, ureivala za njih... Za svakog posebno, i vidim ta su im uradili i kako su ih muili." Na pitanje sutkinje s kim ivi, ea odgovara: "Sama. S kim u ivjeti? Sve su mi odveli." Mua i sinove je ekshumirala poslije rata. Svekra nikad nije nala.

Mu se nikada nije vratio Muneveri Jai su u Bijelom Potoku odveli mua. O tome je ispriala: "Bila je panika. Ostale su samo ene i djeca. Borila sam se s djecom. Bili su mali. Vritali su. Oni su dolazili i traili zlato i dokumente. Kia je poela padati. Do etiri poslijepodne je bilo sve manje naroda. Nas su zadnje ukrcali na kamion. Voza kamiona bio je Slobodan Krsti, moj komija. Kad smo uli, onesvijestila mi se kerka. Niko na kamionu nije imao vode. Naiao je komija Petko Pani, aktivni policajac. Zamolila sam ga za malo vode. Rekao je nekome da mi donese. Borila sam se za svoje dijete. Kad smo prolazili kroz Karakaj, ene su nas gaale kamenjem." Na slobodnu teritoriju je izala sa svojom djecom, mua vie nikad nije vidjela. Vratila se u Klisu. Jednom je srela Petka Pania: "Rekao mi je dobar dan, a ja sam ga pitala kako ga nije stid da me pozdravi."

Iako je Klisa bila slobodna za Bonjake, sve do tog 1. juna 1992. se iz sela nigdje nije moglo izai, bilo je u okruenju. Hanifa Hasanovi je u svom iskazu navela: "Gledali smo kako gore okolna sela. U jednom je bila moja sestra. U drugom roditelji. Plakala sam. Nama su govorili da smo bezbjedni. Kad smo krenuli, ja sam bila trudna. Mu mi je rekao: 'Vratit emo se kad se porodi, za tri mjeseca.' Meutim, moj mu se vie nikad nije vratio." Hanifa je izala sa sinom i kerkom, a onda je rodila jo jednog sina. O izlasku iz Klise je ispriala: "Potrpali su nas na kamione kad su odvojili mukarce. U mom kamionu je bila nana ula. Cijelu no je preplakala. Nisi to vie mogao ni sluati."

U garai u kojoj je ubijen ulin sin, likvidirani su i Mustafa Grebi, Junuz Majlovi, Husein Pargan, Emin Selimovi i Alija Dini. Ostalih 668 mukaraca potrpano je na kamione Autotransporta i Glinice iz Zvornika. Odvedeni su u Tehniki kolski centar gdje su zatvoreni u mainsku radionicu. Tu je ubijeno oko 200 ljudi. Neki su se uguili pod visokom temperaturom ukljuenih kalorifera. Preivjeli, njih oko 460, nakon pet dana, prebaeni su u Dom kulture Pilice da bi odatle kamionima bili prevezeni u Karakaj u Gerinu klaonicu gdje su strijeljani. Preivjela su dvojica, od kojih je jedan poginuo godinu dana kasnije. Tijela ubijenih, njih oko 350, pronaeno je i identificirano u masovnim grobnicama Berbia mezarje i Crni vrh.

16-10-2009 at 16:18 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Zvornik ratni zloini i ukop civilnih rtava

26 oktobar 2009

Tomi i Josi: Materijalni dokazi Tuilatva

Na suenju za zloin poinjen na podruju opine Zvornik, uloeno nekoliko materijalnih dokaza od kojih se veina odnosi na utvrivanje identiteta triju ubijenih civila.

Tuilatvo BiH je uloilo nekoliko materijalnih dokaza na suenju Ljubi Tomiu i Krsti Josiu, optuenima za zloin poinjen u Zvorniku.

Neki od uloenih dokaza se odnose na utvrivanje identiteta ubijenih iji su posmrtni ostaci naeni u umi Marhoi, opina Zvornik. Prema posmrtnim ostacima identificirani su Izet i emso Nuhanovi, te Muradif Ibrahimovi.

Obojicu optuenih Tuilatvo BiH tereti da su, kao pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), 26. juna 1992. godine u mjestu Kozluk, opina Zvornik, pucajui iz vatrenog oruja liili ivota tri bonjaka civila.

Kao materijalni dokaz u spis je uloen i zapisnik Kantonalnog suda u Tuzli o ekshumaciji tijela ubijenih na lokalitetu Zvornika, te fotodokumentacija s lica mjesta od 20. oktobra 2003. godine.

Adnan Gulamovi, tuilac Tuilatva BiH, u spis je uloio i dokumente prema kojima je ovaj predmet protiv Tomia i Josia iz Kantonalnog suda u Tuzli prebaen na daljnje procesuiranje na Sud BiH.

Odbrana drugooptuenog je zatraila od Sudskog vijea da omogui vjetaenje za Krstu Josia kako bi dokazala da nije mogao poiniti djelo koje mu se stavlja na teret jer je u to vrijeme bio ranjen. Branilac Nenad Rube je kazao da posjeduju i odgovarajuu medicinsku dokumentaciju.

Sudsko vijee e naknadno odluiti o tom prijedlogu.

Nastavak suenja zakazan je za 4. novembar 2009. godine, kada bi trebao biti sasluan posljednji svjedok Tuilatva BiH.

(BIRN)

26-10-2009 at 16:28 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Zvornik ratni zloini i ukop civilnih rtava

12.11.2009

Suenje optuenima za ratne zloine na podruju opine Zvornik

Suenje Branku Grujiu i Branku Popoviu, optuenima za zloine na teritoriji optine Zvornik tokom 1992. godine nastavlja se pred Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu. Gruji, nekadanji predsjednik takozvane Privremene vlade Zvornika, i Popovi, komandant Kriznog taba Teritorijalne odbrane Zvornika, terete se, izmeu ostalog, za zarobljavanje, zlostavljanje i ubistvo oko 700 osoba, od kojih je do sada iz masovnih grobnica na Crnom Vrhu i Grbavcima identifikovano 270. Gruji i Popovi su u pritvoru od 2005. godine.

12-11-2009 at 22:33 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 6
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: dinny, faraontz2, Gavran, GPSI, poligraf, pop, Strong, Tuzlak_TZ
FORUM : Vjene teme : Zvornik ratni zloini i ukop civilnih rtava New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice