JEDNI od najvećih europskih proizvođača automobila, BMW i Opel, potaknuti ekonomskom krizom primorani su privremeno obustaviti proizvodnju automobila.

Zbog slabe potražnje novih automobila Opel započinje obustavu proizvodnje 13. listopada u svim svojim tvornicama na rok od tri tjedna dok BMW obustavlja proizvodnju u samo jednoj tvornici (Leipzig) na samo četiri dana. Zatvaranje tvornice u Leipzigu BMW planira za posljednji tjedan listopada pri čemu će biti smanjena proizvodnja 2.800 automobila.

Opel je prema prvim najavama zatvarao proizvodnju na dva tjedna samo u Bochumskoj tvornici dok je ta odluka proširena i na tvornicu u Eisenachu koja neće proizvoditi nove automobile tri tjedna. Opel planira smanjiti proizvodnju novih automobila za 40.000 do kraja godine što će utjecati na 6.800 radnika. Iako je Opel jedan od najprodavanijih automobila u Europi ove godine će biti prodan znatno manji broj vozila od prošlogodišnjih 1,74 milijuna.

"Financijska kriza dovela je do toga da su ljudi u Europi postali suzdržaniji pri kupnji vozila", kazao je glasnogovornik Opela te nadodao: "Ne planiramo nikakve otkaze, no radnici u tvornicama gdje je obustavljena proizvodnja, za to će razdoblje dobiti nešto manje plaće".

Izvan Njemačke, Opel će zatvoriti tvornice u Poljskoj, Velikoj Britaniji i Španjolskoj dok će za to vrijeme "punom parom" raditi centralna tvornica u Ruesselsheimu, gdje započinje serijska proizvodnja novog Opelovog modela Insignia.

ISLAND, država donedavno hvaljena kao "nordijski tigar" i najugodnije mjesto za život, nalazi se pred ekonomskim slomom od kojeg ga može spasiti samo Rusija.

Iako su takve naslovnice samo prije nekoliko godina izgledale kao znanstvena fantastika, one danas predstavljaju znak da ekonomska kriza izazvana krahom hipotekarnih kredita za posljedicu može imati potpuno preslagivanje svjetskog gospodarskog i političkog poretka.

Islandski premijer Geir Haarde je izjavio kako je njegova vlada poslala molbu Rusiji za zajam od 4 milijarde eura, a čija je svrha sanacija islandskih banaka čiji dug trenutno šest puta nadmašuje godišnji BDP Islanda.

Haarde je izjavio kako njegova zemlja jednostavno nema izbora, jer su "neke druge države" - pri čemu većina komentatora misli na SAD i EU - nisu htjele ili mogle priskočiti Islandu u pomoć.

Aleksej Kudrin, ruski ministar financija, izjavio je kako je islandski zahtjev primljen "te da će se razmotriti".

Haarde je požurio demantirati sve špekulacije o tome kako će sporazum s Rusijom imati bilo kakvu vojno komponentu, odnosno da bi se ruski vojni zrakoplovi mogli stacionirati u jednoj od baza koje su godine 2006. napustili Amerikanci. "Island je među osnivačima NATO-a i u Alijansi će ostati", ustvrdio je jedan od njegovih pomoćnika.

"Postajemo Kuba na Sjeveru"

Većina komentatora, pak, drži da čak i bez tako dramatičnih obrata Island danas predstavlja više nego uvjerljiv dokaz kako je današnja Rusija ne samo povratila status velike sile, nego je spremna projicirati svoju moć daleko izvan neposredne sfere utjecaja.

Iako su ruske burze, što zbog svjetskog burzovnog kaosa, što zbog rata u Gruziji, a što zbog pada cijena nafte, zabilježile velike gubitke ove godine, Rusija raspolaže s ogromnom količinom deviznih rezervi koja joj omogućava da intervenira tamo gdje iscrpljene i preplašene SAD i EU više nisu u stanju.

Vijesti o ruskom zajmu su, kako javljaju tamošnji mediji, s olakšanjem dočekani među običnim Islanđanima. Kao jedan od primjera se navodi Ragnar Hannes Gudmundsson, 38-godišnji službenik Kaupthing banke koji je rekao kako se Island "pretvara u malu Kubu na Sjeveru". Gudmundsson tvrdi kako je Sovjetski Savez za vrijeme hladnog rata održavao Castrov otok na životu, a danas će isto tako Rusija spašavati Island.

D.A.

EUROPSKE su zemlje uslijed velike financijske krize natjerane da uvedu dodatne državne garancije štednje kako bi sačuvali krhko povjerenje ulagača u bankarski sustav. Posljednji sastanak ministara ekonomije i financija Europske unije održan u Luksemburgu trebao je donijeti olakšanje na burzama što je djelomično uspio.

Jedini plan Europe - povratak povjerenja u ekonomiju

Osnivanje tijela Europske unije za izbjegavanje krize i nadzor financijskog sistema odbijeno je iz razloga prevelikih ekonomskih različitosti što nije slučaj u SAD-u. No, ipak je sastanak urodio receptom za rješavanje krize: "Moramo imati koordiniranu akciju kako bismo izbjegli jednostrane odluke koje bi imale negativne posljedice. Povjerenje u ekonomski sustav treba biti vraćeno svakom ulagaču i štediši te se treba poboljšati stanje međubankarskog tržišta", pojasnio je Joaquín Almunia Amann, član Europske komisije za ekonomske i monetarne poslove.

Danska je pronašla rješenje u osnivanju dugoročnog državnog fonda za održavanje financijske stabilnosti i uklonila je ograničenje osiguranog iznosa štednje. "Otkrili smo najjače oružje tako da za sigurnost garantira cijela kreditna sposobnost zemlje. To smo učinili kako bismo što prije vratili povjerenje u financijski sektor Danske", izjavio je danski ministar financija Lars Lokke Rasmussen.

Padaju i najotporniji

Kako ni zemlje s najsigurnijim financijskim sektorom i najvišim standardom u Europi nisu otporne na krizu, vidljivo je iz primjera Islanda, piše B92. Premijer Islanda objavio je krizno stanje nekih banaka te je objavio nacionalni plan za njihovo spašavanje što su podržale sve stranke.

Njemačka, iako je obećala sigurnost i najvećih štednih uloga nije pokazala rezultate, jer je frankfurtska burza u posljednjem danu trgovanja izgubila na vrijednosti sedam posto. Niti London nije prošao slavno, jer riječi Alistaira Darlinga, financijskog sekretara, nisu bile dovoljne da spriječe pad kritičnih dionica britanske burze. "Financijske transakcije sastavni su dio našeg života stoga je bitno da podržimo bankarski sistem u cjelini i budemo spremni na intervenciju u pojedinim slučajevima", kazao je Darling.

"Svi smo mi krivi, međusobno smo neprijatelji"

Michael Bloomberg, gradonačelnik New Yorka i financijski stručnjak sažeo je realnost današnjih financija u nekoliko riječi: "Svi smo mi krivi, međusobno smo neprijatelji. Već duže vrijeme diljem svijeta razvijamo ekonomiju prevelikog opsega za koju smo znali da će se urušiti". Isti taj gradonačelnik imao je vezane ruke kada su investitori na burzi u New Yorku promatrali kako jedan od najjačih indeksa, Dow Jones, pada ispod vrijednosti od 10.000 bodova.

Upravo je greška u ekonomiji koja se zasniva samo na povjerenju potrošača koje je, kako vidimo iz ovoga što se događa, vrlo krhko s katastrofalnim posljedicama. Upravo je zato unca zlata postala jedan od omiljenih investicija na svjetskom tržištu jer sirov novac danas predstavlja samo papir koji "danas je, sutra nije". Nakon usvajanja plana za spas ekonomije vrijednog 700 milijardi dolara bit će potrebno neko vrijeme da se uoče pozitivne posljedice.

Tko će upravljati sa 700 milijardi dolara?

Jedan od čelnih ljudi za raspolaganje s 700 milijardi dolara, prema neimenovanom izvoru, bit će bivši čelnik Goldman Sachsa, Neil Kashkari koji će biti zadužen kao voditelj Ureda za financijsku stabilnost pri ministarstvu financija. Započinje opsežna operacija spašavanja američkog gospodarstva su utjecajem na Europu i Aziju.

Rusi osnovali radnu grupu

"Kriza financijskog sustava zahtjeva hitnu zajedničku akciju, sada je vrijeme za nove odluke", bile su riječi Dmitrija Medvedeva koji je potvrdio svoje sudjelovanje na sastanku europskih čelnika u francuskom gradiću Evianu koji će se održati 8. listopada. Protiv utjecaja financijske krize, Rusija će se boriti specijalnom radnom skupinom koje je osnovana kako bi pretila i spriječila utjecaj krize na Rusku ekonomiju. U radu novoosnovane grupe sudjeluju predsjednik, ali i premijer Vladimir Putin. Pripreme cijelog svijeta za borbu protiv ponovljene propasti ekonomije kakva se dogodila 1929. godine uzele su maha.

"Velika depresija" započela je crnim utorkom 29. listopada u SAD-u, za čiji je oporavak trebalo od jedne do 11 godina. Ukratko, kao posljedica te krize ljudski je rod unazađen gotovo dva desetljeća, vladala je nestašica, glad, nezaposlenost, siromaštvo i bolest. Nažalost, kriza nije potaknuta od malog potrošača koji je u konačnici "pregažen" krizom, dok se oni koji potenciraju takve situacije za sebe već nekako pobrinu.

V.M.

KRIZA se sve više osjeća i u automobilskoj industriji. Nakon što su u sklopu restrukturiranja američke kompanije krenule s zatvaranjem tvornica i smanjivanjem radne snage istu recepturu počinju primjenjivati i u Europi.
Prije nekoliko dana BMW i Opel su objavili kako će uslijed pada prodaje biti primorani privremeno obustaviti proizvodnju iz Volva dolazi još potresnija vijest. Švedska tvrtka u Fordovom vlasništvu će na svjetskoj razini smanjiti broj zaposlenika za čak 4.000 radnika. Oko 2.230 radnika u tvornici u Göteburgu dobit će uskoro radne knjižice, a ista sudbina čeka još 470 Šveđana, te 600 djelatnika izvan Švedske. Nadalje, u narednom razdoblju Volvo će raskinuti još oko 700 ugovora s kooperantima. Sveukupno, kad se pribroje prethodne najave, radi se o više od 6.000 bivših djelatnika, od čega su njih čak 1.200 konzultanti.
I na kraju spomenimo kao restrukturiranje američkih giganata započeto pred više od dvije godine još uvijek nije urodilo plodom. Posljednja vijest je kako će GM u prosincu zatvoriti još jednu tvornicu (Ohio), i to čak dvije godine prije plana. Naime, tvornica proizvodi tehnološki dosta zastarjele SUV modele (Chevrolet TrailBlazer, GMC Envoy i Saab 9-7X) koji bilježe značajan pad prodaje čime se gubi svaki smisao njene djelatnosti.
 

U Zimbabveu inflacija 213.000.000%

NASDAQ u porastu

Ublažen pad na Wall Streetu
Vrijednosti dionica na Wall Streetu u četvrtak uglavnom pada, ali blaže nego posljednjih dana, jer su slabosti u finansijskom, energetskom i zdravstvenom sektoru zasjenile dobitke tehnoloških tvrtki, izvještavaju američke TV mreže.

U trgovanju su i dalje prisutne oscilacije, s glavnim indeksima Dow Jones i Standard & Poor´s 500 koji se kreću iz negativnog u pozitivno područje i natrag. Tehnološki indeks Nasdaq pokazuje postojanije dobitke zbog rasta tvrtki kao što su Intel Corp.

Sredinom dnevnog trgovanja na njujorškoj burzi NYSE - indeks Dow Jones pao je za 34,96 bodova, ili 0,38 posto, na 9.223,14 boda, javila je Hina.

Indeks Standard & Poor´s 500 pao je za 4,65 bodova ili 0,47 posto, na 980,29 bodova, dok je Nasdaq composite rastao za 13,60 bodova, ili 0,78 posto, na 1.753,93 bodova.
(FENA)

JUČERAŠNJI pad američkog burzovnog indeksa ispod 9000 bodova izazvao je ogromne gubitke na azijskim burzama, a s dramatičnim padom je započela trgovati i Europa.

Dow Jones Industrial Average je već sedmi dan zaredom u "minusu" te se tako spustio na vrijednost koju je posljednji put imao prije pet godina. O kako dramatičnom padu je riječ svjedoči činjenica da je prije godinu dana u isto vrijeme imao rekordnu vrijednost od čak 14.000 bodova.

Kao što se i moglo očekivati, takvi trendovi su se preslikali na azijska tržišta, pa je japanski indeks Nikkei 225 danas završio s padom od čak 9,6 posto vrijednosti. Padove su zabilježile i burze u Australiji (8.3 posto), Hong Kongu - gdje je indeks na najnižoj razini u prethodne tri godine - i Singapuru.

Pad indeksa u Japanu u jednom tjednu je najveći od tzv. crnog ponedjeljka, odnosno burzovnog kraha 1987. godine. Danas je zabilježena i prva žrtva globalne financijske krize - osiguravajuća kuća Yamato Life je proglasila stečaj.

Regulatori burze u Indoneziji i Rusiji se, pak, nisu ni usudili dozvoliti trgovanje, pa je ono danas "radi izbjegavanja panike" suspendirano na neodređeno vrijeme.

Europski investitori su reagirali na sličan način kao i njihovi prekomorski kolege, pa je tako na današnjem otvaranju londonske burze indeks FTSE pao za čak 9,8 posto, odnosno našao se ispod razine od 4000 bodova po prvi put u posljednjih pet godina.

Vlade i vodeće svjetske financijske institucije nastavljaju pokušaje da zaustave ono što se čini sve izglednijom reprizom Velike depresije 1930-ih. Tako će se u Washingtonu danas sresti ministri financija država skupine G7, a predsjednik Bush će se povodom toga obratiti američkoj naciji preko televizije.

Dominique Strauss-Kahn, predsjednik Međunarodnog monetarnog fonda, je rekao kako se svijet nalazi na "rubu recesije", ali da je uvjeren kako se adekvatnim mjerama ona može spriječiti. Istovremeno je optužio mnoge vlade da "soliraju", odnosno krizu globalnih razmjera pokušavaju zaustaviti i ublažiti neadekvatnim "domaćim rješenjima".

D.A

Gas u Srbiji poskupljuje 47,7 odsto
20:53 -> 08:05 | Izvor: B92, Politika
Beograd -- Gas za domaćinstva u Srbiji poskupeće od 15. oktobra 47,67 odsto, na 31,41 dinar po kubnom metru, saopštila je Vlada Srbije.

Početkom 2009. uslediće i poskupljenje električne energije
Za potrošače koji koriste gas za daljinske sisteme grejanja, cena će biti povećana sa sadašnjih 22,85 dinara na 31,41 dinara po kvadratu. Prethodna promena cene gasa za domaćinstva bila je u maju 2007. godine, dok je cene gasa za toplane povećana u martu ove godine sa 18,96 na 22,85 dinara.

Zahtev za povećanje cene gasa Vladi Srbije uputilo je preduzeće “Srbijagas“, koje je tražilo da se cena gasa za toplane poveća za 30, a za domaćinstva za 50 odsto. Poskupljenje gasa je posledica značajnog porasta cene energenata na svetskom tržištu, transportnih troškova kroz Mađarsku i promene kursa dolara, naveo je Srbijagas.

Novo povećanje cena gasa odobrila je Vlada Srbije koja je na sednici usvojila odluke kojima se omogućava primena novog tarifnog sistema. Usvojene su odluke o utvrđivanju cene prirodnog gasa za tarifne potrošače, utvrđivanju cene pristupa i korišćenja sistema za transport gasa i utvrđivanju cene pristupa i korišćenja sistema za distribuciju.

Promena tarifnog sistema omogućila je industrijskim potrošačima da biraju snabdevača i traže mrežu na kojoj će moći da dobiju niže cene.

Preduzeće Srbijagas, sa sedištem u Novom Sadu, osnovano je 1. oktobra 2005. godine i sada gasom snabdeva oko 600 industrijskih potrošača i 60.000 domaćinstava. Industrija kupuje 60 odsto isporuke gasa, 20 odsto toplane, a 20 odsto domaćinstva.

Dosadašnja cena gasa od oko 22,97 dinara po kubnom metru (s PDV-om od 18 odsto 27,10 dinara) za široku potrošnju, odgovara onoj po kojoj se gas početkom godine dopremao iz Rusije. Tada je na 1.000 kubika gasa Srbija plaćala oko 360 dolara.

Danas je, potvrđuje generalni direktor Srbijagasa Saša Ilić, ulazna cena gasa oko 530 dolara, dakle znatno veća. A gas je za domaćinstva poslednji put poskupeo u januaru, podseća on. Kubik gasa za toplane je sada, s uračunatim PDV-om, oko 26,96 dinara.

Računica pokazuje da bi s novim poskupljenjem od 50 odsto kubik gasa za domaćinstva ubuduće koštao skoro 40 dinara, a za toplane oko 35 dinara.

Korekcija cena će se posebno teško odraziti na rad toplana, kaže Milovan Lečić, predsednik Udruženja toplana Srbije. Jer, propisano je da se cena grejanja može menjati samo jednom u toku godine, što su toplane iskoristile sa nedavnim poskupljenjem od šest odsto. Lečić kaže da položaj toplana otežava što cena mazuta i dalje raste, iako cena nafte pada.

Saša Ilić se slaže da će ovo poskupljenje gasa uticati na poslovanje toplana, jer sa trenutnom cenom grejanja i ulaznom cenom gasa teško da će uspeti da izmire na vreme sve svoje obaveze i obezbede nove količine energenata.

Onog časa kada vlada da zeleno svetlo za korekciju cene gasa, počeće da se primenjuje i tarifni sistem za gas, baš kao i u slučaju električne energije, najavljuje prvi čovek Srbijagasa.

Tarifni sistem donosi suštinsku promenu za potrošače. Prvi put će se sve usluge u vezi sa transportom, distribucijom, trgovinom i skladištenjem prirodnog gasa vrednovati u skladu sa ekonomskim i tehničkim kriterijumima. To znači da će svaki potrošač platiti samo onu uslugu koju je i koristio, kaže Ilić.

Cena gasa u Srbiji, podsećaju u Srbijagasu, formira se na osnovu nabavne cena ruskog gasa, koja direktno zavisi od devetomesečnog proseka cene nafte i naftnih derivata na svetskom tržištu, od cene tranzita gasa kroz Mađarsku i od kursa dolara.

Hocel i kod nas bit te krize da pakujem kofere Ovdje u banci imamo garanciju do 2000000 kr(500 hiljada km),znaci propadne,vrate nam pare,tako da sam ja bez brige da mi je bar pola te sume na banci bila bih sretna ;hanka

[Edited by Denci on 11-10-2008 at 16:02 GMT] 

citat:

---

Shaban wrote:
JEDNI od najvećih europskih proizvođača automobila, BMW i Opel, potaknuti ekonomskom krizom primorani su privremeno obustaviti proizvodnju automobila.

---