Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Globalna kriza!!!
ROHATINSKI: PAMETNO JE PRIPREMATI SE I NA NAJGORE SCENARIJE
Hrvatskom je juèer zavladala panika da æe kamate na kredite skoèiti i do šest postotnih bodova, no guverner HNB-a Željko Rohatinski u intervjuu za Jutarnji list smirio je paniku.
Naime, HNB je prije nekoliko dana na svojim stranicama objavio stimulaciju utjecaja krize na hrvatsko gospodarstvo prema kojoj bi kamate na kredite mogle narasti èak dvostruko više.
"To je samo ilustracija potencijalnih utjecaja snažnog eksternog šoka preko prevelikih kamata i zaustavljanja izvoza. Cilj je tog modela pokazati koliko smo osjetljivi na vanjske šokove ako središnja banka ne bi bila u stanju poduzeti nešto da ih amortizira. To nije prognoza HNB-a, ni scenarij koji se mora dogoditi, jer dio tih utjecaja svakako možemo ublažiti", rekao je Rohatinski smirujuæi paniku koju je analiza izazvala u javnosti.
Na pitanje koja je realna prognoza guverner je odgovorio kako nema indikacija o bitnom porastu kamata na vanjskom tržištu.
U simulaciji utjecaja meðunarodne krize na hrvatsko gospodarstvo koju je HNB objavio u svojem najnovijem Biltenu polazi se od Rohatinsky: Pametno je pripremati se i na najgore scenarijeèinjenice da je Hrvatska najranjivija zbog porasta cijene zaduživanja na meðunarodnom tržištu kapitala i smanjenja potražnje na meðunarodnom tržištu robe i usluga.
Pojednostavnjeno, novac je skuplji, a izvoz æe biti manji. Kako je Hrvatska visokozadužena zemlja i kako je svoj dug uglavnom financirala novim zaduživanjem u inozemstvu, više kamate i manji izvoz znaèe da æe se teže dolaziti do novih kredita i da æe biti manje deviza od izvoza za povrat dosadašnjih.
Model HNB-a pokazao je kako nakon poveæanja stranih kamatnih stopa rastu domaæe kamate, što smanjuje potražnju graðana i poduzeæa za kreditima, a to, uz stagnaciju izvoza, usporava gospodarsku aktivnost jer se manje troši i manje zaraðuje.
No, kako tvrdi guverner, to je samo simulacija jer je pametno pripremati se za najgore scenarije. Realno pak rast cijene kapitala na meðunarodnom tržištu usporen je veæ u prosincu i Hrvatskoj je sada taj kapital skuplji samo za onoliko koliko je kreditori smatraju riziènom.
(Biznis.ba/Hina)
|
16-01-2009 at 14:29 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Globalna kriza!!!
Pad rublje i ruskih deviznih rezervi 27%
Friday, 16 January 2009
Rusi, koji uz Ukrajince zasigurno u plinskoj krizi trenutaèno nisu omiljeni u veæem dijelu Europe, muku muèe s krizom.
Rekordan pad
Ruska valuta sve je slabija, a sve su tanje i devizne rezerve. Ruska je rublja juèer potonula te je ostvarila rekordan minus u srazu s amerièkim dolarom, nakon što je središnja ruska banka devalvirala valutu.
Uèinila je to veæ èetvrti put u roku od pet dana, prenosi Bloomberg. Usto, ruska je vlada spustila procjene o cijenama nafte, i to 20 posto.
Rublja je pala na 32,4112 za dolar, najniže od 1998., kada je Rusija redenominirala valutu, prije financijske krize. Rublja je prema dolaru pala 27 posto od kolovoza prošle godine.
– Rusima treba što brži oporavak – ustvrdio je Rory MacFarquhar, moskovski analitièar Goldman Sachs Grupe, koji predviða 12-postotnu deprecijaciju rublje prema košarici valuta.
Rusi još uvijek pokušavaju uhvatiti valutni prikljuèak nakon lanjskih dogaðanja s naftom, no još nisu na stabilnoj razini, istaknuo je MacFarquhar!
Središnja ruska banka devalvirala je rublju 16 puta od studenoga, dopustivši da 21 posto oslabi prema košarici valuta, koju èini 55 posto dolar te 45 posto euro, a koristi se za zaštitu izvoznika od teèajnih oscilacija.
Rezerve se prazne
Ruske devizne rezerve, treæe po velièini na svijetu, pale su u posljednja èetiri mjeseca prošle godine 27 posto ili 160 milijardi dolara s obzirom na to da je banka prodavala valutu ne bi li ublažila pad rublje.
Rijeè je o najtežoj financijskoj krizi koja je pogodila Rusiju od 1998. godine te o rekordu nakon povlaèenja 129,9 milijardi dolara prošle godine nakon ruskog napada na Gruziju, podaci su središnje ruske banke, prenosi Bloomberg.
BNP Paribas SA procjenjuje odljev izmeðu kolovoza i prosinca na više od 200 milijardi dolara.
|
17-01-2009 at 10:38 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Globalna kriza!!!
MMF najavljuje probleme u regiji I
Saturday, 17 January 2009
Austrijske banke drže kljuèeve kreditne krize u srednjoj i istoènoj Europi u svojim rukama kao daleko najveæi kreditori u toj regiji ispred njemaèkih i talijanskih banaka.
Kada bi austrijske banke, koje su izdale èetvrtinu kredita u stranoj valuti u tranzicijskim zemljama srednje i istoène Europe, poèele povlaèiti svoj kapital iz ugroženih gospodarstava, mogla bi izbiti još jedna kreditna kriza, navodi se u neobjavljenom izvješæu MMF-a koje prenosi austrijski Der Standard.
Kako sustav djeluje na principu spojenih posuda, u sluèaju da jedno od gospodarstava poèene bilježiti znatno lošije rezultate banke bi poèele povlaèiti kapital iz cijele regije, što bi neminovno dovelo do kreditne krize, tvrdi se u tekstu Der Standarda.
Europska banka za obnovu i razvoj predviða smanjenje gospodarskog rasta u srednjoj Europi na 1,5% u 2009. godini, za razliku od 4,3% u 2008., dok je u jugoistoènoj Europi rast procijenjen na 3,1%, što je više nego pola manje od prošle godine. Povrh rizika proizišlih iz gospodarskog okruženja, njemaèka je banka Sal Oppenheim u nedavno objavljenom izvješæu upozorila i na rizike vezane uz zajmove u stranoj valuti koje su izdale austrijske banke.
Zbog deprecijacije lokalnih valuta, Raiffeisen International Bank-Holding bi morao otpisati 516 milijuna eura za 2008. - polovinu toga u banèinim operacijama u Ukrajini. Erste Group Bank bila bi pogoðena s iznosom od 164 milijuna eura, kaže se dalje u tom izvješæu.
Guverner austrijske središnje banke Edward Nowotny upozorio je kako rizici u regiji srednje i istoène Europe ne bi trebali biti precijenjeni, smirujuæi situaciju tvrdnjama da je važno da se ipak nastavi rast.
|
18-01-2009 at 11:00 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|